Njemačka u subotu obilježava 35 godina od pada Berlinskog zida svečanostima pod nazivom "Čuvajmo slobodu" dok rat bjesni u Ukrajini i mnogi se boje da je demokratija napadnuta, piše AFP.
Kancelar Olaf Scholz, čija se koalicija ove sedmice dramatično raspala, rekao je da liberalni ideali iz 1989. "nisu nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo".
"Naša historija i svijet oko nas to pokazuju", dodao je Scholz, čiji se trostranački vladajući savez raspao na dan kada je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika, što je dovelo do političkih previranja i prisiljava Njemačku na nove izbore.
Dan 9. novembra 1989. slavi se kao dan kada je diktatura Istočne Njemačke otvorila granice prema Zapadu nakon mjeseci mirnih masovnih protesta, utirući put ponovnom ujedinjenju Njemačke i kolapsu sovjetskog komunizma.
Predsjednik Frank-Walter Steinmeier otvorit će događaj u subotu na Memorijalu Berlinskog zida, odajući počast najmanje 140 ljudi ubijenih u pokušaju bijega iz Njemačke Demokratske Republike (DDR) koju je podržavala Moskva tokom hladnog rata.
Naveče će se na Brandenburškim vratima, na stazi nekadašnje betonske barijere koja je od 1961. presijecala grad na dva dijela, održati "zabava slobode" sa muzičkim i svjetlosnim programom.
U nedjelju će ruski punk bend Pussy Riot da nastupi ispred bivšeg sjedišta nekadašnje tajne policije Istočne Njemačke Stasi.
Prodemokratski aktivisti iz cijelog svijeta pozvani su na komemoraciju, među njima bjeloruska opoziciona čelnica Svetlana Tihanovskaja i iranska disidentica, Masih Alinedžad.
Govori, nastupi i velika umjetnička izložba na otvorenom će da obilježe događaj koji je ministrica kulture Claudia Roth nazvala "jednim od najradosnijih trenutaka u svjetskoj historiji".
Replike plakata sa protesta 1989. bit će izložene duž četiri kilometra trase Berlinskog zida, pokraj historijske zgrade Reichstaga i slavnog kontrolnog punkta Charlie.
Podijeljeni Berlin: Gdje je zid nekada stajao
Većina istočnih Nijemaca zahvalna je što je režim DDR-a okončan, ali mnogi imaju nesretna sjećanja na aroganciju zapadnih Nijemaca i nezadovoljni su zbog razlika u prihodima i penzijama.
Ti osjećaji se navode kao objašnjenje za snažnu podršku krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD) u istočnoj Njemačkoj, kao i antikapitalističkom BSW-u koji je prijateljski naklonjen Rusiji, ocjenjuje AFP.
Veliki dobici na istoku za obje stranke na tri državna izbora u septembru su istaknuli trajne političke podjele između istočne i zapadne Njemačke tijekom tri decenije od ponovnog ujedinjenja.
Dok problematična vlada predvođena Scholzovim socijaldemokratima i opozicionim CDU-om snažno podržava uzvraćanje Ukrajine Rusiji, AfD i BSW tome se protive.
Uoči godišnjice pada Berlinskog zida, portparolka vlade Christiane Hoffmann podsjetila je da će se za vikend obilježiti još jedno, daleko mračnije poglavlje njemačke historije.
Tokom Kristalne noći od 9. do 10. novembra 1938. najmanje 90 Jevreja je ubijeno, bezbrojna imovina uništena i 1.400 sinagoga zapaljeno u Njemačkoj i Austriji.
Hoffmann je rekla da je "vrlo važno da se naše društvo sjeća žrtava... i da iz tih događaja izvuče ispravne pouke".
