U javnoj administraciji u BiH ima oko 65.000 zaposlenih, 39.500 u Federaciji, a u RS oko 23.000. U ovaj broj nisu uračunati zaposleni u obrazovanju i zdravstvu. No, i pored tolikog broja ogromno je nezadovoljstvo građana svim aspektima rada javne uprave koju ocjenjuju neefikasnom, korumpiranom, zastarjelom I preglomaznom. Dok susjedi u Srbiji najavljuju otpuštanje 9.000 uposlenika javne uprave, u BiH kažu takav scenario nije izvjestan. No, stručnjaci predlažu da bi se ogromne uštede mogle ostvariti ukidanjem zloupotrijebljenih beneficija i prestruktuiranjem Federacije koja zbog svojih 10 kantona ima dvostruko više zaposlenih u javnoj upravi nego Republika Srpska, a 10 puta više nego država.
Uposlenici u javnoj upravi godinama imaju status povlaštenih i kada su u pitanju nerealnovisoka primanja, kreditna sposobnost i određene beneficije koje uživaju.
Tu su oni koji čine zakonodavnu vlast i koji su u 99 posto slučajeva profesionalizirali svoj poslanički mandat i oni koje su doveli kako bi imali sigurno biračko tijelo.
No, sve bi to bilo zanemarivo da Bosna i Hercegovina ima efikasnu administraciju. No, nije tako, ocjenjuje profesor Zoran Pavlović, napominjući da 60 posto budžeta ide na plaće i naknade uposlenicima javne uprave dok samo 10 posto ide ukupno za privredu.
‘’Kada uporedimo broj uposlenika, njihove rezultate rada i rezultate koji su trebali značiti kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u kojem će investitior doći i pokrenuti neku proizvodnju, rezultat je minijaturan ili gotovo nikakav. S druge strane imaju toliko beneficija. Samo kad pogledate listu pravnih akata koji definišu njihove beneficije, koje prosto nisu normalne poput besplatne el. energije i slično, ali tim beneficijama se ni jedna vlast ne bavi, jer ti ljudi su glasačka mašina za tu istu vlast’’, navodi Pavlović.
Visoke plaće i zloupotreba beneficija poput uzimanja novca za odvojeni život ili privremeno stanovanje dok svoje vlastite stanove izdaju drugima ili žive tek nekoliko kilometara od glavnog grada razlozi su zbog kojih su građani, iz dana u dan sve siromašniji, ogorčeni.
Pokazalo je to i istraživanje Transparency International BiH i CIN-a u kojem je navedeno da se novac budžetskih korisnika rasipa, da se prilikom zapošljavanja krše propisi, te da potrošenih pet miliona eura za reformu javne uprave u proteklih devet godina nije dalo rezultat.
"Radili smo nekoliko istraživanja kada je riječ o javnoj upravi i došli do poražavajućih saznanja, od toga da se krše konkursne procedure i propisi da bi se zaposlili rođaci do toga da se novac iz budžeta netransparentno troši po volji pojedinaca. Takođe se pokazalo da se poslovi, tenderi namještaju stranačkim kolegama ili članovima porodice i niz drugih primjera, a niko ne poziva na odgovornost, tako da praktično za ovakva djela niko ne odgovara’’, kaže Mirjana Popović, novinarka CIN-a.
Moratorij kao rješenje
Da bi udomili članove svojih familija izmišljala su se i radna mjesta. Tako je zabilježeno da u javnoj upravi postoji i ‘referent za posluživanje napitaka’. A što se tiče beneficija imaju ih čak i vozači koji često voze djecu političara do škole ili vrtića, a zauzvrat mogu točiti benzin i sebi svojoj familiji o trošku poreznih obveznika, te kroz dnevnice imati značajna primanja.
Stoga i ne čudi što reforma javne uprave nema političku podršku. Potvrđuje to Damir Ahmetović, ekspert za reformu javne uprave BiH.
‘’Mnogo puta do sada politički predstavnici su obećavali da će izvršiti reformu javne uprave, no to su deklerativne izjave. Taj proces do sada nije imao istinsku podršku političkih predstavnika. To ne treba miješati sa interesom političara za javnu upravu koji su itekako imali za udomljavanje političkih kadrova’’, napominje Ahmetović.
Podaci pokazuju da svaki ministar ima od tri do pet savjetnika, šefove kabineta, zamjenike i cijelu svitu ljudi koje dovede za vrijeme svog mandata. Po zakonu oni bi trebali otići zajedno s ministrom, no ima određeni broj njih koji su savjetničke karijere toliko usavršili da samo mijenjaju dresove.
Budući da su budžeti na svim nivoima u višemilionskom deficit i da ima sve manje mogućnosti za zaduživanje u posljednje vrijeme počelo se govoriti i o mogućnostima ušteda. Dok susjedi u Srbiji najavljuju otpuštanje 9.000 ljudi iz javne uprave u BiH kažu kako taj scenario nije izvjestan.
Problem u BiH nije u broju zaposlenih na državnom nivou, tu ih čak ima i manje nego što je potrebno za efikasnost institucija. No, rascjepkanost države na više nivoa, uključujući i 10 kantona udesetorostručuje broj uposlenika.
‘’Kada izdvojimo administrativni nivo i definišemo njegove zadatke naročito predstojeće zadatke u evropskim integracijama, mi u nekim segmentima imamo i manjak stručnog kadra. Što se tiče nižih nivoa vlasti, stručnjaci smatraju da bi se eventualno mogao smanjiti broj namještenika sa srednjom stručnom spremom koji su na radnim mjestima iz prošlog sistema. S druge strane, najveći problem predstavlja prekobrojnost administracije u 10 kantona. Smatram da bi se preustrojem Federacije administracija smanjila i učinila efikasnijom, no za to treba politička volja’’, komentariše direktor Agencije za državnu službu Neven Akšamija.
Ipak, otpuštanje nije rješenje. Ukidanje beneficija koje se u većini slučajeva zloupotrebljavaju značilo bi znatno smanjenje troškova. A u susjedstvu postoje i već isprobani modeli koji su donijeli dobre rezultate, kaže Akšamija:
‘’Ja sam za model koji je svojevremeno primjenila Slovenija. Oni nisu otpuštali ljude, nego su stavili moratorij na nova zapošljavanja i pustili da se prirodno administracija smanjuje odlaskom u penziju uposlenika ili dobrovoljnim napuštanjem javne uprave zbog nekih drugih radnih mjesta. Trajalo jeste duže ali je bilo sa više socijalne osjetljivosti nego otpuštanje radnika", zaključuje Akšamija.
