U okviru obilježavanja 450 godina od dolaska Jevreja sefarda u Bosnu i Hercegovinu, nedavno je u sarajevskoj Vijećnici održan koncert Mare Aranda, jedne od vodećih španskih pjevača čiji je repertoar tradicionalna muzika. U 25-ogodišnjoj karijeri, sa oko 20 albuma, Mara Aranda se profilisala kao vrsna interpretatorka sefardske muzike. Naravno, da bi se shvatila srž ove muzike, potrebno je shvatiti koncept i uslove u kojima je nastala.
Pojam "Sefardi" odnosi se na Jevreje koji su živjeli na Pirinejskom poluotoku sve do 15. vijeka kada su zbog španske inkvizije protjerani 1492. godine. Novi dom našli su u Osmanskom carstvu, pa i u Bosni i Hercegovini u sklopu Monarhije. Bogatu kulturu Jevreja sefarda, naročito muzičko stvaralaštvo, španska pjevačica Mara Aranda i dan-danas istražuje, a svojim glasom pokušava približiti svima.
"Sefardske pjesme ne pjevaju samo španski i portugalski Jevreji, već i hrišćani, odnosno svi narodi Pirinejskog poluotoka, jer je sefardska muzika zajednička kultura, tradicija naroda koji su živjeli i danas žive na tom području. Taj jezik i tekstovi pjesama bliski su svima. To su pjesme nastale miješanjem različitih kultura i govore o svakodnevnom životu", kaže za RSE Mara Aranda.
Sefardska muzika, kao uostalom svaka izvorna pjesma, usmena je predaja o nekim prijašnjim vremenima, a poruka koju prenosi je univerzalna.
"Srž sefardske muzike je priča o duši, o osjećanjima koje svaki čovjek prepoznaje. U pjesmama se pripovijedaju pozitivni i tužni događaji, o rođenju djeteta, vjenčanju, pa i smrti. Bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest, svako prepozna srž ove muzike", navodi Aranda.
Njen repertoar ističe važnost muzike i pjesama koje su bile dio života Jevreja sefarda na Pirinejskom poluotoku, sve do 15. vijeka, te u Sjevernoj Africi, Balkanu i drugim područjima istočne Evrope.
"Vrlo ozbiljno pristupam izvođenju ovih pjesama. Pokušavam istraživanjem, ali i ličnim iskustvom života u Solunu, na Kreti i u Istanbulu, da osjetim tu kulturu, da shvatim ambijent u kojem su nastale određene interpretacije pjesama. Ukoliko pokušate drugačije, nećete shvatiti bit. Dakle, ne mogu samo pristupiti izvođenju, već trebam shvatiti i osjetiti energiju te muzike, te istu prenijeti na publiku. Sefardska muzika je vokalno-instrumentalna. Dok pjevam, moje kolege me prate na vrijednim replikama srednjovjekovnih instrumenata", pojašnjava naša sagovornica.
(Mara Aranda: "Yo me levantaria", Youtube)
U dugogodišnjoj karijeri, Mara Aranda je nastupala na mnogim poznatim evropskim pozornicama. Vrlo je cijenjena među kritičarima.
"Sefardska muzika ima publiku u Španiji. Svi slušaju ovu muziku. Posebno je interesantna naučnim krugovima, muzikolozima, historičarima, lingvističarima i onima koji pokušavaju saznati više o jevrejskoj tradiciji sa Pirinejskog poluotoka. Ova muzika ima publiku i u svijetu, naročito među jevrejskim zajednicama. Pored koncertnog izvođenja, sefardska muzika često je tema i naučnih konferencija posebno onih posvećenih srednjovjekovnoj muzici. Međutim, moram naglasiti da sefardska muzika nije srednjovjekovna muzika", kaže Mara Aranda.
Povod nedavnog koncerta Mare Aranda u Sarajevu u organizaciji Ambasade Kraljevine Španije u BiH je obilježavanje 450 godina od dolaska Sefarda u Bosnu i Hercegovinu. Aranda je uz pratnju kolega instrumentalista, Jote Martíneza i Abela Garcíe, izvodila sefardsku muziku koja predstavlja zajedničko naslijeđe Jevreja sefarda i Španije.
"Ova muzika pokušava nas vratiti na ono iskonsko, barem kada govorimo u muzičkom stvaralaštvu, dakle na jednu smirenost, i pored sve ove glasnoće koju posjeduje savremena muzika. Naravno, svaka muzika, pa i ova savremena, može naći svoje mjesto. Vidimo slučajeve sudaranja stare i nove muzike. Ali, sefardska muzika nas prisjeća na stara vremena, odnosno vraća nas korijenima", zaključuje naša sagovornica.
