Njemačka će potrošiti 65 milijardi eura na treći paket namijenjen zaštiti potrošača i privrede od inflacije, najavila je vlada te zemlje u dokumentu objavljenom u nedjelju, 4. septembra.
"Pravovremena i proporcionalna olakšica za građane i poduzeća neophodna je zbog brzo rastućeg tereta visokih cijena energije", navode njemački koalicijski partneri u dokumentu u koji je AFP imao uvid.
"Ovo je najveći od tri paketa do sada", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare, najavljujući novi paket mjera za ublažavanje rasta životnih troškova.
Scholz je kazao da je ruski predsjednik Vladimir Putin krivac za ekonomske teškoće s kojima se Njemačka suočava.
"Putinova Rusija prekršila je ugovore. Već neko vrijeme ne ispunjava obaveze o isporukama", kazao je Scholz i ocijenio da Rusija više nije pouzdan dobavljač energenata. No, poručio je da će Nijemci "prebroditi zimu".
Mjere njemačke Vlade uključuju jednokratnu isplatu od 300 eura milionima penzionera, kako bi im se pomoglo da pokriju sve veće račune za energiju.
Vlada će također ciljati na studente sa jednokratnom isplatom od 200 eura i plaćanjem troškova grijanja za osobe koje primaju stambene naknade.
Ova objava dolazi nakon dva paketa pomoći u ukupnom iznosu od 30 milijardi eura, koji su uključivali smanjenje poreza na benzin i popularnu subvencioniranu kartu za javni prijevoz.
Berlin, koji je godinama ovisan o uvozu ruskih energenata, na udaru je rasta cijena energije kako se zalihe iz Moskve smanjuju.
Njemačka inflacija u augustu je ponovno porasla na 7,9 posto, nakon dva mjeseca pada pod utjecajem vladinih mjera pomoći.
Očekuje se da će porast cijena energije podići inflaciju u Njemačkoj i eurozoni do kraja godine na oko deset posto što je najveća stopa u proteklim decenijama.
Vladin novi paket pomoći došao je dva dana nakon što je ruski energetski div Gazprom najavio da 3. septembra neće ponovno pokrenuti plinovod Sjeverni tok 1, kako je ranije planirano.
Plinovod Sjeverni tok 1 proteže se 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora od ruske obale blizu Sankt Peterburga ka sjeveroistočnoj Njemačkoj. Otvoren je 2011. i putem njega može se prevesti maksimalnih 170 kubnih metara plina dnevno iz Rusije za Njemačku.
Otkako su zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi nakon pokretanja invazije na Ukrajinu, Rusija je nekoliko puta smanjila isporuke plina Evropi, koja od nje uveliko ovisi.
Moskva je okrivila sankcije, koje je Zapad uveo nakon što je Rusija napala Ukrajinu, za ometanje rutinskih operacija i održavanja Sjevernog toka 1.
Brisel kaže da je to izgovor i da Rusija koristi plin kao ekonomsko oružje za odmazdu, što Rusija odbacuje.
