Okončan projekat o turizmu u južnim Dinaridima

Podrškom IPA fondova ovih dana je okončan jednogodišnji projekat između Bosne i Hercegovine i Crne Gore čija je namjera da promoviše ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima. Vrijednost programa iznosila je viša od 165.600 eura.

Nacionalni park Sutjeska i Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, te Nacionalni park Durmitor, regija rijeke Pive i Tivatska solila u Crnoj Gori – područja su geološko-biološke raznovrsnosti. Da bi se značajnije afirmisale ove jedinstvene lokacije kreirane su turističke rute koje ne ugrožavaju staništa, već nude veću ekonomsku dobit i parkovima i turističkim agencijama. Jedan od koordinatora projekta, Almir Peštek, kaže:

„Uspjeli smo uraditi analizu, uradili smo strategiju razvoja turizma, organizovali smo edukacijske radionice. Uspjeli smo integrisati turističke proizvode u jednistvenu turističku ponudu, tako da mi sada imamo jednu mrežu pružalaca turističkih usluga koji znaju u kom pravcu bi trebali ići i kako bi trebali da dođu do toga. Ta mreža je, naravno, otvorena, toj mreži mogu pristupati i drugi.“

Park Prirode Hutovo Blato je prošle godine posjetio manji broj turista. Ali, projekat „Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima“ trebao bi riješiti ovaj, te druge probleme Parka, kaže za RSE biolog Irena Rozić.

„Hutovo Blato je još uvijek pogođeno štetama požara koji se nedavno dogodio, a osim toga, tu je stalni rad hidroelektrana koje su u okolici, koje stalno remete režim voda, što direktno utječe na cijeli eko-sustav parka Parka Prirode. Projekat može doprinijeti time što ima glas da se čuje o vrijednosti Hutovog Blata, njegovim potencijalima koje može ponuditi, a samim time i da probudi svijest kako lokalnog stanovništva, tako i šire, da se svijest o važnosti zaštite poveća. Što se tiče krivolova, još uvijek postoje neki pritisci, međutim, znatno su smanjeni. Upravo imamo jedan projekat u tijeku koji podržava Europska unija, gdje imamo pojačane kontrole“, navodi Rozić.

Među učesnicima projekta je i novoosnovana Javna ustanova „Radimlja“ Stolac. Direktor Ante Vujnović ističe:

„Ovaj projekat će nama pomoći u razvoju nekih naših strategija, lokalnih strategija razvoja samoga turizma, ali i zaštite sve kulturno-povijesne i prirodne baštine koju općina Stolac posjeduje. Što se tiče kulturno-povijesne baštine, to je svakako nekropola stećaka Radimlja, nekropola stećaka Boljuni, pećina Badanj, stari ilirski grad Aurson, srednjevjekovni grad Vidoški, u samom centru Stoca, zatim velika količina kulturnog nasljeđa, kuća i džamija iz osmanskog perioda, te pojedine zgrade iz austrougarskog perioda. Što se tiče prirodne baštine, tu je svakako određeni postotak koji se nalazi na našem području općine, to je Hutovo Blato, to je rijeka Bregava koja svom svojom dužinom od oko 30 kilometara protiče kroz općinu Stolac.“

Puno potencijala

Strategija, koja se provela ovim projektom, osnova je za usavršavanje turizma u Bosni i Hercegovini, te Crnoj Gori. Razvijen je i akcioni plan koji će dati smjernice za provođenje stratregije.

„Mislim da je suština samoga projekta ta razmjena, ne samo iskustava, nego i osoba, turista, gdje možemo multipristupom, kada turisti obiđu jedan dio Hercegovine, organizirati i posjete – jednodnevne, višednevne – na područje Crne Gore.“

U cilju promocije ekološko-kulturnog turizma južnih Dinarida, pripremljena je brošura koja obuhvata prekograničnu ponudu, te internet stranica. Međutim, Bosna i Hercegovina ima još mnogo posla. Iako je potrebno razvijati infrastrukturu, nužnije je govoriti o unapređenju pristupa u turizmu, navodi za naš radio koordinator projekta i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Almir Peštek:

„Realnost pokazuje da mi nemamo strategiju razvoja turizma na nivou entiteta – govorim o Federaciji. U Republici Srpskoj imamo razvijenu strategiju. Nemamo razvijenu strategiju na nižim nivoima, fokusirani smo na turistički proizvod ili na turističko mjesto, ali ne govorimo o integraciji privatnog i javnog sektora. Mi imamo jako puno potencijala, ali te potencijale trebamo ekonomski valorizovati, trebamo govoriti o razvoju resursa, mi potencijal trebamo pretvoriti u turističke resurse. To je ono što smo mi pokušali uraditi kroz naš projekat.“

Projekat „Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima“ trebao bi imati nastavak koji će se fokusirati na unapređenje ukupne turističke ponude, zaključuje Peštek:

„Mi se nadamo da će program prekogranične saradnje prepoznati vrijednost ovog projekta i da ćemo dobiti mogućnost da nastavimo kroz buduće projekte sa narednom fazom implementacije, da ćemo i unapređivati kvalitet turističke ponude. Nadamo se da će program ponovo biti finansiran od strane Evropske unije. Nadamo se, to je naša namjera.“