Njemačka razgovara o načinima na koje bi mogli nadoknaditi finansijski gubitak Ukrajini koji će pretrpjeti završetkom ruskog plinovoda kojeg podržava Berlin, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken Kongresu.
Sjeverni tok 2 nosit će prirodni plin iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu. Za sada je završeno 95 posto projekta. Očekuje se da će Kijev, ako plinovod bude završen, zbog toga ostati bez milijardi dolara tranzitne naknade.
Sjedinjene Države, kao i mnoge države istočne Evrope protive se ovom projektu sa obrazloženjem da će ovo učiniti Evropu ovisnom o ruskoj energiji i potkopati ukrajinsku ekonomiju i sigurnost.
Unatoč tome, administracija američkog predsjednika Joe Bidena prošlog mjeseca se složila da se odrekne nekih sankcija za Sjeverni tok 2 u pokušaju da poprave zategnute odnose sa saveznikom Njemačkom koja i dalje podržava projekat.
Na saslušanju Odbora za vanjske odnose Zastupničkog doma Kongresa 7. juna, Blinken je djelimično opravdao odricanje od sankcija, rekavši kako je Njemačka “došla za sto” kako bi razgovarali o tome kako da pomognu Ukrajini da se nosi sa ekonomskim posljedicama.
“Aktivno smo angažovani sa Berlinom kako bismo pronašli šta može i treba i vjerujem šta mora da se uradi kako bi se osiguralo da tranzitne naknade koje bi Ukrajina mogla izgubiti u nekom momentu zbog ovog plinovoda, budu riješene” rekao je Blinken.
Postoje sugestije da bi Njemačka mogla da investira u ukrajinsku industriju alternativne energije. Blinken je također rekao kako je važno imati unaprijed dogovorene ugovore sa Njemačkom koji će omogućiti Sjedinjenim Državama da kasnije uvedu sankcije plinovodu ako ga Rusija pokuša iskoristiti protiv svojih komšija u istočnoj Evropi.
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarati o plinovodu u telefonskom pozivu kasnije tokom dana.
Severni tok 2 trebalo bi da bude najduži podvodni plinovod na svijetu, preko kog će se dužinom od 1.230 kilometara transportovati prirodni gas od ruske obale na Baltičkom moru do Grajfsvalda u Njemačkoj.
Na svom putu, on će prolaziti kroz teritorijalne vode Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke, gdje će se povezati na evropsku gasnu mrežu.
