Nova školska godina je stigla, a program za nastavni predmet koji se nekad zvao Maternji, a sad Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost nije završen, pa će školarci i ove godine, mimo plana, učiti iz starog udžbenika za Crnogorski jezik. Vladina Komisija nije uspjela da izvrši zadatak. Razloga ima više, a protežu se kroz struku, ali i politiku.
Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost je formirana nakon višegodišnjih pregovora o izbornom zakonu čije su usvajanje prosrpske partije uslovile postizanjem dogovora u vezi naziva za školski predmet na kom se izučava maternji jezik.
Pošto je postignuto kompromisno rješenje, koje je podrazumijevalo komplikovan naziv sa crticama i zarezima, a u skladu sa političkim dogovorom premijera Igora Lukšića i lidera opozicije Srđana Milića, Andrije Mandića i Nebojše Medojevića, od septembra prošle godine, nakon više-nedeljnog natezanja potpisan je Sporazum o uvrštavanju srpskog jezika u crnogorski obrazovni sistem, a ovim dokumentom je predviđeno da se za školsku 2012/2013 napravi plan i program za predmet sa novim nazivom Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Međutim, nova školska godina je stigla, a rješenja nema.
„Glavni problem zbog kog Vladina Komisija nije na vrijeme izradila program za ovaj nastavni predmet je određivanje načina učenja azbuke“, rekao je član Komisije Suljo Mustafić, koji je zapravo prvi obznanio da je glavni problem što crnogorska azbuka sadrži dva slova Ś i Ź, koja ne postoje u drugim alfabetima.
„Problem je bio da se odredi kako će se to učiti u jednom odjeljenju i da li je to obavezno za sve ili ne“, pojasnio je Mustafić.
Sudeći po riječima funkcionera opozicione Socijalističke narodne partije i člana Komisije, Dragana Koprivice, čini se da problem nijesu ni dva crnogorska slova, nego raspored koji će im se dati:
„Išli smo od dogovora, kako je i premijer rekao, da se pođe od postojećeg stanja., da se na postojeću azbuku, kojom pišu i Crnogorci i Srbi i mnogi drugi, dodaju dva nova slova. Međutim, članovi komisije za crnogorski jezik žele da se ta slova ne stave na kraju, nego da se inkorporiraju u samu azbuku poslije S i Z, što znači da se na taj način ta slova utapaju u postojeću azbuku, ali time se gubi identitet azbuke srpskog jezika“, navodi Koprivica.
Koprivica koji kaže da nije optimista da će posao biti urađen kako treba smatra da je „očigledno da postoji prećutni dogovor u vrhu vlasti da se posao sa ovim programom ne završi“, odnosno, da je krajnji cilj pobornika crnogorskog potpun nestanak srpskog jezika.
Uskraćivanje prava i kontraoptužbe
Zamjenik predsjednika Vladine Komisije, Vladimir Vojinović, reagujući na optužbe, saopštio je da predstavnici crnogorske jezičke zajednice ne ugrožavaju bilo čija prava i ne osporavaju identitetske osobenosti.
Oglasio se i direktor Instituta za crnogorski jezik, Adnan Čirgić, koji je odbacujući Koprivicine optužbe rekao da je „sasvim jasno o čemu se radi", odnosno, da „oni koji konstantno uskraćuju prava drugima prikrivaju svoje tragove optužujući druge da njima uskraćuju prava“.
Problem je eskalirao dotle da je NVO Stop diskriminaciji pozvala građane, koji ne žele da im djeca uče iz aktuelnog udžbenika za crnogorski jezik, da ga ne kupuju, odnosno, da u školskim bibliotekama traže stari udžbenik iz nekadašnjeg predmeta - Maternji jezik.
Pošto, po rezultatima najnovijeg popisa srpskim jezikom govori 43 odsto građana, a crnogorskim 37, predsjednik ove NVO, Darko Rašović, kaže da se radi o diskriminatorskom odnosu manjine prema većini:
„Nisam lingvista, nego građanin, ali mi smeta što je to nametnuti udžbenik, nametnut od manjine jednoj jezičkoj većini i ostalim jezičkim populacijama u Crnoj Gori. Lingvisti su dali svoj komentar, da je za školu u XXI vijeku to potpuno besmisleno. Smeta nam kvalitet pisaca koji se pojavljuju sada u udžbenicima. Već sada se izbacuju pisci i vrši se neka diskriminacija po osnovu nacionalne diskriminacije. Izbacuju se pisci koji su Srbi ili Hrvati, a ubacuju se neki pisci odavde, koji mislim da nemaju kvalitet svojih tekstova i pjesama.“
Na pitanje - da li rješenje izostaje zbog principijelnih razloga unutar struke, odnosno, određenih lingvističkih dilema ili se radi o običnom političkom natezanju - univerzitetska profesorka crnogorske književnosti, Tatjana Bečanović odgovara:
„Kreće se od nacionalističke koncepcije, a ona nije dobra ni u jeziku ni u kulturi.“
„Mogućnost izrade programa za novi nastavni predmet koji se zove Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost prosto je nemoguć iz stručnih razloga jer se četiri različita standarda ne mogu uskladiti i strpati u jedan predmet. Da li je namjera da se prave četiri različita ili se uvodi nešto što je neprimereno crnogorskim školama, to ne znam, ali nikada neće biti završen program. Ali i ako bude, to će biti vrlo čudan program koji neće moći u praksi da funkcioniše jer je to nasilno usaglašavanje stvari koje nije tako lako usaglasiti. Sve to je praćeno nekim politikantskim potezima sa strane. Razlozi za otežan rad na izradi programu su stručni, a u pozadini je i neizbežna politika“, zaključuje Tatjana Bečanović.
Komisija za izradu programa za nastavni predmet Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost je formirana nakon višegodišnjih pregovora o izbornom zakonu čije su usvajanje prosrpske partije uslovile postizanjem dogovora u vezi naziva za školski predmet na kom se izučava maternji jezik.
Pošto je postignuto kompromisno rješenje, koje je podrazumijevalo komplikovan naziv sa crticama i zarezima, a u skladu sa političkim dogovorom premijera Igora Lukšića i lidera opozicije Srđana Milića, Andrije Mandića i Nebojše Medojevića, od septembra prošle godine, nakon više-nedeljnog natezanja potpisan je Sporazum o uvrštavanju srpskog jezika u crnogorski obrazovni sistem, a ovim dokumentom je predviđeno da se za školsku 2012/2013 napravi plan i program za predmet sa novim nazivom Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Međutim, nova školska godina je stigla, a rješenja nema.
„Glavni problem zbog kog Vladina Komisija nije na vrijeme izradila program za ovaj nastavni predmet je određivanje načina učenja azbuke“, rekao je član Komisije Suljo Mustafić, koji je zapravo prvi obznanio da je glavni problem što crnogorska azbuka sadrži dva slova Ś i Ź, koja ne postoje u drugim alfabetima.
„Problem je bio da se odredi kako će se to učiti u jednom odjeljenju i da li je to obavezno za sve ili ne“, pojasnio je Mustafić.
Sudeći po riječima funkcionera opozicione Socijalističke narodne partije i člana Komisije, Dragana Koprivice, čini se da problem nijesu ni dva crnogorska slova, nego raspored koji će im se dati:
„Išli smo od dogovora, kako je i premijer rekao, da se pođe od postojećeg stanja., da se na postojeću azbuku, kojom pišu i Crnogorci i Srbi i mnogi drugi, dodaju dva nova slova. Međutim, članovi komisije za crnogorski jezik žele da se ta slova ne stave na kraju, nego da se inkorporiraju u samu azbuku poslije S i Z, što znači da se na taj način ta slova utapaju u postojeću azbuku, ali time se gubi identitet azbuke srpskog jezika“, navodi Koprivica.
Koprivica koji kaže da nije optimista da će posao biti urađen kako treba smatra da je „očigledno da postoji prećutni dogovor u vrhu vlasti da se posao sa ovim programom ne završi“, odnosno, da je krajnji cilj pobornika crnogorskog potpun nestanak srpskog jezika.
Uskraćivanje prava i kontraoptužbe
Zamjenik predsjednika Vladine Komisije, Vladimir Vojinović, reagujući na optužbe, saopštio je da predstavnici crnogorske jezičke zajednice ne ugrožavaju bilo čija prava i ne osporavaju identitetske osobenosti.
Oglasio se i direktor Instituta za crnogorski jezik, Adnan Čirgić, koji je odbacujući Koprivicine optužbe rekao da je „sasvim jasno o čemu se radi", odnosno, da „oni koji konstantno uskraćuju prava drugima prikrivaju svoje tragove optužujući druge da njima uskraćuju prava“.
Problem je eskalirao dotle da je NVO Stop diskriminaciji pozvala građane, koji ne žele da im djeca uče iz aktuelnog udžbenika za crnogorski jezik, da ga ne kupuju, odnosno, da u školskim bibliotekama traže stari udžbenik iz nekadašnjeg predmeta - Maternji jezik.
Pošto, po rezultatima najnovijeg popisa srpskim jezikom govori 43 odsto građana, a crnogorskim 37, predsjednik ove NVO, Darko Rašović, kaže da se radi o diskriminatorskom odnosu manjine prema većini:
„Nisam lingvista, nego građanin, ali mi smeta što je to nametnuti udžbenik, nametnut od manjine jednoj jezičkoj većini i ostalim jezičkim populacijama u Crnoj Gori. Lingvisti su dali svoj komentar, da je za školu u XXI vijeku to potpuno besmisleno. Smeta nam kvalitet pisaca koji se pojavljuju sada u udžbenicima. Već sada se izbacuju pisci i vrši se neka diskriminacija po osnovu nacionalne diskriminacije. Izbacuju se pisci koji su Srbi ili Hrvati, a ubacuju se neki pisci odavde, koji mislim da nemaju kvalitet svojih tekstova i pjesama.“
Na pitanje - da li rješenje izostaje zbog principijelnih razloga unutar struke, odnosno, određenih lingvističkih dilema ili se radi o običnom političkom natezanju - univerzitetska profesorka crnogorske književnosti, Tatjana Bečanović odgovara:
„Kreće se od nacionalističke koncepcije, a ona nije dobra ni u jeziku ni u kulturi.“
„Mogućnost izrade programa za novi nastavni predmet koji se zove Crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost prosto je nemoguć iz stručnih razloga jer se četiri različita standarda ne mogu uskladiti i strpati u jedan predmet. Da li je namjera da se prave četiri različita ili se uvodi nešto što je neprimereno crnogorskim školama, to ne znam, ali nikada neće biti završen program. Ali i ako bude, to će biti vrlo čudan program koji neće moći u praksi da funkcioniše jer je to nasilno usaglašavanje stvari koje nije tako lako usaglasiti. Sve to je praćeno nekim politikantskim potezima sa strane. Razlozi za otežan rad na izradi programu su stručni, a u pozadini je i neizbežna politika“, zaključuje Tatjana Bečanović.