Tržište EFTA zemalja je tržište sa 13 miliona stanovnika, dohodak po glavi stanovnika oko 68.000 eura, tržište čiji je GDP oko 900 milijardi eura. Sa ovim zemljama BiH je do sada imala minimalnu vanjskotrgovinsku razmjenu oko 1,5 posto ukupne. Stoga je sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e mogućnost za bh privrednike da prošire svoje izvozno tržište, naročito u oblasti prehrambene industrije, kaže dopredsjednik VTK Ahmet Egrlić.
„Ono što je za nas jako značajno, to su robe animalnog porijekla, za koje mi, naravno, još uvijek ne ispunjavamo uvjete za izvoz na tržište Evropske unije, tako ni u region EFTA. Očekujemo da ćemo ispuniti te uvjete i moći plasirati naše proizvode koje mi imamo i u dovoljnim količinama i dovoljnog kvaliteta, a nažalost, zbog standarda koji se od nas traže, nismo u mogućnosti“, kaže Egrlić.
BiH je do sada u zemlje EFTA-e izvozila električnu energiju i namještaj u manjim količinama, a uvozila uglavnom farmaceutske proizvode. Sada se otvara niz mogućnosti, kaže zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ermina Salkičević Dizdarević.
„Industrijska politika je ono na što smo se mi najviše fokusirali i gdje imamo jako dobre šanse. Naš izvoz u zemlje EFTA-e je diversificiran, ne odnosi se samo na izvoz iz oblasti prehrambene industrije nego i u oblasti namještaja, namjenske industrije, obuće i slično, dok uvoz iz zemalja EFTA-e u Bosnu i Hercegovinu više od 50 posto predstavlja uvoz u oblasti farmaceutske industrije. Znači, mi smo napravili već diversifikaciju i mi tu prednost moramo iskoristiti. Ja sam sigurna da imamo firme koje će znati iskoristiti svoju priliku. Dobra stvar koju smo uspjeli kao zemlja u pregovorima napraviti jeste tzv. asimetrija u liberalizaciji, a to znači da sa samim datumom stupanja na snagu ovog sporazuma, od januara 2015., naši proizvođači mogu početi da rade izvoz u zemlje EFTA-e, dok će proizvođači iz zemalja EFTA-e tek do januara 2017. godine potpuno liberalizovati svoj ulazak na tržište Bosne i Hercegovine“, rekla je Dizdarević.
Ambasador Švicarske u BiH Heinrich Maurer kaže da je Sporazum dobra prilika za unaprjeđenje trgovinskih odnosa BiH budući da su članice EFTA-e tržišta sa konzumentima visoke kupovne moći.
„Sporazum otvara nove mogućnosti trgovine za obje strane. To je i dodatni podsticaj za investicije“, rekao je Mauer navodeći da Švicarski fond za pokretanje privatnog biznisa omogućuje švicarskim investitorima dobijanje poslovnih kredita za poslovanje u zemljama tranzicije kao što je Bosna i Hercegovina.
Milan Guja jedan od privrednika koji se bavi izvozom kože i vune. Kaže da je otvaranje tržišta EFTA i za njega velika prilika. „Meni konkretno EFTA sporazum predstavlja pomoć i osim političke razmjene između zemalja Švicarske, Norveške, Islanda sa Bosnom i Hercegovinom, i pomoć kako bismo na što bolji moguć način mogli izvesti poljoprivredne proizvode u zemlje EFTA-e. Do sada su to bile neke carinske barijere oko kvaliteta, morali smo proći neki vid jače kontrole koju su zahtijevale te zemlje. Sada se nadamo da će nam pomoći i pokazati put kako bismo izbjegli te probleme i našli jedinstveno rješenje za naše proizvode“
No, treba napomenuti da i EFTA, baš kao i zemlje Evropske unije, ima uslove koje izvoznici trebaju ispuniti da bi svoje proizvode plasirali na njihovo tržište, kaže dopredsjednik VTK Ahmed Egrlić.
„Naprosto, dok mi ne ispunimo u ovoj zemlji uvjete koje od nas traži Evropska unija, ove robe neće moći biti plasirane na tržište regiona EFTA, jer EFTA ima iste uvjete, a i tranzit kroz Evropsku uniju će biti omogućen samo kada mi ispunimo te uvjete.“
Stoga iz Ministarstva vanjske trgovine BiH, ali i VTK apeluju na institucije u BiH koje se bave certificiranjem da ulože dodatni napor, smanje procedure i pomognu bh. privrednicima da što prije dobiju potrebne dokumente za kvalitet svojih proizvoda.
