Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Antonio Gutereš (Guterres) je proteklih dana tokom turneje po zemljama zapadnog Balkana boravio u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Antonio Gutereš i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić razgovarali su u Zagrebu o problemima povratka izbjeglica i rješavanju pitanja izbeglih osoba s područja bivše Jugoslavije.
Mesić je poslije susreta kratko izjavio kako je "visoki komesar svjestan da Hrvatska ima probleme zbog zaduženosti, ali da je pitanje izbjeglica i prognanih za Hrvatsku istovremeno i ljudsko pitanje".
Mesić je posebno naglasio da je to pitanje tema kojom se njegova zemlja može i želi baviti, kao i da je za Hrvatsku važno da se izbjeglice vrate u svoje domove.
Hrvatski predsjednik je dodao da Hrvatska ne može vratiti stanarska prava izbjeglima, ali da na drugi način može zbrinuti one koji se odluče na povratak u Hrvatsku.
Visoki komesar Gutereš je novinarima iznio ideju o osnivanju fonda za povratak izbjeglih i prognanih na području bivše Jugoslavije, u kojem bi učestvovale Hrvatska, Srbija i BiH, uz finansijsku pomoć međunarodne zajednice, a koji bi se bavio rješavanjem stambenog pitanja izbjeglih i njihove integracije u društvo.
"Hrvatska se svojevremeno nosila s milion izbjeglica i na tome želim da joj čestitam", rekao je Gutereš i dodao da je ohrabren razgovorima koje je s hrvatskim predstavnicima vodio u Zagrebu jer je "iskazana spremnost za održiv povratak izbjeglica."
Neposredno prije sastanka sa predsjednikom Mesićem, Gutereš se sastao sa premijerkom Jadrankom Kosor.
Tokom boravka u Sarajevu, visoki komesar UN se sastao s ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetom Halilovićem. Gutereš je između ostalog izjavio:
„Ja sam došao u Sarajevo, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, u sastavu inicijative koju smo u sjedištu UNHCR-a pokrenuli u decembru 2008. godine, a koja se odnosi na rješavanje izbjegličke situacije koja se proteže kroz dugi niz godina. Mi smo tada identificirali pet zemalja svijeta u kojima raseljeništvo i izbjeglištvo traje dugi niz godina i zaključili smo da se doista mora što prije iznaći rješenje, dugotrajno rješenje, kako za izbjeglice tako i za interno raseljene osobe. Jedno od tih područje jeste i Zapadni Balkan, konkretnije – Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Mi uistinu vjerujemo da je potreban jedan zajednički združeni napor, poslije tolikog niza godina i da moramo u što kraćem vremenskom periodu iznaći dugotrajna rješenja za situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice i interno raseljene osobe. Upravo u tom kontekstu, dozvolite mi da iskažem sa svoje strane koliko duboko cijenim nastojanja Vlade BiH i građana BiH kako bi omogućili povratak, kako izbjeglica iz BiH koji su boravili u drugim zemljama u Bosnu i Hercegovinu, tako i povratak interno raseljenih osoba unutar BiH. Moram također istaknuti i nastojanja koja su uložena u smjeru masovne rekonstrukcije stambenog fonda, a također i u pravcu priznavanja svih prava, što je na koncu i omogućilo povratak tolikog broja ljudi na svoja prijeratna ognjišta. Konačno, to i jeste najbolje rješenje za svako raseljeništvo – povratak kući. Što se tiče drugih situacija, zaista vjerujemo da je sada krajnje vrijeme da se iznađu trajna rješenja, osobito za one osobe koje imaju status interno raseljenih osoba unutar BiH. Ja mislim da je njih oko 117.000. Uistinu, jako cijenimo nastojanja od strane gospodina ministra na izradi Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, jer ta Revidirana strategija sigurno predstavlja ključni instrument putem kojeg će se doći do trajnih rješenja, a na nama je da isto tako osiguramo i političke uvjete koji će omogućiti i konačno usvajanje te strategije.
Drugi komentar koji sam želio dati odnosi se na nastojanja koja je Vlada u financijskom smislu uložila i obezbijedila budžetska sredstva za rješavanje pitanja interno raseljenih osoba unutar zemlje. Ali, s obzirom da živimo u trenutku globalne financijske i ekonomske krize, znam da se u svakoj zemlji budžeti krešu i stoga bih apelirao, kako na vlasti ove zemlje, tako i na međunarodnu zajednicu koja daje potporu Bosni i Hercegovini, da pokuša najranjivije skupine, među njima raseljene osobe koje su najranjivije među onim najranjivijim i najugroženijim, da njih nekako spase od tih budžetskih ušteda, za koje mislim da će sigurno doći i u vaše zemlje. Ta potpora raseljenim osobama, bez ikakve diskriminacije prema njihovim potrebama, treba biti prvi prioritet. Zato smo apelirali na međunarodnu zajednicu da prilikom davanja pomoći i podrške Bosni i Hercegovini, o ovome vodi računa. Rješenje problema koji postoji u ovom regionu može biti uspješno samo ako se definira u regionalnom kontekstu. Upravo je to razlog zašto smo došli i u vašu zemlju. Ja osobno stojim na raspolaganju Vladi BiH ukoliko smatraju da je moja pomoć potrebna za regionalnu inicijativu, koja bi svakako bila i prihvatljiva drugim zemljama u regionu i smatrala se jednim putokazom i rješenjem problema. U ovom dijelu svijeta sigurno treba zatvoriti poglavlje raseljeništva. Ovo je dio svijeta koji treba gledati u budućnost, okrenuti se k njoj i usmjeriti se na dobrobit svih građana i na razvoj zemlje.“
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je kazao kako je za rekonstrukciju stambenih objekata 39.000 raseljenih porodica u BiH, odnosno 117.000 osoba, koliko ih trenutno ima, potrebno oko 500 miliona KM, dok je još toliko sredstava potrebno za stvaranje uslova za održivi povratak:
"Ovo su sredstva koja su potrebna kako bismo do 2014. godine, kada je planirano, rješili problem izbjeglištva u cjelosti. Ova posjeta realizira se nakon osam godina. Podsjećam da se u BiH vratilo oko 1.020.000 ljudi od oko 2.200.000 pomjerenih u toku rata 1992.-1995. godine. Od toga još uvijek je oko pola miliona ljudi izvan domovine, a oko 80.000 osoba nema riješen nikakav status. Od toga, u BiH imamo zahtjeve od najmanje 19.000 porodica, a to je oko 117.000 osoba, koje traže da im se omogući povratak u njihove domove, dakle, da se izgrade stambene jedinice u kojima će boraviti. Ujedno da kažem da su ipak u ovoj oblasti postignuti značajni rezultati. Bosna i Hercegovina, zajedno sa nadležnim istitucijama međunarodne zajednice, napravila je izuzetan rezultat kroz povrat blizu 99% u ratu zauzete imovine i stanarskih prava. Od 450.000 uništenih i devastiranih stambenih jedinica, do sada je obnovljeno 325.000, zahvaljujući prije svega međunarodnoj zajednici. Unaprijeđena su prava manjina, sloboda kretanja, proces deminiranja itd. Međutim, nažalost, mi imamo još uvijek izražen ovaj problem povratnika, kako u broju, tako i u prirodi problema.
Antonio Guterres i Safet Halilović, Foto: Midhat Poturović
Još uvijek preko 2.000 porodica nalazi se u kolektivnim centrima, a preko 2.000 porodica nemaju čak ni elementarne uslove kao što je električna energija. Rekao sam da na povratak čeka gotovo 150.000 osoba. Još oko 3% teritorije BiH nije deminirano. Da podsjetim također da je međunarodna zajednica krajem 2000. godine prenijela odgovornost za provedbu Aneksa VII na vlasti u BiH. To je značilo i povlačenje do tada izdašnih donacija koje su pristizale u BiH i njihovo usmjerenje u druge regije. U posljednje dvije godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, zajedno sa drugim institucijama, poduzelo je ozbiljne korake, tako da je za povrat osiguralo preko 50 miliona eura, međutim, u odnosu na potrebe koje iznose preko 500 miliona eura, to su ipak mala sredstva. Stoga izlaz vidimo u pomoći međunarodne zajednice, u određenim kreditnim zaduženjima itd. Ministarstvo je to izrazilo kroz određene dokumente, kao što je Revidirana strategija povratka koja bi obuhvatila sva pitanja vezana za povratak, i druge dokumente, kao što je Program povratka.“
BiH, osim kao zemlja iz koje su ljudi odlazili u izbjeglištvo, dokazala se i kao zemlja prijema, istakao je Halilović:
„Bila je ipak u prilici da ispuni međunarodne obaveze i sama primi preko 100.000 izbjeglica iz regije. Ona je time pokazala ono što treba svaka zemlja da uradi. S obzirom da je najveći broj izbjeglica skoncentriran u Hrvatskoj i Srbiji, a veliki broj izbjeglih osoba iz tih zemalja u BiH, naglašavali smo značaj regionalnog rješavanja problema raseljenih. U tom pravcu inicirali smo u prošlosti različite oblike regionalne saradnje na višesmjernom povratku i trajnom rješavanju izbjegličkih pitanja u regionu po jedinstvenim kriterijima, jer vi znate da, na primjer, stambena prava u Hrvatskoj se ne tretiraju na isti način kao za izbjeglice u BiH. Vjerujem da smo od svih zemalja bili najuporniji u traženju zajedničkih unilateralnih rješenja u ovom pravcu. Bili bismo veoma zadovoljni kada bi BiH, uz pomoć UNHCR-a i drugih partnera, i formalno mogla postati regionalni centar za rješavanje predmetnih pitanja između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.“
U Banjaluci je Guteres istakao podršku dokumentu Revidirana strategija za ostvarivanje Anexa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma:
„U globalnoj politici i stavu uvijek je činjenica da se povratak smatra najpovoljnijim rješenjem, ali povratak uvijek mora biti dobrovoljan, uvijek moramo poštovati želju ljudi, moramo priznati i prihvatiti činjenicu da postoje ljudi koji su toliko ugroženi da ne mogu da se vrate, i oni koji ne žele da se vrate. Zato je veoma važno da ova Revidirana strategija kaže da je lokalna reintegracija takođe rješenje. Imali smo veoma konstruktivan razgovor sa premijerom i njegovim timom i radujemo se daljnjoj saradnji u budućnosti i na problemima sa kojima se susrećemo i ovdje, ali i u regionalnom kontekstu. Nadajući se zajedničkom radu Hrvatske i Srbije i BiH, problem raseljenja će se moći privesti kraju u bliskoj budućnosti.“
Neophodno pristupiti problemu sa regionalnog aspekta
Nakon što se sastao s komesarom UN za izbjeglice, premijer RS Milorad Dodik je izjavio:
„Moram reći da smo veoma, veoma usaglasili naše stavove, da smo veoma zadovoljni činjenicom da UNHCR podržava napore da se pitanja rješavaju i da se redefinišu određeni pristupi koji će omogućiti prioritet u pogledu povratka svakog ko želi, ali i da se uđe u proces podrške onima koji žele reintegraciju. To je ono što je Vlada RS godinama govorila da je jedini realistički pristup. Danas smo se dogovorili oko toga da je neophodno pristupiti rješavanju problema izbjeglih i raseljenih lica s regionalnog aspekta. Ogroman problem predstavlja odnos na relaciji Srbija – Hrvatska oko izbjeglica i potreba da se ta pitanja riješe, jer je i Republika Srpska zainteresovana da se pitanje izbjeglih Srba iz Hrvatske riješi na pravilan način. Zato smo spremni da u aktivnostima koje vodi internacionalna zajednica, prije svega UNHCR, da i Vlada RS sa svojim aktivnostima i sa svojim sredstvima učestvuje u formiranju jednog posebnog fonda koji će omogućiti da to pitanje konačno stavimo na dnevni red i za izvjesno vrijeme i adaktiramo.
Milorad Dodik
Naravno, nezaobilazno pitanje bilo je pitanje strategije, Aneksa VII, odnosno povratka i rješavanja pitanja izbjeglica. Ono što mi želimo to je da, naravno, ljudima damo slobodu i da prioritet u povratku ne može niko da ospori, ali u Strategiji mora jasno da se naznači da želja za reintegracijom u lokalnu sredinu apsolutno mora da ima podršku lokalnih vlasti, kako bi se problem riješio. Do 2014. godine mislim da je pravo vrijeme kako bi to pitanje mogli svi s uspjehom da zaključimo i da kažemo da je to jedan od najuspješnijih procesa koji je ostvaren nakon kriza i ratova u novijoj političkoj istoriji. Bilo je, naravno, ugodno razgovarati sa gospodinom Guterešom i njegovim saradnicima. Mi ćemo nastaviti da se bavimo našim pitanjima. Njihova zabrinutost vezana za činjenicu da kriza može izazvati smanjivanje sredstava za podršku rješavanja povratka izbjeglih i raseljenih lica, ja, evo, u javnosti želim da saopštim da ćemo mi po pitanju sredstava ostati na nivou planiranog na početku godine za rješavanje ovog pitanja. Aktivni smo i u zajedničkom fondu na nivou BiH koji sada ima oko 47 miliona KM. Vlada RS svoje obaveze redovno izmiruje prema tom fondu. Mi ovom pitanju dajemo značajan prioritet i želimo da ga što prije, a najkasnije 2014. godine imamo riješeno.“
Potrebna međunarodna konferencija o rješavanju izbjegličkog pitanja
Tokom boravka u Srbiji visoki komesar UN-a za izbjeglice između ostalog je razgovarao s ministrom vanjskih poslova Srbije, Vukom Jeremićem. Sagovornici su konstatovali da sva izbjegla i raseljena lica moraju dobiti mogućnost bezbjednog povratka i rješenja svoje imovine, koja im je u ovom trenutku uskraćena. Jeremić je stavio poseban akcenat na neophodnost što skorijeg povratka svih izbjeglih lica u Hrvatsku, kao i interno raseljenih sa Kosova, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova. Jeremić i Gutereš saglasili su se o neophodnosti održavanja međunarodne konferencije o rješavanju izbjegličkog pitanja u regionu, koja bi trebala da bude održana u Beogradu do kraja 2009. godine.
Antonio Guterres u posjeti Beogradu
Na isplatu dospjela treća od deset polugodišnjih rata po osnovu obveznica stare devizne štednje u RS, Mesić je rekao da Hrvatska ne može vratiti stanarska prava, ali može na drugi način zbrinuti one koji
Tokom boravka u Srbiji, visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Guterres je između ostalog razgovarao s ministrom vanskih poslova Vukom Jeremićem. Sagovornici su konstatovali da sva izbjegla i raseljena lica moraju dobiti mogućnost bezbjednog povratka i korištenja svoje imovine, koja im je u ovom trenutku uskraćena.
Jeremić je stavio poseban akcenat na neophodnost što skorijeg povratka svih izbjeglih lica u Hrvatsku, kao i interno raseljenih sa Kosova , saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Jeremić i Gutereš saglasili su se o neophodnosti održavanja Međunarodne konferencije o rješavanju izbjegličkog pitanja u regionu, koja bi trebalo da bude održana u Beogradu do kraja godine.
Ministarstvo finansija RS saopštilo je da je na isplatu dospjela treća od deset polugodišnjih rata po osnovu obveznica stare devizne štednje emitovanih 28. februara 2008. godine, te da će sredstva u iznosu od 23,3 miliona KM biti doznačena bankama.
Kako je saopšteno, od navedenog iznosa 20,9 miliona KM dio je koji se odnosi na glavnicu, a preostali dio predstavlja sredstva na ime kamate.
Uplatom sredstava na račune štediša biće uplaćeno 30 odsto iznosa glavnice koji im je emitovan u obveznicama i pripadajući dio kamate, uzimajući u obzir prvu i drugu isplatu iz avgusta 2008. i februara 2008. godine.
Iz Ministarstva finansija podsjećaju da je druga isplata u iznosu od 23,6 miliona KM izvršena 28. februara 2009. godine, te da je u proteklih godinu dana vršena trgovina obveznicama na Banjalučkoj berzi, gdje se trenutna prosječna cijena obveznica stare devizne štednje kreće oko 90 odsto.
"Republika Srpska je 28. februara 2008. godine emitovala obveznice po osnovu izmirenja duga za staru deviznu štednju. Obveznice su izašle na tržište kao dodatni tržišni materijal. Emitovane su obveznice u iznosu od 209.742.717 KM za 15 937 štediša", navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
Obveznice su nominalne vrijednosti od jedne konvertibilne marke, sa rokom dospijeća od pet godina od dana emisije, sa fiksnom kamatnom stopom od 2,5 odsto godišnje. Otplata je predviđena u deset polugodišnjih rata.
Autor: Zoran Matkić
Ukupno 25 porodica u Šamcu će mirnije provesti narednu zimu. Dobili su donacije za obnovu kuća.
Zahvaljujući sredstvima državnog Fonda za obnovu, do početka zime na području općine Šamac 25 povratnika dobiće krov nad glavom.
Povratnica u općinu Šamac, Gabrijela Božić, već godinama čeka na donaciju koju je napokon i dobila:
„Po povratku iz prognanstva, vratila sam se kući. Do današnjeg dana nisam dobila nikakve donacije. Sada sam presretna što sam dobila, jer mi kuća prokišnjava već godinama. Sretna sam da sam to dobila, da realizujem popravak i da konačno mirno spavam kad kiša pada.“
Općinski načelnik Savo Minić ističe da se nova lokalna vlast aktivno uključila u ovu problematiku posljednjih osam mjeseci:
„Meni je drago da smo došli do realizacije, odnosno potpisivanja ovih ugovora. Kao što sam već rekao korisnicima, na terenu su počeli neki predgrađevinski radovi – dovoženje šljunka, pijeska i ostalih materijala neophodnih za rekonstrukciju i izgradnju ovih stambenih jedinica. Iskreno se nadam da će biti ispoštovani rokovi iz ugovora i da ćemo, na radost svih nas, već moći najesen da konstatujemo da je to urađeno i da pripremamo nove projekte za realizaciju ostalih stambenih jedinica i svega onog što nam koristi u ovom momentu.“
U općini Šamac u proteklom ratu dosta obiteljskih kuća je porušeno. Lokalna šamačka vlast u posljednje vrijeme aktivnije je uključena u povratničku problematiku. Stoga općinski načelnik Savo Minić poručuje da, bez obzira na financijsku krizu, briga za egzistenciju povratnika neće izostati ni u narednom periodu, posebice na projektima održivog povratka.
Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević potpisao je ugovore sa 14 povratnika Bošnjaka za izgradnju 12 i obnovu dvije kuće, za šta će biti izdvojeno 368.000 KM. Sredstva su obezbijedili Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fond za povratak BiH, Vlada Republike Srpske i opština Sokolac.
Opština Sokolac je u 2008. godini raspisala javni poziv na koji se prijavilo 70 povratnika Bošnjaka, od kojih je 14 ispunjavalo uslove za izgradnju, odnosno obnovu kuća.
Kuće će biti izgrađene u septembru, po sistemu "ključ u ruke", u nekoliko sokolačkih sela.
Kovačević je takođe najavio da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fond za povratak BiH, Vlada RS i opština Sokolac izdvojiti i po 200.000 KM za rekonstrukciju puteva na ovom području.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Antonio Gutereš i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić razgovarali su u Zagrebu o problemima povratka izbjeglica i rješavanju pitanja izbeglih osoba s područja bivše Jugoslavije.
Mesić je poslije susreta kratko izjavio kako je "visoki komesar svjestan da Hrvatska ima probleme zbog zaduženosti, ali da je pitanje izbjeglica i prognanih za Hrvatsku istovremeno i ljudsko pitanje".
Mesić je posebno naglasio da je to pitanje tema kojom se njegova zemlja može i želi baviti, kao i da je za Hrvatsku važno da se izbjeglice vrate u svoje domove.
Hrvatski predsjednik je dodao da Hrvatska ne može vratiti stanarska prava izbjeglima, ali da na drugi način može zbrinuti one koji se odluče na povratak u Hrvatsku.
Visoki komesar Gutereš je novinarima iznio ideju o osnivanju fonda za povratak izbjeglih i prognanih na području bivše Jugoslavije, u kojem bi učestvovale Hrvatska, Srbija i BiH, uz finansijsku pomoć međunarodne zajednice, a koji bi se bavio rješavanjem stambenog pitanja izbjeglih i njihove integracije u društvo.
"Hrvatska se svojevremeno nosila s milion izbjeglica i na tome želim da joj čestitam", rekao je Gutereš i dodao da je ohrabren razgovorima koje je s hrvatskim predstavnicima vodio u Zagrebu jer je "iskazana spremnost za održiv povratak izbjeglica."
Neposredno prije sastanka sa predsjednikom Mesićem, Gutereš se sastao sa premijerkom Jadrankom Kosor.
Usmjeriti se na dobrobit svih građana
Tokom boravka u Sarajevu, visoki komesar UN se sastao s ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetom Halilovićem. Gutereš je između ostalog izjavio:
„Ja sam došao u Sarajevo, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, u sastavu inicijative koju smo u sjedištu UNHCR-a pokrenuli u decembru 2008. godine, a koja se odnosi na rješavanje izbjegličke situacije koja se proteže kroz dugi niz godina. Mi smo tada identificirali pet zemalja svijeta u kojima raseljeništvo i izbjeglištvo traje dugi niz godina i zaključili smo da se doista mora što prije iznaći rješenje, dugotrajno rješenje, kako za izbjeglice tako i za interno raseljene osobe. Jedno od tih područje jeste i Zapadni Balkan, konkretnije – Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Mi uistinu vjerujemo da je potreban jedan zajednički združeni napor, poslije tolikog niza godina i da moramo u što kraćem vremenskom periodu iznaći dugotrajna rješenja za situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice i interno raseljene osobe. Upravo u tom kontekstu, dozvolite mi da iskažem sa svoje strane koliko duboko cijenim nastojanja Vlade BiH i građana BiH kako bi omogućili povratak, kako izbjeglica iz BiH koji su boravili u drugim zemljama u Bosnu i Hercegovinu, tako i povratak interno raseljenih osoba unutar BiH. Moram također istaknuti i nastojanja koja su uložena u smjeru masovne rekonstrukcije stambenog fonda, a također i u pravcu priznavanja svih prava, što je na koncu i omogućilo povratak tolikog broja ljudi na svoja prijeratna ognjišta. Konačno, to i jeste najbolje rješenje za svako raseljeništvo – povratak kući. Što se tiče drugih situacija, zaista vjerujemo da je sada krajnje vrijeme da se iznađu trajna rješenja, osobito za one osobe koje imaju status interno raseljenih osoba unutar BiH. Ja mislim da je njih oko 117.000. Uistinu, jako cijenimo nastojanja od strane gospodina ministra na izradi Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, jer ta Revidirana strategija sigurno predstavlja ključni instrument putem kojeg će se doći do trajnih rješenja, a na nama je da isto tako osiguramo i političke uvjete koji će omogućiti i konačno usvajanje te strategije.
Drugi komentar koji sam želio dati odnosi se na nastojanja koja je Vlada u financijskom smislu uložila i obezbijedila budžetska sredstva za rješavanje pitanja interno raseljenih osoba unutar zemlje. Ali, s obzirom da živimo u trenutku globalne financijske i ekonomske krize, znam da se u svakoj zemlji budžeti krešu i stoga bih apelirao, kako na vlasti ove zemlje, tako i na međunarodnu zajednicu koja daje potporu Bosni i Hercegovini, da pokuša najranjivije skupine, među njima raseljene osobe koje su najranjivije među onim najranjivijim i najugroženijim, da njih nekako spase od tih budžetskih ušteda, za koje mislim da će sigurno doći i u vaše zemlje. Ta potpora raseljenim osobama, bez ikakve diskriminacije prema njihovim potrebama, treba biti prvi prioritet. Zato smo apelirali na međunarodnu zajednicu da prilikom davanja pomoći i podrške Bosni i Hercegovini, o ovome vodi računa. Rješenje problema koji postoji u ovom regionu može biti uspješno samo ako se definira u regionalnom kontekstu. Upravo je to razlog zašto smo došli i u vašu zemlju. Ja osobno stojim na raspolaganju Vladi BiH ukoliko smatraju da je moja pomoć potrebna za regionalnu inicijativu, koja bi svakako bila i prihvatljiva drugim zemljama u regionu i smatrala se jednim putokazom i rješenjem problema. U ovom dijelu svijeta sigurno treba zatvoriti poglavlje raseljeništva. Ovo je dio svijeta koji treba gledati u budućnost, okrenuti se k njoj i usmjeriti se na dobrobit svih građana i na razvoj zemlje.“
Potrebno oko 500 miliona KM
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović je kazao kako je za rekonstrukciju stambenih objekata 39.000 raseljenih porodica u BiH, odnosno 117.000 osoba, koliko ih trenutno ima, potrebno oko 500 miliona KM, dok je još toliko sredstava potrebno za stvaranje uslova za održivi povratak:
"Ovo su sredstva koja su potrebna kako bismo do 2014. godine, kada je planirano, rješili problem izbjeglištva u cjelosti. Ova posjeta realizira se nakon osam godina. Podsjećam da se u BiH vratilo oko 1.020.000 ljudi od oko 2.200.000 pomjerenih u toku rata 1992.-1995. godine. Od toga još uvijek je oko pola miliona ljudi izvan domovine, a oko 80.000 osoba nema riješen nikakav status. Od toga, u BiH imamo zahtjeve od najmanje 19.000 porodica, a to je oko 117.000 osoba, koje traže da im se omogući povratak u njihove domove, dakle, da se izgrade stambene jedinice u kojima će boraviti. Ujedno da kažem da su ipak u ovoj oblasti postignuti značajni rezultati. Bosna i Hercegovina, zajedno sa nadležnim istitucijama međunarodne zajednice, napravila je izuzetan rezultat kroz povrat blizu 99% u ratu zauzete imovine i stanarskih prava. Od 450.000 uništenih i devastiranih stambenih jedinica, do sada je obnovljeno 325.000, zahvaljujući prije svega međunarodnoj zajednici. Unaprijeđena su prava manjina, sloboda kretanja, proces deminiranja itd. Međutim, nažalost, mi imamo još uvijek izražen ovaj problem povratnika, kako u broju, tako i u prirodi problema.
Još uvijek preko 2.000 porodica nalazi se u kolektivnim centrima, a preko 2.000 porodica nemaju čak ni elementarne uslove kao što je električna energija. Rekao sam da na povratak čeka gotovo 150.000 osoba. Još oko 3% teritorije BiH nije deminirano. Da podsjetim također da je međunarodna zajednica krajem 2000. godine prenijela odgovornost za provedbu Aneksa VII na vlasti u BiH. To je značilo i povlačenje do tada izdašnih donacija koje su pristizale u BiH i njihovo usmjerenje u druge regije. U posljednje dvije godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, zajedno sa drugim institucijama, poduzelo je ozbiljne korake, tako da je za povrat osiguralo preko 50 miliona eura, međutim, u odnosu na potrebe koje iznose preko 500 miliona eura, to su ipak mala sredstva. Stoga izlaz vidimo u pomoći međunarodne zajednice, u određenim kreditnim zaduženjima itd. Ministarstvo je to izrazilo kroz određene dokumente, kao što je Revidirana strategija povratka koja bi obuhvatila sva pitanja vezana za povratak, i druge dokumente, kao što je Program povratka.“
BiH, osim kao zemlja iz koje su ljudi odlazili u izbjeglištvo, dokazala se i kao zemlja prijema, istakao je Halilović:
„Bila je ipak u prilici da ispuni međunarodne obaveze i sama primi preko 100.000 izbjeglica iz regije. Ona je time pokazala ono što treba svaka zemlja da uradi. S obzirom da je najveći broj izbjeglica skoncentriran u Hrvatskoj i Srbiji, a veliki broj izbjeglih osoba iz tih zemalja u BiH, naglašavali smo značaj regionalnog rješavanja problema raseljenih. U tom pravcu inicirali smo u prošlosti različite oblike regionalne saradnje na višesmjernom povratku i trajnom rješavanju izbjegličkih pitanja u regionu po jedinstvenim kriterijima, jer vi znate da, na primjer, stambena prava u Hrvatskoj se ne tretiraju na isti način kao za izbjeglice u BiH. Vjerujem da smo od svih zemalja bili najuporniji u traženju zajedničkih unilateralnih rješenja u ovom pravcu. Bili bismo veoma zadovoljni kada bi BiH, uz pomoć UNHCR-a i drugih partnera, i formalno mogla postati regionalni centar za rješavanje predmetnih pitanja između BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.“
U Banjaluci je Guteres istakao podršku dokumentu Revidirana strategija za ostvarivanje Anexa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma:
„U globalnoj politici i stavu uvijek je činjenica da se povratak smatra najpovoljnijim rješenjem, ali povratak uvijek mora biti dobrovoljan, uvijek moramo poštovati želju ljudi, moramo priznati i prihvatiti činjenicu da postoje ljudi koji su toliko ugroženi da ne mogu da se vrate, i oni koji ne žele da se vrate. Zato je veoma važno da ova Revidirana strategija kaže da je lokalna reintegracija takođe rješenje. Imali smo veoma konstruktivan razgovor sa premijerom i njegovim timom i radujemo se daljnjoj saradnji u budućnosti i na problemima sa kojima se susrećemo i ovdje, ali i u regionalnom kontekstu. Nadajući se zajedničkom radu Hrvatske i Srbije i BiH, problem raseljenja će se moći privesti kraju u bliskoj budućnosti.“
Neophodno pristupiti problemu sa regionalnog aspekta
Nakon što se sastao s komesarom UN za izbjeglice, premijer RS Milorad Dodik je izjavio:
„Moram reći da smo veoma, veoma usaglasili naše stavove, da smo veoma zadovoljni činjenicom da UNHCR podržava napore da se pitanja rješavaju i da se redefinišu određeni pristupi koji će omogućiti prioritet u pogledu povratka svakog ko želi, ali i da se uđe u proces podrške onima koji žele reintegraciju. To je ono što je Vlada RS godinama govorila da je jedini realistički pristup. Danas smo se dogovorili oko toga da je neophodno pristupiti rješavanju problema izbjeglih i raseljenih lica s regionalnog aspekta. Ogroman problem predstavlja odnos na relaciji Srbija – Hrvatska oko izbjeglica i potreba da se ta pitanja riješe, jer je i Republika Srpska zainteresovana da se pitanje izbjeglih Srba iz Hrvatske riješi na pravilan način. Zato smo spremni da u aktivnostima koje vodi internacionalna zajednica, prije svega UNHCR, da i Vlada RS sa svojim aktivnostima i sa svojim sredstvima učestvuje u formiranju jednog posebnog fonda koji će omogućiti da to pitanje konačno stavimo na dnevni red i za izvjesno vrijeme i adaktiramo.
Naravno, nezaobilazno pitanje bilo je pitanje strategije, Aneksa VII, odnosno povratka i rješavanja pitanja izbjeglica. Ono što mi želimo to je da, naravno, ljudima damo slobodu i da prioritet u povratku ne može niko da ospori, ali u Strategiji mora jasno da se naznači da želja za reintegracijom u lokalnu sredinu apsolutno mora da ima podršku lokalnih vlasti, kako bi se problem riješio. Do 2014. godine mislim da je pravo vrijeme kako bi to pitanje mogli svi s uspjehom da zaključimo i da kažemo da je to jedan od najuspješnijih procesa koji je ostvaren nakon kriza i ratova u novijoj političkoj istoriji. Bilo je, naravno, ugodno razgovarati sa gospodinom Guterešom i njegovim saradnicima. Mi ćemo nastaviti da se bavimo našim pitanjima. Njihova zabrinutost vezana za činjenicu da kriza može izazvati smanjivanje sredstava za podršku rješavanja povratka izbjeglih i raseljenih lica, ja, evo, u javnosti želim da saopštim da ćemo mi po pitanju sredstava ostati na nivou planiranog na početku godine za rješavanje ovog pitanja. Aktivni smo i u zajedničkom fondu na nivou BiH koji sada ima oko 47 miliona KM. Vlada RS svoje obaveze redovno izmiruje prema tom fondu. Mi ovom pitanju dajemo značajan prioritet i želimo da ga što prije, a najkasnije 2014. godine imamo riješeno.“
Potrebna međunarodna konferencija o rješavanju izbjegličkog pitanja
Tokom boravka u Srbiji visoki komesar UN-a za izbjeglice između ostalog je razgovarao s ministrom vanjskih poslova Srbije, Vukom Jeremićem. Sagovornici su konstatovali da sva izbjegla i raseljena lica moraju dobiti mogućnost bezbjednog povratka i rješenja svoje imovine, koja im je u ovom trenutku uskraćena. Jeremić je stavio poseban akcenat na neophodnost što skorijeg povratka svih izbjeglih lica u Hrvatsku, kao i interno raseljenih sa Kosova, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova. Jeremić i Gutereš saglasili su se o neophodnosti održavanja međunarodne konferencije o rješavanju izbjegličkog pitanja u regionu, koja bi trebala da bude održana u Beogradu do kraja 2009. godine.
Tokom boravka u Srbiji, visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Guterres je između ostalog razgovarao s ministrom vanskih poslova Vukom Jeremićem. Sagovornici su konstatovali da sva izbjegla i raseljena lica moraju dobiti mogućnost bezbjednog povratka i korištenja svoje imovine, koja im je u ovom trenutku uskraćena.
Jeremić je stavio poseban akcenat na neophodnost što skorijeg povratka svih izbjeglih lica u Hrvatsku, kao i interno raseljenih sa Kosova , saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Jeremić i Gutereš saglasili su se o neophodnosti održavanja Međunarodne konferencije o rješavanju izbjegličkog pitanja u regionu, koja bi trebalo da bude održana u Beogradu do kraja godine.
Na isplatu dospjela treća polugodišnja rata po osnovu obveznica stare devizne štednje
Ministarstvo finansija RS saopštilo je da je na isplatu dospjela treća od deset polugodišnjih rata po osnovu obveznica stare devizne štednje emitovanih 28. februara 2008. godine, te da će sredstva u iznosu od 23,3 miliona KM biti doznačena bankama.
Kako je saopšteno, od navedenog iznosa 20,9 miliona KM dio je koji se odnosi na glavnicu, a preostali dio predstavlja sredstva na ime kamate.
Uplatom sredstava na račune štediša biće uplaćeno 30 odsto iznosa glavnice koji im je emitovan u obveznicama i pripadajući dio kamate, uzimajući u obzir prvu i drugu isplatu iz avgusta 2008. i februara 2008. godine.
Iz Ministarstva finansija podsjećaju da je druga isplata u iznosu od 23,6 miliona KM izvršena 28. februara 2009. godine, te da je u proteklih godinu dana vršena trgovina obveznicama na Banjalučkoj berzi, gdje se trenutna prosječna cijena obveznica stare devizne štednje kreće oko 90 odsto.
"Republika Srpska je 28. februara 2008. godine emitovala obveznice po osnovu izmirenja duga za staru deviznu štednju. Obveznice su izašle na tržište kao dodatni tržišni materijal. Emitovane su obveznice u iznosu od 209.742.717 KM za 15 937 štediša", navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
Obveznice su nominalne vrijednosti od jedne konvertibilne marke, sa rokom dospijeća od pet godina od dana emisije, sa fiksnom kamatnom stopom od 2,5 odsto godišnje. Otplata je predviđena u deset polugodišnjih rata.
Povratnici u Šamac
Autor: Zoran MatkićUkupno 25 porodica u Šamcu će mirnije provesti narednu zimu. Dobili su donacije za obnovu kuća.
Zahvaljujući sredstvima državnog Fonda za obnovu, do početka zime na području općine Šamac 25 povratnika dobiće krov nad glavom.
Zahvaljujući sredstvima državnog Fonda za obnovu, do početka zime na području općine Šamac 25 povratnika dobiće krov nad glavom.
„Po povratku iz prognanstva, vratila sam se kući. Do današnjeg dana nisam dobila nikakve donacije. Sada sam presretna što sam dobila, jer mi kuća prokišnjava već godinama. Sretna sam da sam to dobila, da realizujem popravak i da konačno mirno spavam kad kiša pada.“
Općinski načelnik Savo Minić ističe da se nova lokalna vlast aktivno uključila u ovu problematiku posljednjih osam mjeseci:
„Meni je drago da smo došli do realizacije, odnosno potpisivanja ovih ugovora. Kao što sam već rekao korisnicima, na terenu su počeli neki predgrađevinski radovi – dovoženje šljunka, pijeska i ostalih materijala neophodnih za rekonstrukciju i izgradnju ovih stambenih jedinica. Iskreno se nadam da će biti ispoštovani rokovi iz ugovora i da ćemo, na radost svih nas, već moći najesen da konstatujemo da je to urađeno i da pripremamo nove projekte za realizaciju ostalih stambenih jedinica i svega onog što nam koristi u ovom momentu.“
U općini Šamac u proteklom ratu dosta obiteljskih kuća je porušeno. Lokalna šamačka vlast u posljednje vrijeme aktivnije je uključena u povratničku problematiku. Stoga općinski načelnik Savo Minić poručuje da, bez obzira na financijsku krizu, briga za egzistenciju povratnika neće izostati ni u narednom periodu, posebice na projektima održivog povratka.
Načelnik opštine Sokolac potpisao ugovore za izgradnju i obnovu kuća
Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević potpisao je ugovore sa 14 povratnika Bošnjaka za izgradnju 12 i obnovu dvije kuće, za šta će biti izdvojeno 368.000 KM. Sredstva su obezbijedili Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fond za povratak BiH, Vlada Republike Srpske i opština Sokolac.
Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević potpisao je ugovore sa 14 povratnika Bošnjaka za izgradnju 12 i obnovu dvije kuće, za šta će biti izdvojeno 368.000 KM.
Opština Sokolac je u 2008. godini raspisala javni poziv na koji se prijavilo 70 povratnika Bošnjaka, od kojih je 14 ispunjavalo uslove za izgradnju, odnosno obnovu kuća.
Kuće će biti izgrađene u septembru, po sistemu "ključ u ruke", u nekoliko sokolačkih sela.
Kovačević je takođe najavio da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fond za povratak BiH, Vlada RS i opština Sokolac izdvojiti i po 200.000 KM za rekonstrukciju puteva na ovom području.