Umjetnici u Titovom bunkeru

Titov bunker u Konjicu godinama je bio dobro čuvana tajna. Građen je u tajnosti, od 1953. do 1979. godine, a leži na oko 6.500 m2 prostora i oko 300 metara dubine ispod površine zemlje.

Titov bunker danas je novi turistički dragulj Hercegovine i mjesto susreta umjetnika iz regije, Evrope i svijeta.

Objekat ARK, poznat kao Titov bunker, atrakcija je za turiste iz cijelog svijeta, a najvećim dijelom, za ovu nekada strogo čuvanu tajnu bivše Jugoslavije, interesiraju se Slovenci.

„Došli smo iz Celja, da vidimo Titov bunker. Ja sam Matej, mi smo jedna grupa prijatelja koji često putujemo ovim bivšim republikama Jugoslavije i sviđa nam se. Prva liga. Vidjeli smo umjetničke radove. Utisak pravi megalomanska gradnja, uistinu glomazna stvar“, kaže Matej iz Celja.

U februaru je upravljanje Titovim bunkerom preuzela Općina Konjic, odnosno Razvojna agencija „Prvi korak“, kaže direktorica Ajla Greda.

„Neke od prvih aktivnosti koje smo pokrenuli bilo je utvrđivanje i donošenja odluke o cijeni ulaznice za posjetioce objekta D-0ARK. Ta cijena je 20 KM (10 eura). Nakon toga smo uspostavili saradnju sa predstavnicima turističkih agencija, odnosno sa fizičkim i pravnim licima koji ispunjavaju uslove za pružanje turističkih usluga. Nezaobilazno u ovom projektu su mladi ljudi koje smo angažovali. Formirali smo bazu vanjskih saradnika, sedam osoba koje govore strane jezike i koji su prošli edukaciju kako bi što bolje prezentovali ovaj objekat i upoznali turiste sa njegovim značajem“, rekla je Greda.

Uposlenica Agencije „Visit Konjic“, Martina Žilić naglašava da u turističkoj ponudi konjičke općine objekat ARK zauzima značajno mjesto.

„Vlada veliko interesovanje za Titov bunker, kako u Bosni i Hercegovini tako i zemljama regiona“.

Podsjećamo, u Titovom bunkeru realizirana su četiri ciklusa Bijenala savremene umjetnosti „D-0 ARK Underground“ , iza kojih je u ovom objektu ostao 141 umjetnički rad, od 108 umjetnika, koji dolaze iz 32 zemlje.

„Moj rad govori o samim radnicima, ljudima koji su tokom 26 godina gradili ovaj objekat“, objašnjava umjetnica Annalisa Cannito iz Italije.

„Smatram da je to veoma dobra ideja da se atomsko sklonište pretvori u galeriju savremene umjetnosti“, kaže Lia Perjovschi, umjetnica iz Rumunije.

Siniša Šešum, šef kancelarije UNESCO-au BiH, ističe da generalna direktorica UNESCO-a pokroviteljstvo nad Bijenalom potvrđuje treći put zaredom.

„Za nas to zaista puno znači. Imamo objekat koji je do nedavno bio vojni, a sad se koristi za uvezivanje ljudi, promociju mira. Jednostavno, gledamo jednu drugu sliku samog tog objekta, a on potvrđuje snagu kulture, da se ti bolni periodi mogu na ovakav lijep način i prebroditi. Ovaj tunel povezuje, on ne odvaja ljude. I to nam je vrlo, vrlo bitno“, rekao je Šešum.

U četvrtom cilusu Bijenala savremene umjetnosti učestvovalo je šest umjetnika, a zemlje partneri bile su Njemačka i Italija, kaže Iris Dressler, selektorica Bijenala u ime Republike Njemačke.

„Vodila sam se idejom da će ovo uskoro postati pravi muzej. Ovo je 25 godina bilo radno mjesto, atomsko sklonište, međutim, samim početkom Bijenala, ovo postaje jedna umjetnička galerija. Birali smo umjetnike na osnovu same tranzicije – prenosa iz atomskog skloništa u umjetničku galeriju“.

Iz Belgije u Konjic stiže Rože Dilejbek - „Mi smo prijatno iznenađeni i Konjic nam se jako dopao. Iznenađeni smo da ovo sve ima u Konjicu“, ističe Dilejbek.