Njemački parlament je odobrio rezoluciju kojom se priznaje genocidom ukrajinski Holodomor iz 1930-ih godina, odnosno Velika glad za koju se vjeruje da je odnijela živote više od tri miliona Ukrajinaca pod represivnom vlašću sovjetskog vođe, Josifa Staljina.
Rezoluciju su Donjem domu, odnosno Bundestagu, donijele tri stranke u vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Scholza i glavni opozicioni blok.
Glasanje dolazi nekoliko dana nakon što su Ukrajinci obilježili 90. godišnjicu od početka Holodomora.
U rezoluciji se navodi da "masovne smrti od gladi nisu rezultat neuspjele žetve; političko vodstvo Sovjetskog Saveza pod Josifom Staljinom bilo je odgovorno za njih".
Dodaje se da su sve ukrajinske stvari bile "duboko sumnjive" Staljinu i napominje da je "cijela Ukrajina bila pogođena glađu i represijom, a ne samo njena područja za proizvodnju žitarica".
"Iz današnje perspektive, historijska i politička klasifikacija genocida je očigledna", navodi se u rezoluciji.
"Ovaj užas je imao uzrok u Kremlju - tamo je diktator donio okrutnu odluku da silom progura kolektivizaciju i izazove glad", rekao je pred parlamentom poslanik vladajuće stranke Zelenih, Robin Wagener. "A ubijanje glađu imalo je za cilj i političku represiju ukrajinskog nacionalnog identiteta, ukrajinske kulture i jezika."
Rekao je da su "paralele s današnjicom neizostavne" – što su i drugi govornici istakli devet mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu.
Akademsko mišljenje i dalje je podijeljeno o tome da li glad predstavlja "genocid", a glavno je pitanje da li je Staljin namjerno želio ubiti Ukrajince sa ciljem da uguši pokret za nezavisnost protiv Sovjetskog Saveza, ili je glad prvenstveno bila rezultat nesposobnosti vlasti uz prirodne uslove toga perioda.
Prema navodima Holomodorskog muzeja u Kijevu, 16 država je pored Ukrajine do sada priznalo glad kao genocid: Australija, Ekvador, Estonija, Kanada, Kolumbija, Gruzija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Meksiko, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Sjedinjene Države i Vatikan.
Neke druge zemlje, uključujući Argentinu, Čile i Španiju, osudile su to kao "čin istrebljenja".
Papa Franjo je prošle sedmice povezao sadašnje patnje Ukrajinaca s "genocidom koji je vještački izazvao Staljin" 1930-ih godina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odobrenje njemačke rezolucije u svom video obraćanju 30. novembra.
"Ovo je odluka za pravdu, za istinu", rekao je on. "Ovo je i vrlo važan signal mnogim drugim zemljama svijeta da ruski revanšizam neće uspjeti da prekroji historiju."
Rezolucijom se poziva njemačka vlada da, između ostalog, radi protiv "svakog pokušaja širenja jednostranih ruskih historijskih narativa" i da nastavi podržavati Ukrajinu kao žrtvu rata koji se upravo vodi na njenom tlu.
