Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prvoj emisiji obveznica za izmirenje obaveza po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje.
Federacija Bosne i Hercegovine će u ovoj emisiji emitirati obveznice u iznosu od 346.515.271 KM, što predstavlja zbir pojedinačnih verificiranih iznosa, umanjen za realizirane gotovinske isplate i poslije otpisa iznosa u feninzima za svakog povjeritelja.
Obveznica se u nematerijaliziranom obliku vodi, čuva i prenosi kao elektronski zapis na računu vrijednosnih papira u informacijskom sistemu Registra vrijednosnih papira u FBiH i imaocu daje pravo naplate glavnice i kamate.
Prva emisija obveznica imaće šest serija (A, B, C, D, E i F). Sredstva za izmirenje obaveza po ovoj emisiji obezbjeđuju se iz budžeta FBiH.
Prvo dospijeće obveznica Federacije BiH po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje je 31. decembra 2009. godine, kada će se ukupno isplatiti 50.224.612 KM, saopćilo je Ministarstvo financija Vlade FBiH.
Kako je izjavio pomoćnik ministra za finansije Tihomir Ćurak, donošenjem Odluke o prvoj emisiji obveznica FBiH po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje došao je kraj špekulacijama šta će se desiti sa starom deviznom štednjom.
"Sve verificirane devizne štediše sa 31. decembrom 2008. godine će biti izmirene na način da će se emitirati obveznice za te njihove verificirane iznose. Ukupno se radi o 346.515.271 KM za 27.310 verificiranih deviznih štediša“, kaže Ćurak.
Rok dospijeća je šest godina od dana emisije, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto. Kako je kazao Ćurak, vrijednosne papire je emitirala Vlada FBiH, na temelju Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH.
„Upisom u sudski registar, vrijednosni papiri po osnovu stare devizne štednje biće na Sarajevskoj berzi i nadam se da će imati povoljnu cijenu za štediše koji planiraju trgovati na Berzi. Moj im je prijedlog da to ne rade jer im je sigurnije da ostvare kamatu od 2,5 posto i čekaju dospijeće tih obveznica. Kamate će se isplaćivati dva puta godišnje“, poručio je Ćurak starim deviznim štedišama.
Prema otplatnom planu, amortizacija vrijednosnih papira se kreće od 50 do 60 miliona KM godišnje, s tim da, kako je kazao Ćurak, treba voditi računa da slijede i nove emisije vrijednosnih papira za one koji će se verificirati naknadno. Na pitanje da li će oni koji nisu obavili verifikaciju imati priliku da to naknadno urade, Ćurak odgovara:
„Sukladno ovom zakonu koji je netom usvojen u Parlamentu, planiran je još jedan rok za verifikaciju, koji će, pretpostavljam, biti u četvrtom ili petom mjesecu sljedeće godine. To je zadnji administrativni rok za verifikaciju. Istekom tog roka, stare devizne štediše će moći verificirati svoj iznos na sudu. Ukoliko procijenimo da je taj rok kratak, pretpostavljam da će Federalno ministarstvo finansija, odnosno Vlada, učiniti sve da svim tim ljudima omogući verifikaciju.“
Ćurak je napomenuo da je verifikacija vršena i u 2009. godini, za koju će vrijednosni papiri biti emitovani sljedeće godine.
Na pitanje da li bi odluke Suda za ljudska prava u Strazburu na osnovu brojnih pojedinačnih i grupnih tužbi štediša iz BiH mogle zaustaviti emisiju vrijednosnih papira, Ćurak je rekao da se ne očekuje nikakva radikalna odluka.
"Mi smo obavijestili Strazbur o donošenju ove odluke i nadam se da će Sud u Strazburu uvažiti napore FBiH po ovom pitanju i ne očekujem ništa što bi poremetilo izmirenje obaveza po emisiji vrijednosnih papira“, objašnjava Ćurak.
On navodi i da je prevaziđen problem odbijanja Centralne banke BiH da bude fiskalni agent emitovanja obveznica, a kvalitetu izmirenja ovih obaveza garantira Zakon o dugu i garancijama FBiH koji kaže da su obaveze po osnovu unutarnjeg i vanjskog duga u istom nivou i da se moraju planirati istovremeno.
USPEŠNE TREBA REKLAMIRATI
Među brojnim državljanima Bosne i Hercegovine koji su stekli zavidnu naučnu karijeru u zemljama širom svijeta je dr. Ferid Čengić, doktor medicinskih nauka, specijalista oftalmolog, koji živi u Holandiji, u gradu Gauda
Čengić: Sasvim slučajno. U ratnim zbivanjima moja familija je išla od nemila do nedraga i našla se na sjeveru Holandije, u nekom selu. Ja sam najveći dio rata proveo ovdje i pred sam kraj, kad su to uslovi dozvolili, otišao da ih posjetim. Oni su bili u nezavidnoj situaciji, bez ikakvog statusa, živjeli su kraj neke farme. Ostao sam s njima izvjesno vrijeme i mislio sam da se što prije vratim, ali iz godine u godinu to se produžavalo.
Čengić: Iz Sarajeva, sa Očne klinike, gdje sam i doktorirao i najveći dio karijere do tada napravio.
Čengić: To je, da vam kažem, jako teško jer naše diplome, u principu, ne važe u Evropskoj uniji, bez obzira ko ste, šta ste. Nije važila ni vozačka dozvola. Sve se moralo iz početka. Zahvaljujući nekim svojim dosta dobrim referencama, ipak sam uspio da radim u svojoj struci. Radio sam u nizu privatnih klinika, po ugovorima, mada je velika ograničenost njihovih, pogotovo specijalističkih, udruženja. Oni su u to doba bili isprepadani dolaskom stručnjaka s Istoka. Barijere su bile strašne, ali, eto, radio sam u svojoj struci, a za tu vrstu specijalizacije, koja se smatra vrlo atraktivnom i profitabilnom, bilo je zaista teško.
Čengić: Naravno. Morao sam polagati i njihov državni ispit jezika, pa jezik pred specijalističkim udruženjem, pa predati to sve za nostrifikaciju, pa za specijalističko priznanje. To je vrlo komplikovan proces u kojem se izgubi dosta vremena. Uspio sam raditi u svojoj struci niz godina na različitim privatnim klinikama, ali nisam uspio nikad doseći onaj rang koji bih mogao da sam imao normalan razvoj.
Čengić: Glavni razlog mog nevraćanja bila su moja dva sina koje je trebalo podržati. Mada sam ja sve vrijeme održavao kontakt s Klinikom i sa kolegama i stalno bio pripravan da uskočim, ipak je porodica bila ta koja me zadržavala. Srećom, djeca su, za holandske prilike, jako uspjela. Mlađi sin je završio međunarodno pravo i trenutno radi u Haškom tribunalu kao pravnik i dosta je visoko pozicioniran kao službenik UN-a. Drugi sin je završio engleski jezik u Holandiji i magistrirao u Engleskoj. On nije nikad prihvatio Holandiju kao svoju pravu domovinu. Prošle godine se vratio u Sarajevo i zaposlio se na Internacionalnom univerzitetu kao profesor engleskog jezika.
Čengić: Holanđani kažu „Hauda“, a grad je poznat po svjetski čuvenom gauda siru. Grad se nalazi u samom srcu Holandije, okružen je gradovima – Den Hagom, Roterdamom, Utrehtom. To je jedini dio Holandije koji je još ostao „zelen“ – zato ga zovu „zeleno srce“. Gauda je jedan stari, lijepi, tipični holandski grad, uzor za njihovu arhitekturu i njihovu prošlost.
Čengić: Koristim puno. Mi imamo jedan internet-oftalmološki forum, gdje je moderator prof. Kojović, koji je radio u bivšoj Vojnoj bolnici a sad je penzioner. Preko tog foruma održavamo kontakte i sa domaćim kolegama i sa kolegama iz cijelog svijeta. Dosta nas je raspršenih po svijetu, nisam ja jedini. Ja sam inače jedan od pionira tzv. laserskog liječenja određenih očnih bolesti i na tome sam magistrirao i doktorirao, stručnjak za dijabetičnu retinopatiju – to je bolest mrežnjače oka uzrokovana dijabetesom – tako da još uvijek, gdje je god kakva prilika, iznosim iskustva svojim kolegama. Idući mjesec imamo kongres u Tuzli.
Čengić: Za mene je to jedan ogroman naučno-kulturni događaj koji je, nažalost, dobio veoma mali publicitet u medijima. Ljudi ne shvataju koliko smo mi bogati. Normalno, ima tu ljudi poznatih i od ranije, koji su napravili svjetske karijere, međutim, ove nove kolege, mlade, koje dolaze – pa to su tako savršene biografije, to su ljudi koji su na potpuno ravnoj nozi sa vrhom svjetske nauke. Nažalost, zbog ovih događanja u zemlji, zbog ovih svakodnevnih groznih stvari koje se dešavaju, koje okupiraju pažnju medija, to je dosta zanemareno. Ja sam nekoliko puta čestitao Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na tako jednom velikom poduhvatu. Normalno, knjiga ima svojih nedostataka iz razloga što je bilo vrlo teško doći u kontakt sa svim ljudima koji su zaslužili da se tu nađu. Ovo je čak manji dio ljudi u svijetu koji su zaslužili da se u knjizi pojave. Ima vrsnih stručnjaka koji nisu u publikaciji. Neki ljudi se nisu javljali, teško je bilo stupiti u kontakt s njima, neki nisu uspjeli da daju potvrdu da žele da im se objave njihove biografije i podaci, a vjerovatno će se to uspjeti u nekom novom izdanju. No, i ovo je ogroman uspjeh.
PODRŠKA IZGRADNJI SREBRENICE
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH dr. Safet Halilović uputio je Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za prijenos novog iznosa sredstava Općini Srebrenica za realizaciju projekta zapošljavanjai projekta izgradnje i obnove komunalne i socijalne infrastrukture.
Srebrenica
Prema procedurama o korištenju sredstava za realizaciju Operativnog plana oporavka i razvoja Srebrenice, 75.970 KM iz budžeta institucija BiH doznačuje se Općini Srebrenica za podršku programima zapošljavanja kroz samoodržive investicione projekte. Novčanu pomoć dobilo je 30 poljoprivednih proizvođača iz Srebrenice.
Također, Općini Srebrenica doznačuje se 139.691 KM za asfaltiranje lokalnog puta Srebrenica-Sućeska, odnosno dionice puta Kazani-Plane.
Ovo je jedna od aktivnosti koje provode nadležna tijela Vijeća ministara BiH i Općine Srebrenica na realizaciji ukupnog iznosa od deset miliona KM iz budžetskih rezervi za oporavak i razvoj Srebrenice.
U cilju zakonitosti trošenja sredstava formirana je Komisija za praćenje i provođenje procesa javnih nabavki i utroška finansijskih sredstava po programu oporavka i razvoja Srebrenice čiji je predsjednik ministar Halilović.
Federacija Bosne i Hercegovine će u ovoj emisiji emitirati obveznice u iznosu od 346.515.271 KM, što predstavlja zbir pojedinačnih verificiranih iznosa, umanjen za realizirane gotovinske isplate i poslije otpisa iznosa u feninzima za svakog povjeritelja.
Obveznica se u nematerijaliziranom obliku vodi, čuva i prenosi kao elektronski zapis na računu vrijednosnih papira u informacijskom sistemu Registra vrijednosnih papira u FBiH i imaocu daje pravo naplate glavnice i kamate.
Prva emisija obveznica imaće šest serija (A, B, C, D, E i F). Sredstva za izmirenje obaveza po ovoj emisiji obezbjeđuju se iz budžeta FBiH.
Prvo dospijeće obveznica Federacije BiH po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje je 31. decembra 2009. godine, kada će se ukupno isplatiti 50.224.612 KM, saopćilo je Ministarstvo financija Vlade FBiH.
Kako je izjavio pomoćnik ministra za finansije Tihomir Ćurak, donošenjem Odluke o prvoj emisiji obveznica FBiH po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje došao je kraj špekulacijama šta će se desiti sa starom deviznom štednjom.
"Sve verificirane devizne štediše sa 31. decembrom 2008. godine će biti izmirene na način da će se emitirati obveznice za te njihove verificirane iznose. Ukupno se radi o 346.515.271 KM za 27.310 verificiranih deviznih štediša“, kaže Ćurak.
Rok dospijeća je šest godina od dana emisije, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto. Kako je kazao Ćurak, vrijednosne papire je emitirala Vlada FBiH, na temelju Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH.
„Upisom u sudski registar, vrijednosni papiri po osnovu stare devizne štednje biće na Sarajevskoj berzi i nadam se da će imati povoljnu cijenu za štediše koji planiraju trgovati na Berzi. Moj im je prijedlog da to ne rade jer im je sigurnije da ostvare kamatu od 2,5 posto i čekaju dospijeće tih obveznica. Kamate će se isplaćivati dva puta godišnje“, poručio je Ćurak starim deviznim štedišama.
Prema otplatnom planu, amortizacija vrijednosnih papira se kreće od 50 do 60 miliona KM godišnje, s tim da, kako je kazao Ćurak, treba voditi računa da slijede i nove emisije vrijednosnih papira za one koji će se verificirati naknadno. Na pitanje da li će oni koji nisu obavili verifikaciju imati priliku da to naknadno urade, Ćurak odgovara:
„Sukladno ovom zakonu koji je netom usvojen u Parlamentu, planiran je još jedan rok za verifikaciju, koji će, pretpostavljam, biti u četvrtom ili petom mjesecu sljedeće godine. To je zadnji administrativni rok za verifikaciju. Istekom tog roka, stare devizne štediše će moći verificirati svoj iznos na sudu. Ukoliko procijenimo da je taj rok kratak, pretpostavljam da će Federalno ministarstvo finansija, odnosno Vlada, učiniti sve da svim tim ljudima omogući verifikaciju.“
Ćurak je napomenuo da je verifikacija vršena i u 2009. godini, za koju će vrijednosni papiri biti emitovani sljedeće godine.
Na pitanje da li bi odluke Suda za ljudska prava u Strazburu na osnovu brojnih pojedinačnih i grupnih tužbi štediša iz BiH mogle zaustaviti emisiju vrijednosnih papira, Ćurak je rekao da se ne očekuje nikakva radikalna odluka.
"Mi smo obavijestili Strazbur o donošenju ove odluke i nadam se da će Sud u Strazburu uvažiti napore FBiH po ovom pitanju i ne očekujem ništa što bi poremetilo izmirenje obaveza po emisiji vrijednosnih papira“, objašnjava Ćurak.
On navodi i da je prevaziđen problem odbijanja Centralne banke BiH da bude fiskalni agent emitovanja obveznica, a kvalitetu izmirenja ovih obaveza garantira Zakon o dugu i garancijama FBiH koji kaže da su obaveze po osnovu unutarnjeg i vanjskog duga u istom nivou i da se moraju planirati istovremeno.
USPEŠNE TREBA REKLAMIRATI
Među brojnim državljanima Bosne i Hercegovine koji su stekli zavidnu naučnu karijeru u zemljama širom svijeta je dr. Ferid Čengić, doktor medicinskih nauka, specijalista oftalmolog, koji živi u Holandiji, u gradu Gauda
RSE: Gospodine Čengiću, kako ste se našli u ovom zemlji?
Čengić: Sasvim slučajno. U ratnim zbivanjima moja familija je išla od nemila do nedraga i našla se na sjeveru Holandije, u nekom selu. Ja sam najveći dio rata proveo ovdje i pred sam kraj, kad su to uslovi dozvolili, otišao da ih posjetim. Oni su bili u nezavidnoj situaciji, bez ikakvog statusa, živjeli su kraj neke farme. Ostao sam s njima izvjesno vrijeme i mislio sam da se što prije vratim, ali iz godine u godinu to se produžavalo.
RSE: Znači, iz Sarajeva ste otišli u Holandiju?
Čengić: Iz Sarajeva, sa Očne klinike, gdje sam i doktorirao i najveći dio karijere do tada napravio.
RSE: Kako ste uspjeli da karijeru nastavite ili potvrdite u Holandiji?
Čengić: To je, da vam kažem, jako teško jer naše diplome, u principu, ne važe u Evropskoj uniji, bez obzira ko ste, šta ste. Nije važila ni vozačka dozvola. Sve se moralo iz početka. Zahvaljujući nekim svojim dosta dobrim referencama, ipak sam uspio da radim u svojoj struci. Radio sam u nizu privatnih klinika, po ugovorima, mada je velika ograničenost njihovih, pogotovo specijalističkih, udruženja. Oni su u to doba bili isprepadani dolaskom stručnjaka s Istoka. Barijere su bile strašne, ali, eto, radio sam u svojoj struci, a za tu vrstu specijalizacije, koja se smatra vrlo atraktivnom i profitabilnom, bilo je zaista teško.
RSE: Jeste li morali nostrifikovati diplomu?
Čengić: Naravno. Morao sam polagati i njihov državni ispit jezika, pa jezik pred specijalističkim udruženjem, pa predati to sve za nostrifikaciju, pa za specijalističko priznanje. To je vrlo komplikovan proces u kojem se izgubi dosta vremena. Uspio sam raditi u svojoj struci niz godina na različitim privatnim klinikama, ali nisam uspio nikad doseći onaj rang koji bih mogao da sam imao normalan razvoj.
RSE: Kako se snašla vaša porodica, posebno vaša djeca?
Čengić: Glavni razlog mog nevraćanja bila su moja dva sina koje je trebalo podržati. Mada sam ja sve vrijeme održavao kontakt s Klinikom i sa kolegama i stalno bio pripravan da uskočim, ipak je porodica bila ta koja me zadržavala. Srećom, djeca su, za holandske prilike, jako uspjela. Mlađi sin je završio međunarodno pravo i trenutno radi u Haškom tribunalu kao pravnik i dosta je visoko pozicioniran kao službenik UN-a. Drugi sin je završio engleski jezik u Holandiji i magistrirao u Engleskoj. On nije nikad prihvatio Holandiju kao svoju pravu domovinu. Prošle godine se vratio u Sarajevo i zaposlio se na Internacionalnom univerzitetu kao profesor engleskog jezika.
RSE: Živite u gradu Gauda. Možete li iznijeti nekoliko podataka o tom Vašem novom mjestu življenja?
Čengić: Holanđani kažu „Hauda“, a grad je poznat po svjetski čuvenom gauda siru. Grad se nalazi u samom srcu Holandije, okružen je gradovima – Den Hagom, Roterdamom, Utrehtom. To je jedini dio Holandije koji je još ostao „zelen“ – zato ga zovu „zeleno srce“. Gauda je jedan stari, lijepi, tipični holandski grad, uzor za njihovu arhitekturu i njihovu prošlost.
RSE: Koliko vašu stručnu sposobnost, vaše usavršavanje i sve ostalo, koristite ovdje, u kontaktu sa kolegama u Sarajevu ili BiH?
Čengić: Koristim puno. Mi imamo jedan internet-oftalmološki forum, gdje je moderator prof. Kojović, koji je radio u bivšoj Vojnoj bolnici a sad je penzioner. Preko tog foruma održavamo kontakte i sa domaćim kolegama i sa kolegama iz cijelog svijeta. Dosta nas je raspršenih po svijetu, nisam ja jedini. Ja sam inače jedan od pionira tzv. laserskog liječenja određenih očnih bolesti i na tome sam magistrirao i doktorirao, stručnjak za dijabetičnu retinopatiju – to je bolest mrežnjače oka uzrokovana dijabetesom – tako da još uvijek, gdje je god kakva prilika, iznosim iskustva svojim kolegama. Idući mjesec imamo kongres u Tuzli.
RSE: Recite nam, šta mislite o značaju publikacije „Ko je ko u bosansko-hercegovačkoj dijaspori“?
Čengić: Za mene je to jedan ogroman naučno-kulturni događaj koji je, nažalost, dobio veoma mali publicitet u medijima. Ljudi ne shvataju koliko smo mi bogati. Normalno, ima tu ljudi poznatih i od ranije, koji su napravili svjetske karijere, međutim, ove nove kolege, mlade, koje dolaze – pa to su tako savršene biografije, to su ljudi koji su na potpuno ravnoj nozi sa vrhom svjetske nauke. Nažalost, zbog ovih događanja u zemlji, zbog ovih svakodnevnih groznih stvari koje se dešavaju, koje okupiraju pažnju medija, to je dosta zanemareno. Ja sam nekoliko puta čestitao Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na tako jednom velikom poduhvatu. Normalno, knjiga ima svojih nedostataka iz razloga što je bilo vrlo teško doći u kontakt sa svim ljudima koji su zaslužili da se tu nađu. Ovo je čak manji dio ljudi u svijetu koji su zaslužili da se u knjizi pojave. Ima vrsnih stručnjaka koji nisu u publikaciji. Neki ljudi se nisu javljali, teško je bilo stupiti u kontakt s njima, neki nisu uspjeli da daju potvrdu da žele da im se objave njihove biografije i podaci, a vjerovatno će se to uspjeti u nekom novom izdanju. No, i ovo je ogroman uspjeh.PODRŠKA IZGRADNJI SREBRENICE
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH dr. Safet Halilović uputio je Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za prijenos novog iznosa sredstava Općini Srebrenica za realizaciju projekta zapošljavanjai projekta izgradnje i obnove komunalne i socijalne infrastrukture.
Prema procedurama o korištenju sredstava za realizaciju Operativnog plana oporavka i razvoja Srebrenice, 75.970 KM iz budžeta institucija BiH doznačuje se Općini Srebrenica za podršku programima zapošljavanja kroz samoodržive investicione projekte. Novčanu pomoć dobilo je 30 poljoprivednih proizvođača iz Srebrenice.
Također, Općini Srebrenica doznačuje se 139.691 KM za asfaltiranje lokalnog puta Srebrenica-Sućeska, odnosno dionice puta Kazani-Plane.
Ovo je jedna od aktivnosti koje provode nadležna tijela Vijeća ministara BiH i Općine Srebrenica na realizaciji ukupnog iznosa od deset miliona KM iz budžetskih rezervi za oporavak i razvoj Srebrenice.
U cilju zakonitosti trošenja sredstava formirana je Komisija za praćenje i provođenje procesa javnih nabavki i utroška finansijskih sredstava po programu oporavka i razvoja Srebrenice čiji je predsjednik ministar Halilović.