Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da u januaru naredne godine BiH podnese aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Iako je to tek prvi korak na putu integrisanja, on se označava kao istorijski.
Za Predsjedništvo Bosne i Herecegovine sve aktivnosti koje se vode na putu zemlje ka Evropskoj uniji više su nego uspješne. Već za ponedjeljak se najavljuje nastavak razgovora o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/ u smislu `tradicionalne trgovine'.
Predsjedavajući bh Predsjedništva Dragan Čović, kaže da je „sasvim izvjesno da od petnaest ključnih točaka, na dvanaest, odnosno trinaest, imamo jednu već dovoljno pozitivnu poziciju da možemo kazati da su prihvatljive odmah, a za neke dvije ili tri pozicije, prije svega odnosi se na mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, ćemo razgovarati narednih desetak dana sa predstavnicima Evropske unije i u osnovi pokušati izboriti kvalitetan status kroz određen reprogram ili vremenski okvir pomjeranja onih kvota kako su tamo definirane, ali u osnovi, mi smo danas zauzeli stav na prijedlog iz Vijeća ministara da će Bosna i Hercegovina taj sporazum sigurno završiti“
Kada je riječ o mehanizmu koordinacije, Predsjedništvo BiH je donijelo zaključak da sve odluke koje budu donesene na tu temu budu usaglašene sa Ustavom BiH, u smislu nadležnosti. Predsjedavajući Kolektivnog šefa države nije želio potvrditi i da to praktično znači kako će u cijeli proces odlučivanja, pored postojećih državnih i entitetskih vlasti, biti uključeni i kantoni.
„Sukladno ustavnim nadležnostima, ako je županija/kanton po Ustavu nadležan za obrazovanje, onda je to tako“, rekao je.
Ukoliko se u narednih mjesec dana završe planirane obaveze, već u januaru naredne godine Bosna i Hercegovina bi mogla podnijeti zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, na što se Predsjedništvo BiH obavezalo u četvrtak na sjednici. Ovu odluku Dragan Čović je nazvao istorijskom. No, nameće se i pitanje- hoće li zahtjev biti kredibilan i šta to uopšte može značiti u daljem procesu približavanja.
„Ja sam siguran da će podnijeti vjerodostojan ili kredibilan zahtjev za članstvo. Zahtjev u biti ne znači ništa. Znači samo jednu našu debelu dobru volju da želimo ići dalje ukorak. Ono što je bitno s tim vezano – taj zahtjev, znate, kad ga mi predamo, neće ga sigurno nitko razmatrati do novog saziva Vijeća, koje će vjerojatno biti u šestom mjesecu ponovno na ovu temu. Znači, nama opet ostaje prostor tri ili četiri mjeseca, da dinamikom kojom smo ove godine radili, obiđemo sve članice Evropske unije. I da na neki način, uvjetno, lobiramo za ovaj naš put. Ali, što se tiče uvjeta koje imamo ispred sebe, kad završimo tradicionalnu trgovinu, a to je samo završetak faze, mi smo ispunili apsolutno sve uvjete koji su nam precizno definirani kao takvi. Ja se nadam, kada nam se odgovori na to, siguran sam da će odgovor biti pozitivan, jer taj pozitivan odgovor znači samo: 'Evo vam upitnik i na taj upitnik nam sad odgovarajte po pojedinim pitanjima' – kojih će biti, da ne kažem neozbiljno, bezbroj. Tada bi netko trebao procijeniti našu vjerodostojnost u smislu možemo li postati kandidat. Pa i kad postanemo kandidat, evo, kao što je zemlja s kojom se sad otvaraju dva poglavlja, tek onda nam se otvaraju poglavlja i taj period može trajati beskrajno dugo – uzmite primjer Turske, ili mnogo kraće, uzmite neki drugi primjer, u nekom pogodnom trenutku. Ključ svega je da mi procjenjujemo da je sadašnja pozicija Bosne i Hercegovine, zbog globalnih kretanja, idealna da otvorimo svoje pitanje, kad je u pitanju evropski put“, rekoa je Čović.
Koliko su bosanskohercegovačke vlasti optimistične da će ispunjavati sve zadatke u narednom periodu, pokazuje i Čovićeva izjava kako vjeruje da će do kraja februara naredne godine biti usvojene i izmjene Izbornog zakona BiH, ali i da bi u junu Bosna i Hercegovina mogla dobiti NATO-v poziv za Akcioni plan za članstvo, čime će zemlja napredovati kao što to čine njeni susjedi.
