Njemačka Socijaldemokratska partija lijevog centra (SPD) proglasila je pobjedu na saveznim izborima, navodeći da stranka odlazeće kancelarke Angele Merkel ne treba više biti u vlasti.
Lider SPD-a Olaf Scholz naveo je da ima jasan mandat da sastavi vladu dok njegov rival iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) ostaje odlučan da se dalje bori u pregovorima koji slijede o formiranju Vlade.
Dvije stranke vladale su zajedno godinama, ali je Scholz izjavio kako je vrijeme za novu koaliciju sa Zelenim i liberalima.
Preliminarni rezultati dali su Scholzovom stranci tijesnu pobjedu nad konzervativcima, koji su postigli najgori rezultati ikad, prenosi BBC.
SPD je osigurao 25,7 posto glasova, dok je vladajući konzervativni blok CDU i njihove bavarske sestrinske stranke Hrišćansko-socijalne unije. (CSU) dobio 24,1 posto glasova.
Zeleni i liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) koja se zalaže za pitanja biznisa privukli su najviše glasova birača mlađih od 30 godina u izborima čijom su kampanjom dominirale klimatske promjene i rasprave o tome kako uticati na njih. Zeleni su ostvarili istorijsku pobjedu sa skoro 15 posto glasova. FDP je dobio 11,5 posto.
U Bundestagu to izgleda ovako: SPD ima 206 zastupnika, CDU/CSU 196, Zeleni 118, liberali FDP 92.
Kada su u pitanju ostali, krajnje konzervativna i euroskeptična Alternativa za Njemačku (AfD) je dobila 39 mjesta u parlamentu, Ljevica (Die Linke) 39 i jedno mjesto je dobilo Udruženje birača Južnog Schleswiga (SSW), regionalna politička stranka iz Schleswig-Holsteina na sjeveru Njemačke. Stranka predstavlja dansku i frizijsku manjinu.
Sada slijedi neizvjestan posao, sastavljanje koalicije za formiranje vlade.
Stranački lideri su dali različita viđenja odmah nakon izbora, u TV debati glavnih kandidata za kancelara zvanoj Elefantenrunde (prevedeno: okrugli sto slonova).
Kandidat CDU/CSU za kancelara Armin Laschet je sugerisao da ipak može sastaviti vladu, iako je njegova stranka na drugom mjestu po izbornom rezultatu, iza Scholzove, doduše tijesno.
"Nijedna stranka nije dovoljno jaka da (sama formira vladu) i moraćemo pronaći što više zajedničkih tačaka, što će značiti tri političke stranke", naveo je, optužujući odlazeću kancelarku Angelu Merkel za loš rezultat konzervativaca.
Lider lijevog centra i drugi glavni kancelarski kandidat Olaf Scholz je jasno rekao da ima najviše zajedničkog sa Zelenima, ali i dodao da je njegova želja da bude "konstruktivan".
Uloga FDP-a i šanse za Vladu do Božića
Kako rezultati ukazuju na to da dvostranačka koalicija s većinom u parlamentu izgleda malo vjerovatna, to dovodi u igru treću stranu. Zeleni i FDP su potencijalni ključni faktori u koalicijskim pregovorima, koja god od dvije najveće stranke osvoji najviše mjesta u parlamentu.
Vođa 'žutih', FDP-a, Christian Linde naznačio je da je otvoren za razgovor sa svim glavnim strankama: "Formiraćemo koaliciju iz demokratskog srca politike. Neće nam trebati grupe na marginama, što je dobra vijest."
Pod tim je mislio i na krajnje desni AfD, ali i na radikalnu ljevicu Die Linke. On je iskazao spremnost da se udruži s CDU-om ili SPD-om, a možda čak i sa Zelenima.
"Ono što nas zanima su pitanja", rekao je Lindner u TV debati.
Hoće li Vlada biti formirana prije Božića, na to pitanje partijski lideri nisu imali jasan odgovor
"Svakako prije Božića", rekao je Laschet, ističući kako taj posao moraju završiti prije nego što Njemačka preuzme predsjedavanje G7 u januaru 2022. godine.
"Ne bih želio navesti datum, ali svakako moramo učiniti sve što možemo do Božića, ako ne i prije. Moramo pokazati političko vodstvo i ući u kompromise koji neće biti samo na papiru", kazao je lider socijaldemokrata Scholz.
SPD i Zeleni uspjeli postići više, CDU pao
Neposredno nakon glasanja, SPD lideri objavili su da su im građani dali mandat da formiraju vladu. Zvaničnici CDU-a naveli su kako oni takođe vide način da formiraju moguću postizbornu koaliciju, ali da je stranka postigla razočaravajući rezultat.
"Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD", rekao je Scholz, navodeći kako je zadovoljan što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao ga u poređenju sa prošlim izborima za 4,4 posto.
"Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU", rekao je, pak, i Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.
Generalni sekretar CDU-a Paul Ziemiak je izrazio žaljenje zbog rekordno slabog rezultata za Uniju CDU/CSU koja je osvojila osam posto manje glasova nego na posljednjim izborima. Ziemiak je rekao kako se očekuje "duga izborna noć" s neizvjesnim rezultatom ali kako Unija stremi tzv. Jamajka-koaliciji sa Zelenima i liberalima (FDP).
I Zeleni su kao i SPD dobili veću podršku nego na prošlim izborima, oko šest posto. Kandidatkinja te stranke za kancelarku Annalena Baerbock izjavila je da su brojke fantastične.
"Imamo mandat za budućnost", rekla je.
Ona je naglasila kako je zemlji potreban novi početak i "klimatska vlada", prenosi BBC. Stojeći uz stranačkog kolegu Roberta Habecka, pohvalila je mlade glasače.
Socijaldemokrate zadržale mjesto gradonačelnika Berlina
SPD je ipak zadržao mjesto gradonačelnika Berlina iako je jedno vreijme izgledalo da će Zeleni da ga osvoje, pokazuju konačni rezultati izbora objavljeni u ponedjeljak ujutro, dan nakon izbora.
Predvođeni bivšom ministarkom za porodicu Franziskom Giffey socijaldemokrate su osvojile 21,4 odsto glasova u gradu-državi Berlin, ispred Zelenih koji su osvojili 18,9 odsto i CDU koja ima 18,1 odsto.
Partija SPD je prethodnih 20 godina imala gradonačelnika Berlina ali su prve prognoze objavljene na izbornu noć davale malu prednost Zelenima.
Franciska Gifaj je rekla za regionalni javni radio RBB da će početi razgovore sa Zelenima, ali i sa CDU-om radi formiranja stabilne većine za upravljanje glavnim gradom.
Prema dosadašnjim informacijama, izlaznost birača je oko 76 posto, slično kao 2017. (76,2 posto), kada se na formiranje Vlade čekalo skoro pola godine.
Nakon potvrđivanja rezultata razgovaraće se o formiranju savezne vlade koja će preuzeti dužnost tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog kancelara ili kancelarku. Potom novi šef vlade imenuje kabinet, a potvrdu o imenovanju daje predsjednik Njemačke.
Koje su koalicije moguće?
Najvjerovatnija je opcija da tri od pet stranaka formiraju koaliciju: CDU/CSU (crna), SPD (crvena), Zeleni (zelena, očigledno) liberali FDP (žuta) i krajnje lijevi Die Linke (takođe crvena iako ponekad može biti ljubičasta kako bi se odvojila od nekih socijaldemokrata).
Ako SPD dobije zadatak da formira koaliciju, oni će najvjerovatnije posegnuti za Zelenim. Ipak, mogla bi im biti potrebna još jedna partija kako bi osigurali većinu i privukli Die Linke, formirajući “crveno-crveno-zelenu” koaliciju.
Najvjerovatnija koalicija u ovom trenutku je takozvani "semafor" s crvenim SPD-om i Zelenim na koji se ukrcavaju žuti FDP. Ipak, ako SPD ne uspije u svojim pokušajima, mogli bi dobiti priliku CDU/CSU i Laschet.
FDP je prirodni saveznik CDU-a/CSU-a i oni bi potencijalno mogli namamiti Zelene da stvore "koaliciju Jamajke" nazvanu po zastavi karipske nacije. Iako CDU/CSU i SPD ne žele da uđu u još jednu veliku koaliciju, oni bi mogli da formiraju vladu "Njemačke" (prema bojama njemačke zastave) s FDP-om.
Uspon Scholza
Ako Scholz, umjereni, lijevo orijentisani kandidat, dobije mandat, imaće probleme u sastavljanju koalicione vlade.
Bivši advokat, Scholz je bio mlađi ministar u prvoj vladi Angele Merkel i vodio je državu Hamburg prije nego što je postao ministar finansija 2018.
Njegova stranka SPD dosegla je najviši nivo od 10 posto na anketama 2017. Tada je 2019. pretrpio udarac nakon što je izgubio kandidaturu da postane lider stranke. Ali nakon toga, polako je obnovio svoj imidž.
Njegov uspon može se pripisati slijedećem, piše BBC:
On je bio arhitekt odluke G7 o globalnoj minimalnoj stopi poreza na dobit i izašao je iz sjene Angele Merkel. Njemu se pripisuje zdravlje njemačke ekonomije.
Kao advokat koji je zastupao klijente radničke klase, uveo je izdašnu minimalnu platu u Njemačkoj.
Scholz je imao sreću što su njegova dva rivala posrnula. Annalena Baerbock iz Zelenih kritikovana je zbog uljepšavanja svoje biografije i zbog navodnog plagiranja dijelova knjige. Ali iznad svega, Armin Laschet je bio izuzetno sklon gafovima. Na ceremoniji za žrtve ovogodišnjih poplava viđen je kao da se šali. Ovo je bio posljednji u nizu pogrešnih koraka.
Dakle, Scholz se pokazao popularnim jer je kandidat kontinuiteta. Na njega se gleda kao na mirnog, kompetentnog - i pomalo dosadnog. Nemački glasači to vole.
Važnost izbora
Nakon ovih izbora prvi put od 2005. godine ova najmnogoljudnija i najbogatija država članica Evropske unije (EU) će imati novog lidera.
Angela Merkel odlazi sa položaja kancelarke nakon četiri uzastopne izborne pobjede i skoro 16 godina mandata – što je gotovo jednako njenom prethodniku Helmutu Kohlu koji drži rekord najdužeg lidera u postratnoj Njemačkoj.
Merkel je često viđena kao glavni igrač u mnogim krizama koje su pogodile kontinent posljednjih godina, od gotovo ekonomske propasti i pada eura, klimatskih promjena, te migrantskih talasa, Brexita, a trenutno i pandemije COVID-19.
Često je optuživana da nema jasnu viziju za Njemačku i Evropu te da oklijeva da donese teške odluke. Uprkos svemu je uspjela da održi na okupu i njenu zemlju i EU putem kompromisa i beskrajnih pregovora.
Jasno je zbog čega se sada govori o završnici jednog perioda nakon što je Njemačka danas izašla na izbore, piše Rikard Jozwiak za Radio Slobodna Evropa u Ultimativnom vodiču kroz izbore u Njemačkoj.
Kako će se razlikovati Njemačka poslije Merkel je gotovo nemoguće predvidjeti, jer sada nije poznato kakvu vrstu vlade će država dobiti. Vrijedi napomenuti da sve partije imaju frakcije koje se kreću u različitim pravcima.
Najizglednije je da će Njemačka malo skrenuti ulijevo. To bi moglo da rezultira time da zemlja postane manje štedljiva i više federalistička na evropskoj razini, što bi Francuska posebno pozdravila. Stoga se ne treba iznenaditi ukoliko se u budućnosti pokaže produbljivanje evropske saradnje u dosta područja.
Facebook Forum