Snažno civlino društvo igra ključnu ulogu u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, a u ovom vremenu ta se uloga odvija u procesu kojeg poznajemo pod imenom Proces stabilizacije i pridruživanja. Organizacije civilnog društva koje promovišu osnovne vrijednosti demokratije, ljudskih prava, dobre uprave i vladavine prava, u Sarajevu su predstavile rezultate svoga rada u okvrima projekta Tacso.
Projekat TACSO –Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva, obuhvaća osam zemalja, kandidata ili potencijalnih kandidata za ulazka u EU. Dvogodišnji projekat vrijedan 6,7 miliona eura ima za cilj jačanje kapaciteta i odgovornosti organizacija civilnog društva i garantovanje kvaliteta usluga nevladinih organizacija.
Jasmin Bešić, Foto: Midhat PoturovićSvoja potignuća u Sarajevu je predstavilo oko 40 organizacija civilnog društva. Tako je Jasmin Bešić iz udruženja Kult promovisao projekat 'Puna usta mladih'. Radi se o aktivnostima na usvajanju zakona o mladima u Federaciji BiH:
„Federacija BiH do 11. marta ove godine nije imala zakon o mladima, za razliku od Republike Srpske, koja ga ima već nekoliko godina. Mi do 11. marta u Federaciji nismo imali čak ni definiciju ko su mladi ljudi. Tu je devet koraka koje smo mi morali primijeniti prilikom procesa usvajanja zakona. Vjerujte, bilo je puno lakše napisati zakon nego ući u samu javnu raspravu i lobiranje predstavnika i predstavnica oba Doma Federacije.“
Iz ekološke udruge 'Lijepa naša' iz Čaplijine, Marinko Dalmatin govori o radu na zaštiti prirodne sredine u BiH:
„Postigli smo da smo Unu proglasili nacionalnim parkom. Dali smo prijedlog koji je također usvojen od uprave Parka prirode Hutovo blato i županije, da se prošire granice Parka prirode. Sad smo u fazi nastavka ovih aktivnosti – proširenja granica i drugih zaštićenih područja – Čabulja, područje rijeke Trebižat, uspostava Vjetrenice. Mislim da ćemo do 2013. godine imati taj dio, tri posto površine BiH, pod zaštitom.“
Žele ostvariti bolju saradnju sa predstavnicima vlasti
Ana Marija Miraščić iz udruženja 'Bospo' iz Tuzle ukazala je na važnost projekata usmjerenih ka zaštiti prava manjina:
„Mi konkretno još radimo jedan projekat koji se tiče zapošljavanja Roma. Nažalost, sad ću reći informaciju da je samo pet posto Roma u BiH zaposleno.“
Centar za kulturu dijaloga, kako kaže Selma Dizdarević, bavi se javnom promocijom kulture dijaloga:
„Jako je važno da naglasim da Centar za kulturu dijaloga radi u 66 škola u cijeloj BiH i intenzivno sarađuje na projektima sa regionalnim centrima u svim zemljama bivše Jugoslavije.“
A kako dijalogom spriječiti konflliktne situacije, tema je kojom se bave u sarajevskoj organizcaiji 'Žene ženama'. Nefiza Dautović kaže:
„Ja sam raseljeno lice iz Stoca na privremenom stažu u Sarajevu. Znači, dvije stvari, obje u konfliktu - u Sarajevu kažu: 'Šta ćeš ti, Hercegovka, ovdje?', a u mom Stocu mi kažu: 'Ti si Sarajlica, sikter!'. Govoriti o ženskoj organizaciji – prva pomisao je žensko zdravlje, ženska politika, nasilje u porodici nad ženama, međutim, mi smo davno prepoznali da upravo u nama, ženama, leži jedna snaga da krenemo u proces dijaloga i sa drugima i drugačijima.“
Postignuća civilnog društva u BiH se ne mogu zanemariti, ali kako ističu njegovi predstavnici, oni žele ostvariti bolju saradnju i sa predstavnicima vlasti, poslovnog sektora, donatorskih zajednica, kako bi se kroz proces evropskih integracija u BiH što prije polučile osnovne vrijednosti demokratije.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Minić: Brojne su mogućnosti regionalne saradnje
Ukidanja viza će biti, ali sa zakašnjenjem
Huskić: Evropljani neće tolerisati nepoštivanje ljudskih prava
Komisija za poslove EU Bundestaga sa bh. parlamentarcima
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Projekat TACSO –Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva, obuhvaća osam zemalja, kandidata ili potencijalnih kandidata za ulazka u EU. Dvogodišnji projekat vrijedan 6,7 miliona eura ima za cilj jačanje kapaciteta i odgovornosti organizacija civilnog društva i garantovanje kvaliteta usluga nevladinih organizacija.
„Federacija BiH do 11. marta ove godine nije imala zakon o mladima, za razliku od Republike Srpske, koja ga ima već nekoliko godina. Mi do 11. marta u Federaciji nismo imali čak ni definiciju ko su mladi ljudi. Tu je devet koraka koje smo mi morali primijeniti prilikom procesa usvajanja zakona. Vjerujte, bilo je puno lakše napisati zakon nego ući u samu javnu raspravu i lobiranje predstavnika i predstavnica oba Doma Federacije.“
Iz ekološke udruge 'Lijepa naša' iz Čaplijine, Marinko Dalmatin govori o radu na zaštiti prirodne sredine u BiH:
„Postigli smo da smo Unu proglasili nacionalnim parkom. Dali smo prijedlog koji je također usvojen od uprave Parka prirode Hutovo blato i županije, da se prošire granice Parka prirode. Sad smo u fazi nastavka ovih aktivnosti – proširenja granica i drugih zaštićenih područja – Čabulja, područje rijeke Trebižat, uspostava Vjetrenice. Mislim da ćemo do 2013. godine imati taj dio, tri posto površine BiH, pod zaštitom.“
Žele ostvariti bolju saradnju sa predstavnicima vlasti
Ana Marija Miraščić iz udruženja 'Bospo' iz Tuzle ukazala je na važnost projekata usmjerenih ka zaštiti prava manjina:
„Mi konkretno još radimo jedan projekat koji se tiče zapošljavanja Roma. Nažalost, sad ću reći informaciju da je samo pet posto Roma u BiH zaposleno.“
Centar za kulturu dijaloga, kako kaže Selma Dizdarević, bavi se javnom promocijom kulture dijaloga:
„Jako je važno da naglasim da Centar za kulturu dijaloga radi u 66 škola u cijeloj BiH i intenzivno sarađuje na projektima sa regionalnim centrima u svim zemljama bivše Jugoslavije.“
A kako dijalogom spriječiti konflliktne situacije, tema je kojom se bave u sarajevskoj organizcaiji 'Žene ženama'. Nefiza Dautović kaže:
„Ja sam raseljeno lice iz Stoca na privremenom stažu u Sarajevu. Znači, dvije stvari, obje u konfliktu - u Sarajevu kažu: 'Šta ćeš ti, Hercegovka, ovdje?', a u mom Stocu mi kažu: 'Ti si Sarajlica, sikter!'. Govoriti o ženskoj organizaciji – prva pomisao je žensko zdravlje, ženska politika, nasilje u porodici nad ženama, međutim, mi smo davno prepoznali da upravo u nama, ženama, leži jedna snaga da krenemo u proces dijaloga i sa drugima i drugačijima.“
Postignuća civilnog društva u BiH se ne mogu zanemariti, ali kako ističu njegovi predstavnici, oni žele ostvariti bolju saradnju i sa predstavnicima vlasti, poslovnog sektora, donatorskih zajednica, kako bi se kroz proces evropskih integracija u BiH što prije polučile osnovne vrijednosti demokratije.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Minić: Brojne su mogućnosti regionalne saradnje
Ukidanja viza će biti, ali sa zakašnjenjem
Huskić: Evropljani neće tolerisati nepoštivanje ljudskih prava
Komisija za poslove EU Bundestaga sa bh. parlamentarcima
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
