Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Hrvatskoj pokrenuo je istragu zbog sumnje na zloupotrebu europskih sredstava u postupku javne nabave za izgradnju i opremanje sortirnice otpada u Rijeci. Preciznije, namještanje natječaja za unaprijed izabranog ponuđača i napuhavanje cijene za pola milijuna eura.
Osumnjičeni su bivša pročelnica riječkog gradskog Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, savjetnik za kapitalne investicije u tom odjelu Eddy Ropac, direktorica riječke Čistoće Jasna Kukuljan, direktor međimurske tvrtke Tehnix Đuro Horvat i Darko Žagar iz čakovečke tvrtke Žagar, koja je izvela projektiranje i projektantski nadzor.
Za sve je zatraženo 30 dana pritvora, osim za Horvata koji je osamdesetogodišnjak, pa je zbog poodmakle dobi pušten kući.
Vrijednost projekta bila je 3.684.015,77 eura, od čega je 85 posto došlo iz Europskog kohezijskog fonda. Sumnjiči ih se i da su cijenu napuhali za 506.561,82 eura.
Horvat niječe krivicu
Horvat koji je priznati privrednik i inovator, i čije su sortirnice otpada instalirane na nekoliko kontinenata, negirao je svaku krivicu kada je u srijedu prijepodne 5. travnja pušten na slobodu, nakon noći provedene u pritvoru i ispitivanja kod suca istrage.
"Ja nisam ništa kriv i to sam već dokazao. Mi smo sve svoje proizvode patentno zaštitili, pa i ovaj projekt u Rijeci", kazao je Horvat novinarima.
U Rijeci je na vlasti oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP). Horvat je dugogodišnji član SDP-a, kome je zbog ovog postupka suspendirano članstvo do završetka istrage. On je bio i član Gospodarskog savjeta bivšeg predsjednika Ive Josipovića u mandatu 2010-2015, koji je na tu funkciju izabran kao kandidat SDP-a.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozdravio je u izjavi novinarima akciju europskih tužitelja.
"Borba protiv korupcije nema nikakvu politčku boju. Ono što je bitno je da hrvatske institucije skupa s europskim institucijama provode sve ono što je u njihovoj nadležnosti", kazao je Božinović.
Europski tužitelji – dobrodošla dopuna
Neki u opoziciji kažu kako se korupciju u Hrvatskoj ne bi ni istraživalo da nema Ureda europskog tužitelja.
Zatupnica oporbenog liberalnog Centra i bivša uspješna voditeljica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa Dalija Orešković kaže kako je taj Ured dobrodošla dopuna. I to ne samo zato što su hrvatska istražna tijela – Državno odvjetništvo i njegov specijalizirani odjel, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), kadrovski potkapacitirani, a količina korupcije nabujala na najvišim razinama političke moći.
"Naprosto se naše Državno odvjetništvo i USKOK, taman da su tamo najneovisnije, najstručnije i najdobronamjernije osobe, ne bi mogli učinkovito nositi s tom količinom novonastalih afera", kaže Orešković za Radio Slobodna Europa (RSE).
Ona dodaje da pored toga ona ima opravdanih razloga za sumnju da postoje i politički pritisci na te institucije.
"Ili to ili možda čak neka samoograničavajuća i samosputavajuća sila unutar samog Državnog odvjetništva, možda nedovoljno hrabrosti da se udari izravno na premijera zbog toga što takvi predmeti imaju i političke posljednice i konotacije", dodaje Dalija Orešković.
Naime, tijekom policijskog praćenja elektronske komunikacije između bivše ministrice europskih fondova Gabrijele Žalac i bivše državne tajnice Josipe Rimac, koje su e osumnjičene u dva različita slučaja korupcije, često se spominjalo osobu s inicijalima "A.P.", što su inicijali hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Oporba je pitala – zašto staju istrage kada se u materijalima pojave ti inicijali, na što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek u veljači ove godine odgovorila da u tim slučajevima "preko tri milijuna iznose stranice samo digitalnih dokaza, pa da njihovo analiziranje traje mjesecima i godinama".
Bez apriornog optuživanja sviju
Ona je upozorila da je aktualna klima u Hrvatskoj u kojoj se sve tužitelje proglašava nesposobnima i politički instruiranima "gotovo pa histerična".
"Definitivno ima spornih situacija, ali ne možemo govoriti da su apsolutno svi koji rade u Državnom odvjetništvu i USKOK-u politički uškopljeni ili politički instruirani, jer se u takvoj atmosferi ne može očekivati nikakav pomak u borbi protiv korupcije, i mislim da bi nam trebalo zrno odmjerenosti u izražavanju javnih stavova", poručuje Dalija Orešković.
Što radi europski javni tužitelj?
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisno je tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Europske unije, a do sada u radu Ureda sudjeluju 22. države članice.
Ured Europskog javnog tužitelja ustrojen je na dvije razine: središnju i nacionalnu. Središnja razina sa sjedištem u Luxembourgu sastoji se od glavnog europskog tužitelja i kolegija tužitelja.
Glavnom europskom tužiteljicom imenovana je Laura Codruţa Kövesi, dok je Vijeće Europske unije u srpnju 2020. Tamaru Laptoš imenovao europskom javnom tužiteljicom, kao predstavnicom Republike Hrvatske. Europska tužiteljica Laptoš svoju će funkciju obnašati šest godina nakon čega se mandat, prema imenovanju Vijeća, može produžiti na dodatne tri godine.
U 2022. godini Ured europskog tužitelja je proveo 1.117 istraga o šteti europskom proračunu “teškoj” više od 14,1 milijardu eura. Podignuto je 87 optužnica.
Uspjesi zagrebačkog ureda EPPO
U Hrvatskoj je zagrebački ured EPPO-a u 2022. godini pokrenuo 23 istrage sa procijenjenom štetom od 320 milijuna eura. Kao rezultat istraga zagrebačkog ureda EPPO-a podignuto je osam optužnica i doneseno je šest osuđujućih presuda. Na razini 22 države EU u kojima djeluje EPPO doneseno je ukupno 20 osuđujućih presuda.
Najpoznatiji "europski" slučaj u Hrvatskoj je istraga protiv bivše ministrice europskih fondova i regionalnog razvoja, iz Hrvatske demokratske zajednice, Gabrijele Žalac, također osumnjičene za namještanje natječaja za nabavu kompjuterskog softvera europskim sredstvima.
