Oba doma njemačkog parlamenta glasala su u petak za odobravanje kandidatura Finske i Švedske za pridruživanje NATO-a, članstvo koje oni traže zbog rastućih napetosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Odluka je dobila podršku stranaka vladajuće koalicije i opozicionih demohrišćana, pa čak i djelimično članova krajnje desne Alternative za Njemačku. Samo su se članovi tvrdo ljevičarske Die Linke masovno protivili zakonu, prenosi njemačka agencija Dpa.
I Finska i Švedska su decenijama odbijale da traže članstvo u NATO-u iz straha od antagonizacije Rusije. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu ove godine promijenila je političku računicu i učinila da velika većina u obje zemlje odluči da je članstvo u NATO-u ključno za sigurnost.
"Dugo su vremena Finci i Šveđani bili uvjereni da će neutralnost garantirati njihovu sigurnost. I od takvog temeljnog uvjerenja se odustaje samo kada se nešto zaista drastično dogodilo", rekla je ministrica odbrane Christine Lambrecht na plenarnoj sjednici.
"Putinov brutalni agresijski rat na Ukrajinu je takav drastičan događaj", dodala je.
Ambasadori 30 država NATO-a potpisali su u utorak 5. jula u sjedištu organizacije u Briselu takozvane pristupne protokole, uz prisustvo ministara vanjskih poslova dvije nordijske zemlje.
Do sada su pristup ratifikovali Kanada, Estonija, Norveška, Danska i Island.
Uprkos pristanku koji je dala na samitu NATO-a u Madridu, Turska se i dalje smatra potencijalnim ometačem završetka procesa. Na ljutnju ostalih saveznika, Turska je na nekoliko sedmica odgodila početak procesa pridruživanja.
Ankara je ovaj potez opravdala, između ostalog, ukazivanjem na navodnu podršku Švedske i Finske organizacijama kao što su zabranjena Kurdska radnička partija PKK, sirijska kurdska milicija YPG i Gülen pokret, koji su svi ilegalni u Turskoj.
