Prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja Bosne i Hercegovine, svi uzgojivači životinja radi proizvodnje krzna trebali bi zatvoriti svoj farme do iduće godine. No, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH prihvatili su izmjene ovog Zakona, kojim se odgađa zabrana i prolongira do 2028. godine. Konačnu odluku trebali bi donijeti delegati Doma naroda.
Aktivisti za zaštitu životinja protestovali zbog ove odluke, smatrajući da će Bosni i Hercegovini nanijeti više štete nego koristi.
Prošle godine ukidanje zabrane uzgoja životinja radi proizvodnje krzna od 2018. godine tražio je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić. No to nije prošlo. Ove godine predlagač je bio poslanik Hrvatske demokratske zajednice BiH Predrag Kožul, koji je tražio ne ukidanje zabrane, već da se omogući uzgoj životinja, osim pasa i mačaka, u svrhu proizvodnje krzna do 2028. godine. Taj prijedlog su usvojili poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Aktivisti za zaštitu životinja pozivaju delegate u Domu naroda da ne podrže ove izmjene. Argumente je navela aktivistica Lejla Šadinlija.
„Tim prijedlogom Zakona taj rok bi se proširio do 2028. godine, što bi bio pravni presedan, jer ni u jednoj drugoj zemlji u Evropi kojoj postoji prelazni rok za zabranu uzgoja radi krzna tako nešto se nije desilo. Krznarska industrija je industrija koja jako zagađuje okoliš. Po nekim istraživanjima Svjetske banke to je industrija koja je peta u svijetu po zagađenju teškim metalima. Trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakvo odlagalište životinjskog otpada i jako je teško uopšte kontrolisati tu oblast. Tako ta industrija nosi velike rizike po zdravlje lokalnog stanovništva i zdravlje ljudi koji se time bave“, kaže Šadinlija.
Argumeti koje su naveli predlagači u Parlamentu BiH za prolongiranje roka zabrane uzgoja životinja radi proizvodnje krzna su da će nekoliko firmi u BiH biti zatvorene, a radnici ostati bez posla.
„Ja podržavam u prvom redu uzgajivače krznašica iz razloga što sam se uvjerio u kakvim uvjetima oni drže te životinje. Evo, uvjeravam vas da je tim životinjama prekrasno, i čisto, imaju i sasvim dovoljno i zraka i svega, a ne treba odbaciti ni stvar da Bosna i Hercegovina ima oko tri miliona eura godišnje prihoda. Znači, sva ta proizvodnja ide u izvoz. Sve ide za Mađarsku i te životinje se izvoze žive. Uopće se ovdje ne eutaniziraju, ne deru, žive se izvoze“, rekao je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karmatić i ocenio da je to „jedna od grana privrede, u ovakvoj socijalnoj situaciji kakvu imamo u BiH, koja može i povećati uposlenost“.
„Ljudi se, naravno, ne usuđuju investirati, upravo iz razloga što, ukoliko i bude ovaj zakon usvojen, ponovo imaju samo ograničen rok do kad se mogu baviti, a ozbiljan posao zahtijeva i ozbiljne investicije, iako se u taj posao može ući s nekih pet do deset tisuća maraka i ukoliko radi obitelj, može se prehraniti“, kaže Karmatić.
Bosna i Hercegovina je prije osam godina dobila Zakon o zaštiti životinja, usaglašen s preporukama Vijeća Evrope i Evropske unije, a kojim je zabranjen uzgoj životinja radi krzna, s prelaznim periodom od deset godina. Kako se rok za potpunu zabranu uzgoja životinja u ove svrhe približio, tako je krenulo i lobiranje za njegovu izmjenu, čime bi se osigurala ekonomska dobit za oko 150 porodica koje se bave tom djelatnošću.
Stav parlamentaraca koji zagovaraju ukidanje zabrane ili pak njegovo prolongiranje jeste da bi se to trebalo desiti u trenutku kada će država biti u mogućnosti nadoknaditi štetu uzgajivačima.
Zato, Lejla Šadinlija upozorava - „To su ljudi koji su imali deset dugih godina roka da se prebace na neku drugu djelatnost. Oni su to znali. To što oni to nisu uradili, to je njihov izbor. Naravno da se njima ne isplati odustati od tog posla koji im donosi profit, ali u cjelini, država je ta koja na kraju ima više štete nego koristi od svega toga.“
Aktivisti još navode da je nemoguće ispuniti standarde Evropske unije za uzgoj životinja, uglavnom činčila i kuna, radi krzna. „Kad bi se ispunjavali svi ti uslovi, ljudi bi bankrotirali. Jako su strogi zahtjevi koji se moraju ispuniti za uzgoj životinja za krzno, tako da u dosta zemalja toga više nema, nije konkretno zabranjeno nekom direktivom ili nekim zakonom, međutim, uslovi za držanje životinja su toliko visoki, da toga više nema ni u samoj Evropi“, rekla je Maša Alihodžić iz Udruženja „Mi smo dio rješenja“.
Prema riječima Marija Karamatića životinje se izvoze uglavnom u Mađarsku. Međutim, ima i parlamentaraca koji ne podržavaju ove izmjene Zakona. Među njima je delegat u Domu naroda, Sifet Podžić.
„Izglasali smo već jedanput i ja uopšte ne vidim razloga da se to produžuje i nisam da se na životinjama zarađuje“, rekao je Podžić.
Prema podacima koje je prikupio istraživački tim Parlamenta BiH, zabrana uzgoja životinja radi krzna je već stupila na snagu u susjednoj Hrvatskoj, dok u Srbiji potpuna zabrana stupit će na snagu 2019. godine.
Facebook Forum