Evropski komesar za proširenje Štefan Fule ne vjeruje da bi zasićenje Evropljana trebalo odlučiti o sudbini nastavka širenja EU na zemlje zapadnog Balkana. Odlučiće je, uvjeren je on, kvalitet procesa kakav BiH i svaka od država regiona mora proći na putu ka modernoj, evropskoj demokratiji. Na ruku ide i raspoloženje Evropskog parlamenta u kojem vlada atmosfera podrške BiH.
Bolest Evropljana zvana zasićenje proširenjem nije poprimila dimenzije epidemije, uvjerenje je koje je ovih dana izrekao komesar za proširenje, Štefan Fule, gotovo dijametralno suprotno od onoga što su pokazali tek okončani izbori u Holandiji, gdje su tamošnji glasači, dajući neočekivano mnogo glasova ultradesnici, poručili svima koji bi, pridruženi ili ne, svoj dom željeli vidjeti na holandskom tlu, da su u najmanju ruku nepoželjni.
Evropski komesar za proširenje, Štefan Fule:
"Prije svega, ne postoji zasićenje proširenjem, kao što nema ni apatije kada je riječ o proširenju."
Fule kaže, opet, da se svako zasićenje i nevoljkost Evropljana da ispune data obećanja može pobijediti samo ispunjavanjem postavljenih uvjeta prizdruženja - kriterija, usvajanjem evropskih standarda, a jedan od standarda je i saradnja - prije svih, sa svojim susjedima.
Štefan Fule
A kada je o saradnji riječ, posebno značajan je za komesara nedavni skup u Sarajevu, koji je, po njemu, pokazao evropsku opredjeljenost proširenju na zapadni Balkan, kao i činjenicu da region može surađivati.
Komesar zato naglašava kako je svaka inicijativa međusobne saradnje i pomirenja dobrodošla, te tako pozdravlja i donošenje rezolucije o Srebrenici u Srbiji. Uspjeh zajedničkog, europsko-regionalnog posla Fule vidi i u činjenici da će se uskoro BiH i Albanija pridružiti bijeloj schengenskoj listi. Do tog trenutka treba završiti nedostajuće, što bi, barem kada je u pitanju BiH, trebao biti posao gotovo sigurnog ishoda.
Komesar za proširenje, Stefan Fule:
"Riječ je o ispunjenju, neću reći malih, već lako rješivih pitanja, koja se daju završiti u kratkom vremenskom roku, kako bi Evropski parlament i Vijeće dali svoju saglasnost na bezvizni režim."
Ibrišagić: Slovenija nije bez razloga zainteresirana za proširenje
Sednica Evropskog parlamenta - ilustrativna fotografijaU sličnom tonu pozitivnih vijesti iz regiona je i poruka predsjednika Evropskog vijeća.
Predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy:
"Tu je sarajevska konferencija koja je poslala važnu poruku o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana i konstruktivnom dijalogu među susjedima. Sasvim je jasno da ozbiljnost evropskih perspektiva igra važnu ulogu u stabilnosti regiona."
Čini se da je ipak najveći prijatelj Bosne i Hercegovine među evropskim institucijama Evropski parlament. Članica EP iz Švedske, Anna Ibrišagić:
„Parlament je jedina od tih institucija koja je izabrana direktno, i što se tiče BiH mislim da je apsolutno većina Evropljana na njenoj strani. Kad se govori o prestanku proširenja EU, ustvari se više govori o velikim zemljama. Sve balkanske zemlje su, u principu, za Evropsku uniju male. Uzmite Crnu Goru – 650.000 stanovnika – manje nego jedan evropski grad. Ne postoji strah od preopterećenosti u tom smislu. Ne mislim niti ja niti iko ovdje da će sada građani BiH svi nagrnuti van granica i da će opteretiti neku drugu zemlju. Ne postoji bojazan od toga. Izvjesne ograde su postojale, ne za Bosnu, ali za neke druge zemlje, što se tiče vizne liberalizacije – oko toga kakva je bezbjednosna situacija, koliko će zemlja biti u mogućnosti da sačuva granice i da spriječi prenos kriminala.“
RSE: Čini se, kad govorimo o saveznicima, a Parlament je sigurno saveznik BiH, da su Slovenci najžustriji u podršci Bosni i Hercegovini. Hoće li se sutra to desiti i sa Hrvatima?
Ibrišagić: Mislim da hoće. Ne mogu da kažem da se radi o daleko većoj simpatiji jedne države prema drugoj, već se radi o daleko boljem poznavanju situacije. Slovenija nije bez razloga zainteresirana za proširenje EU niti je džaba zainteresirana za BiH. Slovenija je bila dio tog miljea i zna vrlo dobro kakva je bila situacija. Osim toga, zna da je neophodno da Bosna, odnosno Balkan, što prije uđe u EU, ako ništa drugo, ono iz bezbjednosnih razloga, da se stabilizira situacija i mir. Potpuno ista ideja kakvu su Francuska i Njemačkoj imale na završetku Drugog svjetskog rata. Još uvijek se ta ideja aplicira. Slovenci to vrlo dobro znaju. Hrvati to također vrlo dobro znaju i uvjerena sam da će i oni, čim postanu članovi EU biti jedna dodatna snaga koja će vući za ovu našu zajedničku zemlju.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
U Evropskom parlamentu vlada atmosfera podrške BiH
Voorst tot Voorst: Razmišljanje bh. političara mora se promijeniti
Milioni iz evropskih fondova za razvoj poljoprivrede ostaju neiskorišteni
Bh. umjetnici promovišu zemlju u najboljem svjetlu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Bolest Evropljana zvana zasićenje proširenjem nije poprimila dimenzije epidemije, uvjerenje je koje je ovih dana izrekao komesar za proširenje, Štefan Fule, gotovo dijametralno suprotno od onoga što su pokazali tek okončani izbori u Holandiji, gdje su tamošnji glasači, dajući neočekivano mnogo glasova ultradesnici, poručili svima koji bi, pridruženi ili ne, svoj dom željeli vidjeti na holandskom tlu, da su u najmanju ruku nepoželjni.
Evropski komesar za proširenje, Štefan Fule:
"Prije svega, ne postoji zasićenje proširenjem, kao što nema ni apatije kada je riječ o proširenju."
Fule kaže, opet, da se svako zasićenje i nevoljkost Evropljana da ispune data obećanja može pobijediti samo ispunjavanjem postavljenih uvjeta prizdruženja - kriterija, usvajanjem evropskih standarda, a jedan od standarda je i saradnja - prije svih, sa svojim susjedima.
A kada je o saradnji riječ, posebno značajan je za komesara nedavni skup u Sarajevu, koji je, po njemu, pokazao evropsku opredjeljenost proširenju na zapadni Balkan, kao i činjenicu da region može surađivati.
Komesar zato naglašava kako je svaka inicijativa međusobne saradnje i pomirenja dobrodošla, te tako pozdravlja i donošenje rezolucije o Srebrenici u Srbiji. Uspjeh zajedničkog, europsko-regionalnog posla Fule vidi i u činjenici da će se uskoro BiH i Albanija pridružiti bijeloj schengenskoj listi. Do tog trenutka treba završiti nedostajuće, što bi, barem kada je u pitanju BiH, trebao biti posao gotovo sigurnog ishoda.
Komesar za proširenje, Stefan Fule:
"Riječ je o ispunjenju, neću reći malih, već lako rješivih pitanja, koja se daju završiti u kratkom vremenskom roku, kako bi Evropski parlament i Vijeće dali svoju saglasnost na bezvizni režim."
Ibrišagić: Slovenija nije bez razloga zainteresirana za proširenje
Predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy:
"Tu je sarajevska konferencija koja je poslala važnu poruku o evropskoj budućnosti zapadnog Balkana i konstruktivnom dijalogu među susjedima. Sasvim je jasno da ozbiljnost evropskih perspektiva igra važnu ulogu u stabilnosti regiona."
Čini se da je ipak najveći prijatelj Bosne i Hercegovine među evropskim institucijama Evropski parlament. Članica EP iz Švedske, Anna Ibrišagić:
Ne mislim niti ja niti iko u EP da će sada građani BiH svi nagrnuti van granica i da će opteretiti neku drugu zemlju. Ne postoji bojazan od toga. Izvjesne ograde su postojale, za neke druge zemlje, što se tiče vizne liberalizacije – oko toga kakva je bezbjednosna situacija, koliko će zemlja biti u mogućnosti da sačuva granice i da spriječi prenos kriminala
„Parlament je jedina od tih institucija koja je izabrana direktno, i što se tiče BiH mislim da je apsolutno većina Evropljana na njenoj strani. Kad se govori o prestanku proširenja EU, ustvari se više govori o velikim zemljama. Sve balkanske zemlje su, u principu, za Evropsku uniju male. Uzmite Crnu Goru – 650.000 stanovnika – manje nego jedan evropski grad. Ne postoji strah od preopterećenosti u tom smislu. Ne mislim niti ja niti iko ovdje da će sada građani BiH svi nagrnuti van granica i da će opteretiti neku drugu zemlju. Ne postoji bojazan od toga. Izvjesne ograde su postojale, ne za Bosnu, ali za neke druge zemlje, što se tiče vizne liberalizacije – oko toga kakva je bezbjednosna situacija, koliko će zemlja biti u mogućnosti da sačuva granice i da spriječi prenos kriminala.“
RSE: Čini se, kad govorimo o saveznicima, a Parlament je sigurno saveznik BiH, da su Slovenci najžustriji u podršci Bosni i Hercegovini. Hoće li se sutra to desiti i sa Hrvatima?
Ibrišagić: Mislim da hoće. Ne mogu da kažem da se radi o daleko većoj simpatiji jedne države prema drugoj, već se radi o daleko boljem poznavanju situacije. Slovenija nije bez razloga zainteresirana za proširenje EU niti je džaba zainteresirana za BiH. Slovenija je bila dio tog miljea i zna vrlo dobro kakva je bila situacija. Osim toga, zna da je neophodno da Bosna, odnosno Balkan, što prije uđe u EU, ako ništa drugo, ono iz bezbjednosnih razloga, da se stabilizira situacija i mir. Potpuno ista ideja kakvu su Francuska i Njemačkoj imale na završetku Drugog svjetskog rata. Još uvijek se ta ideja aplicira. Slovenci to vrlo dobro znaju. Hrvati to također vrlo dobro znaju i uvjerena sam da će i oni, čim postanu članovi EU biti jedna dodatna snaga koja će vući za ovu našu zajedničku zemlju.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
U Evropskom parlamentu vlada atmosfera podrške BiH
Voorst tot Voorst: Razmišljanje bh. političara mora se promijeniti
Milioni iz evropskih fondova za razvoj poljoprivrede ostaju neiskorišteni
Bh. umjetnici promovišu zemlju u najboljem svjetlu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
