Nedavne izjave europskih čelnika kako bi se sljedeće proširenje EU moglo dogoditi 2025. godine i da bi se tada Uniji mogle priključiti Srbija i Crna Gora, u BiH nikoga nisu posebno zabrinule.
Ovo je bio i povod da se u Sarajevu održi panel diskusija na temu „Europska integracija BiH 2015.– 2025.“, koju je organizirala Vanjskopolitička inicijativa BiH.
Proces integracije Bosne i Hercegovine u EU započeo je prije dvadeset godina. Danas ta zemlja još uvijek nema status kandidata i posljednja je u regiji u pogledu ispunjenosti političkih i ekonomskih kriterija za članstvo.
U BiH nema reakcija na nedavne izjave predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junkera i francuskog predsjednika Emanuela Macrona da bi 2025. godine u Uniju trebale ući Srbija i Crna Gora, kaže Osman Topčagić, bivši direktor Direkcije za europske integracije BiH.
„Ne vidimo odgovarajući odnos prema svemu tome, ne vidimo diskusiju, prije svega ne vidimo aktivnosti koje bi omogućile da Bosna i Hercegovina počne sustizati susjede i eventualno računati na članstvo u 2024. ili 2025. godini“. rekao je Topčagić.
U posljednje dvije godine napravljeni su određeni iskoraci na europskom putu, no 2017. godina protekla je u znaku odgovaranja na Upitnik Europske komisije. Sljedeće godine navršit će se petnaest godina od summita u Solunu i od tada do danas BiH tapka u mjestu na putu eurointegracija, naglašava Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
„Postavlja se veliko pitanje, ukoliko je u nekom optimalnom redoslijedu period između 2025. i 2030. godine mogući okvir za članstvo, kome će u narednih deset godina to članstvo biti relevantno. Ono što mi sada možemo vidjeti kao veliku političku, ekonomsku, pa i demografsku posljedicu tih izgubljenih godina jeste činjenica da ljudi, individualno odlazeći iz Bosne i Hercegovine, odlazeći iz drugih zemalja, rješavaju svoj status i rješavaju svoj odnos s Evropskom unijom individualno“, kaže Džananović-Miraščija.
EU je pred BiH postavila brojne uvjete bez kojih nije moguć napredak BiH u smjeru članstva, počevši od presude Sejdić-Finci do mehanizma koordinacije.
„Pokazao je neke rezultate, pokazao je da će biti problema, pokazao je da je nešto na čemu treba mnogo raditi", kaže Đorđe Tomić, asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, o tome da li je profunkcionirao mehanizam koordinacije.
"To bi mogao biti model, ne samo kako se funkcioniše u ovoj zemlji, u ovoj državi, već kako funkcioniše, manje-više, cijela Evropska unija. Taj mehanizam mogao bi biti, kad bi bio shvaćen zaista dobronamjerno, kao jedna predigra za politiku u Evropskoj uniji, a to je zapravo politika stalnih pregovora na raznim nivoima i usklađivanja stavova, kompromisa i nužnog dogovora, da bi u jednom složenom sistemu sa suprotstavljenim i različitim interesima, došli do rješenja. Kada bi bio shvaćen kako treba, mogao bi biti sjajna prilika da treniraju naši političari i naša javna služba, javna administracija za neku buduću evropsku politiku“.
Tapkanje u mjestu u pogledu europskih integracija reflektira se i na ekonomiju BiH, smatra ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
„Milijardu su nas koštale, da kažem da ih niko više ne pominje. Oni sad samo pričaju o akcizama, koje uopšte nisu uslov za Evropsku uniju niti bilo šta, nego je to smišljeno, na ovaj ili onaj način. A ne pričamo o tome gde su strategije koje je davno trebalo uraditi, ne pričamo o tome da nam je prihvaćena transportna stategija, gde su zaheftane dve (gas i energija). Gde je poljoprivreda, gde je šta? Mi jesmo uključeni u evropske tokove kad je u pitanju trgovina, uvoz, izvoz, sporazum, sve ostalo, ali na tome sve prestaje. Ništa drugo. Izgleda da u Evropsku uniju ulazimo tako što ide autobus po autobus, a politička elita više o tome ne priča, izbori će, kampanja je već počela, 2018. samo što nije, pa onda ćemo čekati rezultate, pa da se formira vlast...“
Na pitanje koji su ekonomski benefiti koje Republika Hrvatska ima od članstva u EU, Cenić odgovara.
„Evo, da idemo samo od fondova, ne ulazeći i ne tumačeći neku politiku Hrvatske – ako ništa, iskoristili su dosta tih para iz fondova. Pa i taj Pelješki most finansira Evropska unija, ne finansiraju oni, bez obzira što se mi sporimo oko toga, ali naša ozbiljnost se ogleda u tome što smo to posmatrali, što smo čuli, što je objavljena vest da su dobili sredstva za Pelješki most, a onda se neko setio da se pobuni i kaže: 'Ne, ne, ne, ne može to tako, to ugrožava našu državu'.“
Lejla Ramić-Mesihović, Vanjskopolitička inicijativa BiH, kaže da „u našoj zemlji te neke smjernice vezano za godine i datume nikako ne služe kako bi se pravili planovi rada i kako bi se zemlja pozicionirala u odnosu na te datume".
"Nama, odnosno političkim partijama, to služi kao jedna određena smjernica samo za izborne cikluse. Takva vrsta prakse i logike treba odmah prestati, jer je krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina, od nečega na stolu, bude zemlja koja je za stolom Evropske unije“, rekla je Ramić-Mesihović.
Ključno je pitanje za Bosnu i Hercegovinu da li i kako može početi hvatati korak sa Crnom Gorom i Srbijom i da li se može uključiti u sljedeći krug proširenja Europske unije. Slika koja sada postoji o BiH u relevantnim europskim krugovima vrlo je negativna, zaključeno je na panel diskusiji.
Facebook Forum