Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za RSE govori o tome kako će se novoizabrane institucije Bosne i Hercegovine postaviti prema zahtjevima i novom pristupu Evropske unije, te zašto ekonomske i socijalne reforme trebaju biti prioriteti vlasti.
RSE: Novi pristup Evropske unije Bosni i Hercegovini je nešto o čemu se već duže vrijeme razgovara, s tim što se ovaj put zahtjeva od institucija Bosne i Hercegovine, prvenstveno od Parlamenta, da kroz svoju proceduru usvoji ovo što je EU planirala da uradi sa BiH. Vjerujete li Vi da je ovo konačno rješenje, odnosno da će Parlament BiH postupiti, čini se, prvi put institucionalno prema jednoj ovakvoj stvari?
Hadžiahmetović: Imali smo mi u prošlosti sličnih situacija kada smo i u parlamentarnoj proceduri imali neke vrste podrške. Ovaj put se, naravno, radi o posebnoj situaciji. Ja cijenim da je dobro da ono što su dogovorili lideri političkih stranaka bude institucionalno, da na neki način postane platforma za angažman svih u Bosni i Hercegovini u smislu uloge institucija. Sasvim je logično da Parlament da svoje mišljenje i saglasnost na angažman takve vrste. Ja lično cijenim da je to jako važno, jer smo imali u prošlosti jako puno dogovora i obećanja, i vaninstitucionalnog djelovanja, posebno kada su bile u pitanju komunikacije sa liderima političkih stranaka, što se odrazilo kasnije i na rad institucija i na neki drugačiji način.
RSE: Vjerujete li Vi da se ovaj put zaista može nešto učiniti? Evropska unija zaista nikad odlučnija nije bila i čini se da je ponuda za Bosnu i Hercegovinu veoma primamljiva – dakle, automatski bi stupio na snagu i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Hadžiahmetović: Ja vjerujem da će se to dogoditi u Parlamentu, da ima dovoljno svijesti i kritične mase u institucijama Bosne i Hercegovine, pogotovo novoizabranim. U ovim vremenima zaista više nema mjesta za političke igre. Upravo angažman Evropske unije, koji je dosta čvrst, ima toliko energije i obilježje EU, da je zaista krajnje vrijeme da se od strane Bosne i Hercegovine učine neki potezi. Mislim da će to dobiti podršku Parlamenta i da će biti dobra osnova za rad Vijeća ministara.
RSE: Hrvatska je rekla da će insistirati na tom socioekonomskom planu. Šta to zapravo znači konkretno za građane Bosne i Hercegovine?
Hadžiahmetović: Podsjetiću vas da je i Platforma za rast i zapošljavanje sadrži tu socioekonomsku dimenziju. Mislim da je upravo to obilježje koje je naznačeno ujedno i obilježje prioriteta u narednom periodu u angažmanima vlasti, a to su ključne i ekonomske i socijalne reforme, reforme socijalnog sektora, posebno kad se ima u vidu različite vrste naknada, penzioni sistem, zdravstveni sistem itd., dakle, nešto što je predstavljalo vruć krompir i što je bilo predmetom izbjegavanja dosadašnjeg angažmana vlasti. Riječ je o reformama koje imaju visoku cijenu.
RSE: Koliko možemo očekivati sada povećanja ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, odnosno korištenje ovih fondova Evropske unije koje do sada nismo mogli koristiti, ukoliko bi došlo do takve opredijeljenosti bh parlamentaraca?
Hadžiahmetović: Cijenim da neće biti barijera za korištenje sredstava, čak mislim da će biti i dodatnih sredstava na raspolaganju, jer je riječ o reformama koje zaista puno koštaju. Finansijska potpora reformama takve vrste neće izostati ukoliko vlasti ozbiljno uđu u taj proces. Mi smo do sada imali u više navrata obećanja i očekivanja da neko finansira nešto, bez nekih značajnijih pomaka u operativnom smislu. Ukoliko zaista vlast odluči da radi na takvim reformama, ja sam ubijeđena da finansijska pomoć neće izostati.
RSE: S obzirom na to da je pitanje 'Sejdić-Finci' jedno od onih 'vrućih krompira' o kojima govorimo, smatrate li da je to moguće učiniti u ovom mandatu, odnosno uraditi ono što je već pokušavano u nekoliko navrata da se napravi?
Hadžiahmetović: Ja ću vas samo podsjetiti da smo mi imali 'Sejdić-Finci' na dnevnom redu i na početku prethodnog mandata, međutim, prioritet svih vlasti jeste bio 'Sejdić-Finci', odnosno ustavna reforma, što je otvorilo i pitanje ustavnih apetita. Podsjetićemo se da je i potpuno izvan konteksta 'Sejdić-Finci' otvoreno nekoliko krupnih pitanja koja zaista zahtijevaju ustavnu reformu. Kao rezultat svega toga, imali smo potpuno izostanak bilo kakve promjene ustava koja bi inkorporirala presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci'. Cijenim da je dobro da su vladajuće strukture, na početku svog mandata, oslobođene te presije da moraju na samom početku otvoriti pitanje ustavne reforme i mislim da je vrlo važno da se fokusiraju na ekonomske i socijalne reforme, koje su jednako tako važne kao što je važno i da inkorporiramo presudu 'Sejdić-Finci'. Malo više relaksirana atmosfera na samom početku mandata može dovesti političke stranke u ovom mandatu da rješavaju i pitanje 'Sejdić-Finci'. Ono ne može biti pomaknuto u stranu u smislu da se ne mora rješavati, jer ću vas podsjetiti – ono se tiče, između ostalog, i mastrihtskih kriterija, i to posebno onih koji se tiču elementarnih ljudskih prava, prava manjina i slično. Ja mislim da će to u toku ovog mandata doći na dnevni red i da će se rješavati, naravno, u kontekstu saglasnosti u kojoj mjeri treba mijenjati Ustav. E, hoće li sad to pitanje opet otvoriti pitanje apetita ustavnih reformi, dokle i koliko mijenjati Ustav, to ćemo imati priliku da vidimo.
RSE: A od čega treba prvo krenuti?
Hadžiahmetović: Na dnevni red treba staviti ključne strukturne, ekonomske i socijalne reforme. Treba napraviti jednu agendu aktivnosti koje bi podrazumijevale jednu punu saglasnost svih da se ide u pravcu evropskih integracija, odnosno da se reforme rade u duhu EU integracija i obaveza koje ćemo i kao kandidat za članicu EU u dogledno vrijeme imati i inkorporirati u naše zakonodavstvo. Drugo, kao što je važno donositi nove zakone, tako je isto važno uvesti strogu kontrolu implementacije postojećih zakona. Ja mislim da je to značajan problem Bosne i Hercegovine i on se ne smije zanemarivati, jer mi imamo situacije gdje se ne poštuju pravila igre, odnosno izbjegava implementacija postojećih zakona. Naravno, vrijeme će donijeti implementaciju obaveza koje smo kao zemlja preuzeli potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jer je to prvi ugovorni odnos s Evropskom unijom, i on će ujedno biti i test naše spremnosti koliko zaista hoćemo da –slikovito rečeno – dišemo na EU način.
RSE: Vjerujete li Vi da Bosna i Hercegovina ima šansu do kraja mandata ove nove vlasti predati zahtjev za kandidatski status?
Hadžiahmetović: Ja pominjem samo da je sve ovo o čemu govorim moguće u ovom mandatu, jednako kao što je bilo moguće i na samom početku prethodnog mandata da nije bilo političkih opstrukcija. Ali, čini mi se da sada postoji dovoljna kritična masa svijesti o vremenu u kome živimo. Stanje se u BiH drastično pogoršalo u ekonomskom i socijalnom smislu, drugi oko nas idu mnogo brže, mi plaćamo vrlo visoku cijenu kašnjenja, i na EU putu i generano na putu ekonomskih i socijalnih reformi, i čini mi se da ova garnitura pokazuje znake te svjesnosti situacije i svjesnosti da ne postoji više baš puno prostora za igru. Sve te reforme jesu teške, imaju svoju cijenu, ali mislim da je konačno vrijeme da se s njima počne.
