Dvojica pionira umjetne inteligencije – John Hopfield i Geoffrey Hinton – dobili su u utorak Nobelovu nagradu za fiziku za "temeljna otkrića i izume koji omogućavaju mašinsko učenje pomoću vještačkih neuronskih mreža", objavio je u utorak Nobelov komitet Instituta Karolinska.
Dok je Hopfild (91) stvorio strukturu koja može da skladišti i rekonstruiše informacije, Hinton (76) je izumio metod "koji može nezavisno otkriti svojstva u podacima i koji je postao važan za velike vještačke neuronske mreže koje se sada koriste", objasnio je Komitet.
"Iako kompjuteri ne mogu razmišljati, mašine sada mogu oponašati funkcije kao što su pamćenje i učenje. Ovogodišnji laureati iz fizike pomogli su da to bude moguće", dodaje se.
Hinton, koji je poznat kao kum umjetne inteligencije, državljanin je Kanade i Britanije koji radi na Sveučilištu u Torontu, a Hopfield je Amerikanac koji radi na Princetonu.
"Dvojica ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za fiziku koristili su se alatima iz fizike za razvoj metoda koje su temelj današnjeg snažnog mašinskog učenja", rekao je Nobelov odbor u saopštenju za javnost.
Ellen Moons, članica Nobelovog odbora pri Kraljevskoj švedskoj akademiji znanosti, rekla je da su dva laureata "koristila temeljne koncepte iz statističke fizike za dizajn umjetnih neuronskih mreža koje funkcioniraju kao asocijativna sjećanja i pronalaze uzorke u velikim skupovima podataka".
Rekla je da su se takve mreže koristile za unaprjeđenje istraživanja u fizici i "također su postale dio našeg svakodnevnog života, na primjer u prepoznavanju lica i prevođenju jezika."
Dok je komitet odao počast nauci koja stoji iza mašinskog učenja i vještačke inteligencije, Moons je takođe spomenula njenu drugu stranu, rekavši da "iako mašinsko učenje ima ogromne prednosti, njen brzi razvoj je takođe izazvao zabrinutost za našu budućnost.
"Zajedno, ljudi snose odgovornost za korišćenje ove nove tehnologije na siguran i etički način za najveću dobrobit čovječanstva."
Hinton dijeli te zabrinutosti. Dao je otkaz u Googleu kako bi mogao slobodnije govoriti o opasnostima tehnologije u čijem je stvaranju sudjelovao.
U utorak je rekao da je šokiran ukazanom čašću.
"Zaprepašten sam. Nisam imao pojma da će se ovo dogoditi", rekao je kada ga je Nobelov komitet kontaktirao telefonom.
Hinton je predvidio da će umjetna inteligencija na kraju imati "ogromni uticaj" na civilizaciju, donoseći poboljšanja u produktivnosti i zdravstvenoj zaštiti.
"To bi bilo uporedivo sa industrijskom revolucijom", rekao je on u otvorenom razgovoru sa novinarima i zvaničnicima Kraljevske švedske akademije nauka, piše AP.
"Umjesto da nadmašuje ljude u fizičkoj snazi, to će premašiti ljude u intelektualnim sposobnostima. Nemamo iskustva o tome kako je imati stvari pametnije od nas. I to će biti divno u mnogim aspektima", rekao je Hinton.
"Ali takođe moramo da brinemo o nizu mogućih loših posljedica, posebno o prijetnji da te stvari izmaknu kontroli."
Imena dobitnika priznanja za oblast hemije biće saopštena u srijedu, 9. oktobra, za književnost u četvrtak, 10. oktobra, za mir u petak, 11. oktobra, a za ekonomiju u ponedjeljak, 14. oktobra.
Laureati su pozvani da im se uruče priznanja na ceremoniji 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, po kojem je nazvano ovo priznanje.
