BiH čeka teška ekonomska godina

Bosanskohercegovačka ekonomija nasljediće ove godine sve političke i privredne turbulencije iz 2011. Bezvlašće koje je obilježilo godinu iza nas katastrofalno se odrazilo na ekonomske tokove – poslovni imidž BiH totalno je srozan, smanjena je konkurentska sposobnost, pale su strane investicije i kreditna sposobnost države.

Zbog toga će 2012. biti znatno teža od protekle godine – smatra Duljko Hasić, ekonomski ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH.

Smanjenje javne potrošnje i ohrabrivanje kreditne aktivnosti poslovnih banaka, kako bi posrnula privreda razvila svoje poslovne aktivnosti – neophodni su uslovi koje moraju da ispune svi nivoi vlasti, kaže Hasić i dodaje da situaciju dodatno otežava činjenica da je Evropska unija koja apsorubije preko 55 posto bh. proizvoda - u vrlo teškoj situaciji.

„Organi vlasti na svim nivoima moraju poduzeti odgovarajuće aktivnosti i odgovarajuće rezove, prvenstveno na rješenju problema nezaposlenih – njih 539.000. Naime, taj se trend mora zaustaviti. Dio sredstva iz osnova PDV-a mora biti vraćen tamo gdje se stvaraju. Ne može sve ići u potrošnju. Dio se mora vratiti u proizvodne svrhe - zaposliti ljude, otvoriti javne radove, iskoristiti komparativne prednosti ove države. Mora se stvoriti povoljniji poslovni ambijent, ograničiti dijelom i zaista ogroman uvoz, odnosno monopol stranih lobija koji vladaju na tržištu BiH i koji guše svaku aktivnost u dva pravca: prvo, vezano za otpočinjanje proizvodnje, i drugo, za plasman tih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje Hasić.

I u makroekonomskoj analizi Rajfajzen banke u Bosni i Hercegovini navodi se da će, usljed recesije koju će zabilježiti sva ključna izvozna tržišta BiH u evrozoni - Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija, kao i tržišta regije, doći do snažnog pada potražnje, a time i drastičnog usporavanja rasta bh. izvoza, te izvozno orijentisane industrijske proizvodnje.

Privreda je kolateralna šteta politike

Ipak, ekonomski analitičar Damir Miljević ističe da kriza u evropskim zemljama ne može biti opravdanje za sve što se dešava u Bosni i Hercegovini.

„Od toga da nemate vlasti, do toga da vam je javna potrošnja 60 posto, do toga da administracija troši četiri milijarde maraka godišnje, do toga da su privredu doveli na rub prosjačkog štapa i da nam je nezaposlenost u Bosni i Hercegovini danas najveća od rata“, naglašava Miljević.

Svi pokazatelji upućuju na to da će bh. privreda stagnirati i u 2012. - smatra ekonomski analitičar Slaviša Raković.

„Moramo priznati da Bosna i Hercegovina ima šanse da dođe do određenih dopunskih sredstava i dopunskih investicija iz namjenskih fondova, ali trenutačno zbog velike razuđenosti vlasti i odsustva političkog konsezusa, to je prilično neoperativna opcija“, tvrdi Raković.

Ono šta svi ekonomski analitičari napominju jeste potreba hitnog smanjenja javne potrošnje. Ali s obzirom na činjenicu da je ovo godina lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, podozrijevaju da će vlast posegnuti za oprobanim receptom – pumpanjem novca u administraciju, na račun privrede, kako bi se osigurali glasovi. Damir Miljević.

„To je metodologija koja se pokazala vrlo efikasnom, naročito u Republici Srpskoj, pošto je SNSD to ovdje odradio maestralno, a primjećujem zadnjih par mjeseci da je ova receptura prepisana u Federaciji kad je u pitanju SDP, odnosno Zlatko Lagumdžija. Prema tome, očekujem da će se to nastaviti dešavati i u 2012.“, navodi Miljević.

Privreda Bosne i Hercegovine kolateralna je šteta politike – slažu se nezavisni ekonomisti i podsjećaju da je prošle godine zastoj u političkim i ekonomskim reformama bio uzrokovan nedjelovanjem vlasti. Napominju da nerazvijanje ekonomskih aktivnosti ove godine može dovesti do velikih socijalnih nemira širom Bosne i Hercegovine.