Političke stranke u Bosni i Hercegovini su za promociju tokom predizborne kampanje potrošile osam miliona maraka (četiri miliona eura).
Prema izvještaju nevladine organizacije Transparency International (TI), devet stranaka je samo za oglašavanje na televiziji i u štampi potrošilo 2,1 milion maraka (1,05 miliona eura) a još dva miliona (oko milion eura) su njih deset potrošile na predizborne skupove.
Osim toga, za lične promociju kandidata na izborima zloupotrebljavano je sve ono što ima prefiks "javno": funkcije, resursi, institucije, nabavke, zbog čega su ovu predizbornu kampanju, kažu u Transparency Internationalu, učinili "najprljavijom" do sada.
"Do sada su se zloupotrebe najotvorenije vršile i provodile. Javne ustanove, javna preduzeća, mediji... potpuno su izmanipulisani odnosno iskorišteni i zloupotrebljeni u cijeloj ovoj kampanji. I sada imate potpuno transparentne zloupotrebe, potpuno direktne i otvorene prijetnje, pritiske, kupovinu glasova, pritiske na birače, čak bez ikakvog nastojanja da se to sakrije", rekla je tokom prezentacije monitoringa izborne kampanje Ivana Korajlić iz nevladine organizacije Transparency International.
U medijskim istupima kandidata, koje je pratila nevladina organizacija Centar za izborne studije, tek 17 posto izjava odnosilo se na pitanja koje građani smatraju da su "gorući" problemi u BiH.
"Izborna kampanja nije bila zadovoljavajuća, jer statistički podaci govore da je samo 17 posto izjava političkih subjekata i stranaka bilo konkretno, odnosno odnosilo se na ekonomiju, socijalnu politiku, borbu protiv siromaštva, obrazovanje, zdravstvo, borbu protiv korupcije i kriminal, sigurnosti i evroatlantske integracijama", kaže voditeljica istraživanja Medina Mujić.
Transparency International je utvrdio da je za oglašavanje na televiziji i u štampi Srpska demokratska stranka (SDS) potrošila najviše – 430.000 maraka (215.000 eura), a slijedi je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 380.000 maraka (190.000 eura), te Stranka demokratske akcije (SDA) sa 310.000 maraka (155.000 eura).
Demokratski narodni savez (DNS) na oglašavanje u medijima je potrošio oko 258.000 maraka (129.000 eura), Ujedinjena Srpska oko 233.000 maraka (116.500 eura), Partija demokratskog progresa (PDP) oko 240.000 maraka (120.000 eura), Savez za pobjedu oko 143.000 maraka (71.500 eura), Savez za bolju budućnost (SBB) sa oko 104.000 maraka (52.000 eura), Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) sa oko 26.000 maraka (13.000 eura).
Za razliku od njih, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) imala je samo četiri plaćena oglasa.
Navedene svote novce ne podrazumijevaju utrošak na bilborde, plakate i letke te oglašavanje putem društvenih mreža, što je tokom ove izborne kampanje bilo najdominantnije.
Većina stranaka, od analiziranih deset, održale su brojne predizborne skupove, u čemu dominira SNSD, dok su HDZ BiH i Partija demokratske akcije (PDA) imali najmanje skupova.
"Jako je teško procijeniti troškove same organizacije predizbornih skupova, prije svega, i ono što stranke same prijavljuju su potpuno nerealni iznosi za organizaciju skupova prema onome što smo mi poredili ranijih godina. Čak i kada bismo išli po tim manjim iznosima iz njihovih finansijskih izvještaja i nekog prosječnog iznosa od oko 5.000 maraka po jednom skupu, za sve ove organizovane skupove, opet dođemo do iznosa koji je nešto više od dva miliona maraka. Dakle, to je minimum. Treba imati u vidu da su pojedine političke stranke imale organizovane i koncerte te nastupe različitih estradnih zvijezda, čiji honorari mnogo prevazilaze ovaj iznos", objašnjava Korajlić.
Većina sredstava koje stranke koriste, a koje prijavljuju kao svoje prihode u finsijskim izvještajima, su sredstva iz budžeta.
Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) nema nadležnost da vrši kontrolu troškova političkih stranaka.
Transparency international pratio je tzv. funkcionersku kampanju, u kojoj kandidati koriste svoju poziciju za ličnu promociju. Uočeno je enormno povećanje aktivnosti funkcionera u predizbornoj kampanji. Najviše aktivnosti su imali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i potpredsjednica SNDS-a Željka Cvijanović.
Pročitajte: Javni resursi za stranačke potrebe
Tokom ove kampanje dešavale su se sve vrste zloupotreba javnih resursa, što uključuje i direktno preusmjeravanje sredstava institucija i ustanova za stranačku promociju. Transparency International o ovome je obavijestio CIK BiH.
"Imali smo i direktne oblike preusmjeravanja javnih sredstava za promociju pojedinih kandidata. Svakako taj slučaj kampanje Univerzitetskog-kliničkog centra RS-a, gdje imate direktnu situaciju da se finansira kampanja iz javnih sredstava, dakle, od korištenja ovih javnih događaja, da se ucjenjuju zaposleni u javnom sektoru, da se iznose prijetnje i vrši pritisak na to za koga trebaju glasati", napominje Korajlić.
Tokom kampanje uočene su brojne malverzacije.
"Ono što je zanimljivo, imali smo situacije sa brojnim funkcionerima da se organizuju događaji sa udruženjima koja se finansiraju iz javnih sredstva. Organizuju različite vrste događaja na kojima se kandidati promovišu, a čak su i na čelu tih udruženja kandidati političkih partija. Jedna od situacija je bila sa Mladenom Ivanićem (počasni predsjednik PDP-a, prim. aut.) i manifestacija koja se zove 'Dani beba', koju je organizovalo udruženje na čijem čelu je takođe kandidat Partije demokratskog progresa. Ono što je takođe jedan od zanimljivijih primjera je slučaj ministra Edina Ramića (ministar za pitanja izbjeglica i raseljenih osoba Federacije BiH, op.a.), koji je sve svoje aktivnosti u sklopu funkcije ministra fokusirao na područje gdje je njegova izborna jedinica", navodi Korajlić.
Išlo se i korak dalje. Izmišljali su se događaji, poput otvaranja prvog sloja asfalta i slično, ponovnog otvaranja javnih institucija, besplatni pregledi pacijenata, otvoreno dodjeljivanje pomoći penzionerima i studentima.
"Imamo zanimljivu situaciju, u kojoj je gospodin Dodik priznao da je pomoć koja je dodijeljena penzionerima zapravo data kako bi oni glasali za SNSD", napominje Korajlić.
Nije samo riječ o zloupotrebi javnih sredstva, već se radilo i o kupovini glasova, kažu u Transparency Internationalu, koju neće niko sankcionisati, niti procesuirati, jer je ovaj segment nejasno definisan i u Izbornom zakonu i u Zakonu o finansiranju političkih stranaka.
Brojne neregularnosti obilježili su i period prije zvaničnog početka izborne kampanje, a CIK BiH je propustio reagovati na afere, poput krađe ličnih podataka, malverzacije sa biračkim spiskovima.
Facebook Forum