U Zagrebu je predstavljen program ovogodišnje Noći muzeja, u kojoj će sudjelovati 214 muzeja i srodnih institucija, najviše do sada. Noć muzeja otvara se izložbom nakita iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a cijela je manifestacija posvećena solidarnosti i potpori sarajevskim kolegama čiji je muzej iz financijskih i pravnostatusnih pitanja zatvoren više od godinu dana.
Dvjesto i četrnaest muzeja i srodnih institucija iz svih dijelova Hrvatske sudjeluje 31. siječnja u ovogodišnjoj Noći muzeja sa preko 1000 različitih sadržaja.
Ovogodišnji do sada najbogatiji program započinje otvaranjem izložbe nakita iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Muzeju Mimara nazvane „Izložba s povodom“, a izložbu će otvoriti osobno hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„Ovogodišnja Noć muzeja u Hrvatskoj okrenuta je podršci muzejskim djelatnicima u Bosni i Hercegovini i podršci cijele hrvatske muzejske zajednice važnoj znanstvenoj i kulturnoj ustanovi sarajevskom Zemaljskom muzeju koji je zatvoren više od godinu dana“, kazala je predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko-Pijevac.
„Naravno, mi svi koji radimo u muzejima znamo važnost muzejskih i baštinskih ustanova, ali to bismo željeli prenijeti i cijeloj javnosti i kroz ovu manifestaciju uključiti cijelu Hrvatsku da da podršku Zemaljskom muzeju“, navodi Arko-Pijevac.
O samoj izložbi nakita iz fundusa sarajevskog Zemaljskog muzeja - kustosica zagrebačke izložbe Arijana Koprčina:
„Naime, riječ je o izložbi od svega šezdesetak primjeraka odabranog nakita koji prikazuju izuzetno velik vremenski raspon – od 4. stoljeća prije Krista do početka 20. stoljeća – i obuhvaćaju dva najveća i najznačajnija odjeljenja tog izuzetno velikog muzeja – Arheološko i Etnografsko. Nadam se da će se ovom izložbom i šira javnost u Hrvatskoj upoznati i sa Zemaljskim muzejem u Sarajevu i sa njegovim fundusom.“
Jedna od glavnih poruka Europske unije europskim muzejima je – stvaranje publike, podsjetila je pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović:
„Upravo zbog činjenice da su vrata naših kolega iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine zatvorena, bilo je logično i prirodno da smo – nakon inicijative Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu koje se obratilo našem Ministarstvu kulture - predložili našim kolegama da se tema Zemaljskog muzeja nađe unutar Noći muzeja.“
Hrvatsku i bosanskohercegovačku muzejsku praksu povezuje i osoba Ćire Truhelke, prvog kustosa zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, a potom i prvog kustosa i dugogodišnjeg upravitelja sarajevskog Zemaljskog muzeja, podsjetila je predsjednica Hrvatskog muzejskog vijeća Dubravka Osrečki Jakelić:
„Zemaljski muzej u Sarajevu i kompletna muzejska zajednica Bosne i Hercegovine zahvalila se Ćiri Truhelki jednom velikom izložbom koja mu je bila posvećena prošle godine. Mi se na ovaj način isto njemu zahvaljujemo i na neki način osvješćujemo spone koje nas vežu, a na koje ponekad zaboravljamo.“
Strossmayerova galerija HAZU priključit će se manifestaciji i posebnom izložbom o Ćiri Truhelki.
Uz izložbu nakita iz fundusa sarajevskog Zemaljskog muzeja u Muzeju Mimara, posjetitelji će moći kupiti i replike tog nakita koje su izradili sarajevski zlatari Senad i Sead Sofić i zagrebački zlatar Zlatko Božić, a 25 posto prikupljenog novca ide za sarajevski Zemaljski muzej.
Dvjesto i četrnaest muzeja i srodnih institucija iz svih dijelova Hrvatske sudjeluje 31. siječnja u ovogodišnjoj Noći muzeja sa preko 1000 različitih sadržaja.
Ovogodišnji do sada najbogatiji program započinje otvaranjem izložbe nakita iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Muzeju Mimara nazvane „Izložba s povodom“, a izložbu će otvoriti osobno hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„Ovogodišnja Noć muzeja u Hrvatskoj okrenuta je podršci muzejskim djelatnicima u Bosni i Hercegovini i podršci cijele hrvatske muzejske zajednice važnoj znanstvenoj i kulturnoj ustanovi sarajevskom Zemaljskom muzeju koji je zatvoren više od godinu dana“, kazala je predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko-Pijevac.
„Naravno, mi svi koji radimo u muzejima znamo važnost muzejskih i baštinskih ustanova, ali to bismo željeli prenijeti i cijeloj javnosti i kroz ovu manifestaciju uključiti cijelu Hrvatsku da da podršku Zemaljskom muzeju“, navodi Arko-Pijevac.
O samoj izložbi nakita iz fundusa sarajevskog Zemaljskog muzeja - kustosica zagrebačke izložbe Arijana Koprčina:
„Naime, riječ je o izložbi od svega šezdesetak primjeraka odabranog nakita koji prikazuju izuzetno velik vremenski raspon – od 4. stoljeća prije Krista do početka 20. stoljeća – i obuhvaćaju dva najveća i najznačajnija odjeljenja tog izuzetno velikog muzeja – Arheološko i Etnografsko. Nadam se da će se ovom izložbom i šira javnost u Hrvatskoj upoznati i sa Zemaljskim muzejem u Sarajevu i sa njegovim fundusom.“
Jedna od glavnih poruka Europske unije europskim muzejima je – stvaranje publike, podsjetila je pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović:
„Upravo zbog činjenice da su vrata naših kolega iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine zatvorena, bilo je logično i prirodno da smo – nakon inicijative Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu koje se obratilo našem Ministarstvu kulture - predložili našim kolegama da se tema Zemaljskog muzeja nađe unutar Noći muzeja.“
Hrvatsku i bosanskohercegovačku muzejsku praksu povezuje i osoba Ćire Truhelke, prvog kustosa zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, a potom i prvog kustosa i dugogodišnjeg upravitelja sarajevskog Zemaljskog muzeja, podsjetila je predsjednica Hrvatskog muzejskog vijeća Dubravka Osrečki Jakelić:
„Zemaljski muzej u Sarajevu i kompletna muzejska zajednica Bosne i Hercegovine zahvalila se Ćiri Truhelki jednom velikom izložbom koja mu je bila posvećena prošle godine. Mi se na ovaj način isto njemu zahvaljujemo i na neki način osvješćujemo spone koje nas vežu, a na koje ponekad zaboravljamo.“
Strossmayerova galerija HAZU priključit će se manifestaciji i posebnom izložbom o Ćiri Truhelki.
Uz izložbu nakita iz fundusa sarajevskog Zemaljskog muzeja u Muzeju Mimara, posjetitelji će moći kupiti i replike tog nakita koje su izradili sarajevski zlatari Senad i Sead Sofić i zagrebački zlatar Zlatko Božić, a 25 posto prikupljenog novca ide za sarajevski Zemaljski muzej.