Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN koje je zakazano za srijedu glavna tačka dnevnog reda biće situacija u Iranu, pa svjetski mediji smatraju da će se tu ispoljiti razlike između američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i njegovih evropskih kolega.
Mediji prenose i da je Tramp spreman da se sastane s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, dok iranska strana ovu ponudu odbija kao lažnu I licemjernu.
Debata i u Njujorku i u Teheranu
Američka agencija Blumberg (Bloomberg) prenosi izjavu američkog državnog sekretara Majka Pompea (Mike Pompeo) koji kaže da je predsjednik Tramp spreman da se sastane sa Rohanijem ove sedmice u UN-u.
Kako se navodi u tekstu, Pompeo je rekao i da je sada teret na Rohaniju.
"Tramp će se u utorak obratiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i održati sastanak Vijeća sigurnosti u srijedu. U zavisnosti od agende koju Tramp postavi na sastanku Vijeća, iranski predsjednik može da prisustvuje... Prema pravilima UN-a, Iran, koji trenutno nije član Vijeća sigurnosti, može da prisustvuje sastanku, ako će biti glavni predmet diskusije,“ objašnjava Blumberg i dodaje da se u Iranu razvila debata oko toga da li Rohani treba da prisustvuje sastanku u UN-u.
"Čvrsti konzervativci pozvali su na bojkot sastanka kao odgovor na "uvrede" američke administracije odlučne da oslabi Islamsku Republiku. Rohani bi trebalo da se kloni od "omalovažavanja" predsjednika SAD-a, napisao je Hosein Šariatmadari, glavni i odgovorni urednik beskompromisnog teheranskog lista Kaihan, koji je imenovan od strane vrhovnog lidera Ajatolaha Ali Hamneia. Ipak, Rohanijeva kancelarija je saopćila da će on otići u SAD.“
U tekstu se podsjeća i da Hamnei, koji ima posljednju riječ o državnim pitanjima u Iranu, nije pozvao na razgovore sa Sjedinjenim Državama dok se ne obnovi nuklearni sporazum. On je rekao da je napad militanata koji su ubili 29 osoba na vojnoj paradi na jugu zemlje u subotu bio nastavak "zavjera podržanih od režima u regionu".
Iranski raskorak s evropskim saveznicima
Predsjednik Tramp i njegove evropske kolege ove sedmice će u Ujedinjenim narodima odlučiti o ključnim pitanjima politike koja dijele stare saveznike: sudbini nuklearnog sporazuma za Iran (JCPOA) i kako ograničiti regionalne ambicije Islamske Republike, tvrdi Vol stri žurnal (Wall street journal).
List dodaje da je sedmica maratonske diplomatije u Njujorku prva prilika da se šefovi država SAD, evropskih zemalja i Irana okupe na Generalnoj skupštini od kada se Tramp u maju povukao iz nuklearnog sporazuma sa Iranom iz maja 2015. godine i izbacio američko-evropsku podjelu u prvi plan.
"Ključna komponenta Trampovog prigovora biće iransko miješanje u Iraku, Siriji, Libanu i Jemenu, kao i nastavak finansijske i vojne podrške militantnim grupama poput Hezbolaha i Hamasa. Ali Evropljani planiraju da se suprotstave stavu SAD-a da je nuklearni sporazum propao i da se moraju izreći nove sankcije,“ tvrdi list i dodaje da će Iran, s druge strane, pokušati da proširi jaz između SAD-a i Evrope tako što će sebe predstaviti kao nekoga ko poštuje svoje obaveze, dok Sjedinjene Države ne poštuju međunarodne akte.
U tekstu se ocjenjuje i da će oštri različiti stavovi Vošington i Evropu staviti na suprotne strane na svjetskoj sceni.
"Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) planira da obnovi svoj prijedlog za "JCPOA Plus", plan kojim se pozivaju SAD da ostanu posvećene sporazumu, s obzirom da svjetske sile izrađuju paralelno sporazum za ograničavanje iranskog raketnog programa i za pritisak na Teheran zbog njegove regionalne politike.“
Iran ostaje posvećen nuklearnom programu
Trampova ponuda direktnih razgovora s Iranom nije iskrena, a pretenzije SAD-a oko podrške iranskom narodu su šuplje, licemjerne i neuvjerljive, piše iranski predsjednik Hasan Rohani u tekstu za Vošington post (The Washington Post).
Iranski predsjednik napisao je kako se 8. maja suočio sa dvije opcije, kada je američki predsjednik najavio zvanično povlačenje Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
"Mogao sam da uzvratim i najavim povlačenje Irana, što bi sigurno vodilo region u dalju nesigurnost i nestabilnost", rekao je Rohani i dodao:
"Ili sam mogao razmisliti o kratkoročnom produženju roka za preostale stranke da nadoknade štetne efekte odluke Sjedinjenih Država na vrijedan sporazum koji je postignut nakon 12 godina teških, intenzivnih pregovora. U skladu s našom tradicijom poštovanja vladavine prava i normi međunarodnog prava i očuvanja mira i sigurnosti u regionu, odlučio sam se za drugu".
"Razgovori s preostalim učesnicima JCPOA i njihovom ponovnom usaglašavanju o sporazumu ostavili su Sjedinjene Države u usamljenoj poziciji. Takav ozbiljan jaz između Sjedinjenih Država i njenih evropskih partnera o kritičnim vanjskopolitičkim pitanjima bio je jedinstven i bez presedana - što je, mogu reći, dokazalo da smo bili upravu kada je riječ o našem pristupu nuklearnom sporazumu i našoj proaktivnoj diplomatiji", stoji u tekstu WP.
Rohani dodaje i da su u iranskim trenutnim pregovorima s preostalim učesnicima JCPOA naglasili da je zaštita dugoročnih interesa iranskog naroda najvažnija za islamsku republiku.
"Ako se ovi interesi i dalje mogu osigurati uprkos izlasku Sjedinjenih Država iz sporazuma, mi ćemo ostati u sporazumu; U suprotnom, nastavit ćemo s drugačijim načinom djelovanja," upozorio je Rohani.
Iran optužuje SAD da "počinju rat"
Rohani u UN ide u pokušaju da okupi Generalnu skupštinu protiv Trampove politike, ističe Fajnanšel Tajms (Financial Times), te dodaje da je iranski predsjednik optužio SAD da "započinje rat" protiv islamskog sistema dok se pripremao za posjetu Njujorku u nastojanju da okupi Generalnu skupštinu UN-a protiv sankcija administracije Trampa Teheranu.
Sa sankcijama SAD-a koje već štete Iranu, političari bliski Rohaniju vide njegov put u UN, gdje će se u utorak obratiti Generalnoj skupštini, kao šansu da olakša ekonomski pritisak podstičući više saradnje s Rusijom, Kinom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom, koji su i dalje posvećeni sporazumu.
"Zvaničnici Bijele kuće kritikovali su Francusku, Njemačku i Britaniju zbog pokušaja spašavanja nuklearnog sporazuma i razmatranja načina za smanjivanje utjecaja američkih sankcija. Ali kažu da su napori evropskih vlada već suvišni jer evropske kompanije odlaze iz Irana zbog prijetnje američkih sankcija," ističe FT.
Na kraju list dodaje da sankcije SAD-a već stvaraju ekonomsku slabost koja je izazvala javno neslaganje u Iranu.
"Valuta, rijal, pala je za oko 70 posto u odnosu na dolar ove godine. Sankcije Sjedinjenih Država naftnoj industriji trebalo bi da stupe na snagu u novembru, a zvaničnici Vašingtona insistiraju na dodatnim mjerama koje bi još više pritisnule Teheran," piše FT.