Sedam institucija kulture od značaja za državu BiH godinama su u zapećku, nije im omogućen normalan rad, nemaju regulisan status i nisu osigurana javna finansijska sredstva za njihovu djelatanost. Zemaljski muzej je zatvoren tri godine. S ministrom civilnih poslova BiH Adilom Osmanovićem razgovaramo o mogućem otvaranju ovog Muzeja, te onom što se preduzima za pravno regulisanje položaja svih sedam institucija kulture.
"Mi činimo sve napore da riješimo, prije svega, finansijske poteškoće kada je u pitanju funkcionisanje Zemaljskog muzeja i ostalih šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, mada je to zaista izuzetno teško", kaže Osmanović za RSE. "Sam Zemaljski muzej je u dugovanjima od tri miliona konvertibilnih maraka. Ako tome pridodate ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH, ukupan dug je negdje oko četiri i po miliona KM, a to je negdje cjelokupna jedna budžetska godina, koliko treba za finansiranje tih institucija. Na godišnjem nivou treba oko četiri i po do pet miliona konvertibilnih maraka. Zato smo i pokrenuli inicijativu Memoranduma o razumijevanju sa svim nivoima vlasti, od općinskog, entitetskog, kanonalnog, državnog, da bismo prikupili nedostajuća sredstva i da bismo te institucije kulture, koje zaista čuvaju ogromno istorijsko kulturno naslijeđe, stavili u poziciju, dali im status koji oni zaista zaslužuju. Znači, želimo da u 2016., 2017. i 2018. godini uspostavimo takvu finansijsku konstrukciju koja će biti dovoljna prvo da nadoknadimo ove troškove i minuse koje imaju ove institucije kulture, i da imamo prostora da isfinansiramo sve potrebe koje ove institucije kulture imaju pred sobom."
RSE: Šta još treba riješiti u tom periodu?
Osmanović: Vijeće ministara zadužilo je Ministarstvo civilnih poslova da se formira jedna radna grupa koja bi sačinila prijedlog kako i na koji način riješiti ovih sedam institucija kulture, jer one, poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nikada nisu kroz Parlamentarnu skupštinu BiH adekvatno riješene. One jesu državne, gledajući kontinuitet, koji priznaje Dejtonski mirovni sporazum, važenja zakona koji su važili na prostoru SR Bosne i Hercegovine, ali ih zaista treba treba riješiti, jer su one danas u poziciji, kao što vidimo, da nemaju adekvatno riješenu upravljačku strukturu i nemaju adekvatno riješeno finansiranje.
RSE: Održali ste više sastanaka sa predstavnicima različitih nivoa vlasti – kakav je stav Republike Srpske?
Osmanović: Mi smo, u skladu sa zaključkom Vijeća ministara, održali sastanak s entitetskim ministarstvima. U Federaciji su to Ministarstvo obrazovanja i Ministarstvo kulture, u Republici Srpskoj je to Ministarstvo prosvjete i kulture, a bili su prisutni i ministri kulture iz Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona. Otvorili smo pitanje uspostavljanja upravljačke strukture i finansiranja ovih sedam institucija kulture. Naišli smo na visok stepen razumijevanja kad su u pitanju predstavnici federalne vlade i kantonalnih, ali je ministar Ministarstva prosvjete i kulture RS iznio njihov poznati stav da oni ne žele da učestvuju niti u finansiranju tih institucija kulture, niti žele da učestvuju u upravljačkoj strukturi. Oni su iznijeli svoj stav da je po Dejtonskom mirovnom sporazumu kultura na nivou entiteta.
RSE: Ali to vas ne sprječava da i dalje tražite rješenja?
Osmanović: Mi smo i prije znali taj stav. Mi krećemo dalje. Prvo moramo finansijski uspostaviti jedno stabilno finansiranje ovih institucija kulture od onih nivoa vlasti koji osjećaju potrebu i ustavnu i zakonsku obavezu da to urade, a onda ćemo dalje nastaviti kretati se u pravcu da vidimo šta je moguće i na koji način riješiti ustroj institucija kulture da one budu na državnom nivou u punom kapacitetu.
RSE: Memorandum, koji bi trebalo uskoro potpisati, odnosi se na period 2016. – 2018. godina.
Osmanović: Da. Mi nismo mogli razgovarati sa načelnicima opština i premijerima kantonalnih vlada i resornim ministrima o 2015. godini, zato što su ti budžeti već u dobroj fazi realizacije, ali su u pripremi budžeti za 2016. godinu. Mi smo išli na projekciju 2016-2018. godina, da se u tom periodu isfinansiraju u punom kapacitetu institucije kulture.
RSE: I na kraju, ključno pitanje od kojeg smo zapravo i krenuli: kakve su šanse da Zemaljski muzej bude otvoren do sredine septembra?
Osmanović: Mi se nadamo da ćemo uspjeti da do 15. septembra otvorimo Zemaljski muzej, na zadovoljstvo svih - i radnika koji su unutra uposleni, naravno i građana Bosne i Hercegovine, turista koji tu dolaze, jer, kao što ste kazali – tri godine držati zatvoreno takvo blago koje čuva ta institucija, zaista bilo je dalje nedopustivo.
