Lavrov i Keri za rješavanje krize, pucano na avion ukrajinske granične patrole

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u subotu razgovarao telefonom sa američkim državnim sekretarom, Džonom Kerijem, o situaciji u Ukrajini, saopštilo je rusko ministarstvo. Poziv je inicirao Keri, a dogovorili su se "za nastavak intenzivnih kontakata s ciljem rješavanja krize u Ukrajini ", navedeno je u kratkoj izjavi ministarstva.

Avion ukrajinske granične patrole našao se u subotu na udaru vatre dok je letio oko 1.000 metara blizu administrativne granice s Krimom, saopćila je granična služba.

"Niko nije povrijeđen kada su naoružani ljudi otvorili vatru na nenaoružanu letjelicu, saopćio je glasnogovornik granične službe", prenosi Reuters.

U avionu tipa "diamond" nalazila su se tri člana posade u posmatračkoj misiji. Krimski parlament, u kojem dominiraju etnički Rusi, glasao je u četvrtak da se Krim, autonomna oblast u Ukrajini, priključi Rusiji i zakazao referendum o tom pitanju za 16. mart.

Moskva tvrdi da nema dodatne vojnike na Krimu, osim onih stacioniranih u okviru Crnomorske flote, javlja Tanjug.

Vojni promatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) zaustavljeni su hicima upozorenja kada su pokušali ući na Krimsko poluostrvo na kontrolnom punktu, saopštio je OSCE, prenosi DPA. Ranije su se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Barak Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel usaglasili u telefonskom razgovoru da Rusija treba da povuče snage i dozvoli dolazak međunarodnih posmatrača na Krim. Obama je pozdravio ujedinjeni stav EU i SAD prema prodoru Rusije na teritoriju Ukrajine, saopštila je Bela kuća.

"Rusija je otvorena za pošten dijalog na ravnoj nozi sa stranim silama o Ukrajini", rekao je u subotu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Premijer Krima Sergej Aksjonov rekao je da niko ne može da otkaže ili opozove referendum Krima o pridruženju Rusiji.

Proruske trupe već nedjelju dana drže Krim pod kontrolom, tako što drže pod opsadom ključne tačke na poluostrvu. Ovaj region je podjednako strateški značajan za obe strane.

Krimski parlament je u četvrtak najavio referendum koji će se održati 16. marta, i na kome že se odlučiti želi li Krim da ostane u sastavu Ukrajine ili že se pripojiti Rusiji.

Bivši američki ambasador u Moskvi Majkl Mekfol kaže da je veoma zabrinut zbog mogućnosti ruske vojne intervencije u istočnom ili južnom dijelu Ukrajine. On, doduše, ističe da je mala vjerovatnoća da se do desi, ali bi bile izuzetno negativne posljedice takvog čina.

Istovremeno, naoružane osobe ušle su u petak uveče kamionom u bazu ukrajinske vojne jedinice protivvazdušne odbrane u Sevastopolju na Krimu i preuzeli su kontrolu nad objektom bez ispaljenog metka, rekao je novinar agencije Rojters sa lica mjesta.

Prethodno je javljeno da je kamion prošao kroz kapiju i da su napadači upali u bazu, ali dopisnik agencije Rojters navodi da nema nikakvih tragova oštećenja na kapiji.

Ukrajinski vojni zvaničnik Vladislav Seleznjov rekao je da su naoružane osobe preuzele kontrolu nad bazom bez pucnja i da niko nije povrijeđen.

Ni nakon što su, drugi put u zadnjih šest dana, telefonom razgovarali američki i ruski predsjednici, nema konkretnih rješenja napete situacije u Ukrajini. Obje strane su ostale na istim pozicijama na kojima su bile na početku krize.

Na sve kritike koje iz svijeta stižu u Kremlj, a u vezi njihova odnosa prema susjednoj Ukrajini, i u petak se ponavljaju ista objašnjenja. Portparol predsjednika Vladimira Putina objavio je kako "Moskva ne orkestrira događaje na Krimu, nego samo odgovara na zahtjeve za pomoć".

Nakon što je u četvrtak regionalni parlament na Krimu izglasao odluku o održavanju referenduma o priključenju Rusiji, u petak je predsjednik ruske Dume, Sergej Nariškin, u Moskvi prokomentirao tu odluku:

"Shvatamo ovu odluku kao rezultat akutne političke krize u Ukrajini. Sve je ovo usko povezano s težnjama da se osiguraju ljudska prava i mir za građane", rekao je on.

Krimski Tatari traže pomoć Turske

Oko 300.000 pripadnika muslimanske manjine turskog porijekla na Krimu, krimskih Tatara, ne želi da se Krim odcijepi od Ukrajine, piše Deutsche Welle (DW), i ukazuje na njihov veliki strah od ruske intervencije i da zato traže pomoć Turske.

U dokumentu turskog Ministarstva spoljnih poslova objašnjeno je da su krimski Tatari potomci ljudi koji su tokom Osmanlijskog carstva preuzeli turski jezik i islam kao svoju vjeru, zbog čega se smatraju Turcima, podsjeća DW.

Turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu početkom nedjelje sastao se u Ankari sa 50 predstavnika Tursko-krimskog udruženja u tom gradu, rekavši im tada da će Turska uvijek biti na strani krimskih Tatara.

Davutoglu je prije toga bio u Kijevu, gdje se sastao sa članovima nove ukrajinske vlade i naveo da treba zaštititi teritorijalni integritet Ukrajine, a takođe kritikovao Rusiju i ukazao na neophodnost pronalaženja mirnog rjeđenja konflikta diplomatskim putem.