Slow motion na bh. način: Politika preko leđa filmaša

Nagrađivani filmovi poput „Život je lijep“ Roberta Benignia, „Zbogom, Lenjin“ Wolfganga Beckera, „Vraćam se“ Pedra Almodóvara neka su od ostvarenja finansirana Programom MEDIA – programom Evropske unije namijenjenim razvoju evropske audiovizuelne industrije.

MEDIA svake godine omogućuje podršku za 300 novih filmskih projekata. Istovremeno, pomaže u razvijanju projekata ili scenarija, podupire distribuciju evropskih filmova i televizijskih programa, te promoviše kinematografije i podržava rad filmskih festivala.

Iako joj je omogućeno da koristi sredstva iz MEDIA, Bosna i Hercegovina još usaglašava uslove za članstvo u programu, pritom hvatajući posljednji voz jer sedmogodišnji program MEDIA vrijedi još naredne godine.

Program MEDIA, koji u potpunosti pomaže sedmu umjetnost, usvojio je Evropski parlament za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Budžet iznosi 755 miliona eura, s tim da se 65 posto iznosa izdvaja za promovisanje i distribuciju evropskih filmova izvan matične zemlje. Najvažniji cilj MEDIA je da uspostavljanjem ravnoteže između evropskih zemalja s visokim i onih sa niskim produkcijskim kapacitetom, očuva kulturne raznolikosti i dijalog, te njeguje i razvija evropske kinematografije.

Sredstva iz Programa MEDIA bi za bosanskohercegovačke filmske profesionalce bila od velike pomoći, navodi producentkinja i predsjednica Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine Amra Bakšić Čamo:

„Samo zamislite - za jedan projekat, za vrijeme koje pretpostavlja sve etape razrade projekta do samog snimanja, može se dobiti do pedeset hiljada eura. To je za autore u Bosni i Hercegovini potpuno nezamislivo. Mi do prošle godine jedno vrijeme uopće nismo imali podršku razvoju projekata, tako da su produkcijske kuće praktično ulagale same svoj novac i razvijale projekte. Ovo bi značilo da od trenutku kada dobijate podršku MEDIA programa možete dovesti taj projekat do prvog dana snimanja, da su vam svi troškovi pokriveni. Na taj način se zaista možete baviti onim čime treba da se bavite, a to je kvaliteta vašeg projekta.“

Bosna i Hercegovina biće uključena u Program MEDIA tek kada postane punopravna članica Evropske unije. Međutim, zbog izuzetno razvijenog audiovizuelnog sektora i prisustva bh. autora na evropskoj filmskoj sceni, MEDIA je napravila izuzetak te ponudila Bosni i Hercegovini članstvo u programu i prije samog pristupanja Uniji.

Visina članarine, odnosno ulazne karte koju Bosna i Hercegovina treba da plati, iznosi oko 40.000 eura.

„Od pet koraka koje treba poduzeti, mi smo na drugom koraku. Da bi se ulazna karta platila, potrebno je da se potpiše memorandum. Vijeće ministara je odobrilo da se u Brisel pošalje pismo interesa, što smo uradili. Drugi korak je pregovaranje o memorandumu razumijevanja. Pregovori su u toku. Treći korak je potpisivanje memoranduma. To će morati sačekati da se ova faza razgovora završi. Četvrti korak je plaćanje ulazne karte, i peti je punopravno članstvo, nakon čega svi koji se prijave mogu aplicirati za projekat“, kaže predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Amer Kapetanović.

Sredstva sedmogodišnjeg Programa MEDIA moguće je koristiti još 2013. Za bh. filmske radnike ovo je posljednja šansa, ističe Kapetanović:

„Puno toga se moglo prije uraditi. Mi smo sada dovedeni u situaciju da u godini pred 2013., kada praktično ističe program zajednice kultura i mediji u Creative Europe, da radimo u pet do dvanaest. Zašto se to kočilo do sada? Moglo se to puno prije napraviti. Meni zaista nije jasno zašto je raniji saziv Vijeća ministara doveo u nepovoljan položaj filmske radnike Bosne i Hercegovine.“

Zapelo na usaglašavanju sa entitetima

Na naš upit zašto Bosna i Hercegovina još nije potpisala dokument potreban za članstvo u Programu MEDIA, iz Ministarstva civilnih poslova BiH u pisanoj izjavi koju su nam dostavili navode:

„Bosna i Hercegovina još uvijek nije pristupila programu MEDIA. U toku su aktivnosti propisane zakonima koji regulišu oblast potpisivanja međunarodnih sporazuma. Trenutno se radi na usaglašavanju sa entitetima određenih uslova za članstvo u tom programu.“

Priznata bh. režiserka Jasmila Žbanić čiji rad itekako cijeni evropska filmska scena iznosi svoje viđenje ovog problema:

„Vijeće ministara je trenutno zakočilo proceduru koja omogućava da Bosna i Hercegovina postane članica Programa MEDIA, jer odbija da na dnevni red stavi odluku kojom bi se do kraja transponovala direktiva o audiovizuelnim uslugama. Radi se o tome da je to uslov da bi se pristupilo Programu MEDIA. Vijeće ministara time na sebe u ovom trenutku, kad je bh. film, kao i cijela kultura, ostavljen bez finansiranja, jer kao što znate, u Bosni i Hercegovini već godinu i po dana nema finansiranja novih filmskih projekata, dakle, Vijeće ministara nam izvlači jedinu moguću infuziju iz vene, ne dajući alternativu, i na sebe preuzima odgovornost za ovakvo stanje. Ako bi Vijeće ministara donijelo ovu odluku, onako kako su me informisali od strane Ministarstva civilnih poslova, Bosna i Hercegovina bi već ove godine mogla postati članicom MEDIA-e i mogla bi pristupiti fondu.“

Koliko je značajna pomoć Programa MEDIA svjedoči i to da je Hrvatska 2009. i 2010. zauzela osmo mjesto na ljestvici dobijanja podrške za razvoj filmskih projekata, te drugo mjesto u kategoriji podrške filmskim festivalima u odnosu na ostale zemlje članice Programa. Među brojnim ostvarenjima koje pomaže MEDIA je i ostvarenje „Otok ljubavi“ režiserke Jasmile Žbanić koji će se snimati u Hrvatskoj i to zahvaljujući novčanim sredstvima koje je dobila u ovoj susjednoj zemlji.

„Hrvatska je članica MEDIA-e i kroz hrvatsku kancelariju mi smo dobili podršku razvoja našeg projekta, jer se radi o hrvatskom filmu. Hrvatska je svjesna ekonomsko-kulturne snage filma i omogućila nam je da napravimo kvalitetne pripreme za film, nađemo koproducente i da započnemo snimanje u proljeće sljedeće godine.“

I producentkinja Amra Bakić Čamo prijavila je jedan projekat na Program MEDIA, u nadi da će Bosna i Hercegovina uskoro potpisati memorandum i time našoj sagovornici obezbijediti sredstva.

„Ove godine sam prvi put, jer mi je to bilo omogućeno, prijavila jedan projekat na Program MEDIA, odnosno Projekat za razvoj. Mukotrpan je proces pisanja prve aplikacije za MEDIA-u zato što mi u najvećoj mjeri nemamo napisane dokumente koji su nam potrebni. Prvi puta kada napišete svoje profile, biografije, na način koji to MEDIA traži, svaka sljedeća aplikacija će biti puno lakša. One jesu temeljite i izuzetno opsežne, ali radeći tu aplikaciju, puno se sazna i o samom sebi i o projektu na kojem radite.“

I dok Evropska unija čeka nadležna tijela u Bosni i Hercegovini da se očituju o Programu MEDIA, bh. filmski radnici neće sjediti skrštenih ruku.

Predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Amer Kapetanović za naš radio kaže:

„Ono što mi sada pokušavamo - Fondacija je vrlo ozbiljno uključena u taj proces, iako smo mi fondacija na federalnom nivou, ali imamo dobru saradnju s Ministarstvom civilnih poslova – jeste da probamo iskoristiti ovaj trenutak, da barem dobijemo šta možemo. U toku su pripreme za jedan višednevni seminar, jednu obuku za sve subjekte kako da koriste i kako da apliciraju za MEDIA-a projekte, budući da punopravno članstvo u ovom programu zahtjeva formiranje MEDIA deska, preko kojeg će se onda kanalisati procedure i projekti. Dok do toga ne dođe, dok ne postanemo punopravna članica, mi moramo naći modalitet da obučimo naše ljude da što prije i što efikasnije apliciraju na projekte Programa MEDIA.“