Zvaničnici Holandskog ministarstva odbrane odbacili su nedavno tvrdnje da su vlastima u BiH uskratili podatke o „grobnici za hitne situacije“ sa posmrtnim ostacima bošnjačkih civila koji su u julu 1995. umrli u bazi Ujedinjenih naroda nadomak Srebrenice.
Riječ je o grobnici koju su iskopali holandski vojnici iz sastava mirovnih snaga UN-a stacionirani u Srebrenici koja je u to vrijeme bila zaštićena zona.
U bazi UN-a koja se nalazila u obližnjim Potočarima kraj Srebrenice neki od civila umrli su zbog izuzetno loših životnih uslova.
Holandski vojnici su te mrtve civile zakopali u „grobnicu za hitne situacije“ – što je potvrdio glasnogovornik ministarstva odbrane. On nije želio biti imenovan, ali je u intervjuu za IWPR kazao kako holandska vlada ne krije lokaciju grobnice i zapravo je obznanila njeno postojanje i moguću lokaciju u izvještaju Netherlands Institute for War Documentation (NIOD) o Srebrenici 2002. Međutim, lokacija koja je navedena u tom izvještaju nije bila ispravna.
“U NIOD izvještaju je navedena lokacija grobnice, tu su i koordinate na vojnoj mapi, ali ako potražite to mjesto na temelju tih koordinata, završićete na cesti. Te koordinate, nikako ne mogu biti tačne.”
Sve informacije o tome gdje bi grobnica mogla biti nalaze se u izvještaju koji su dali vojnici Dutchbata holandskoj vladi nakon masakra, ali one se povjerljive i holandski sud ih je okarakterisao kao takve.
Međutim, nakon intervjua sa bivšim vojnikom Dutchbata Daveom Maatom koji je 20. juna objavila jedna holandska TV stanica, Ministarstvo odbrane Holandije je pristalo da provjeri izjave vojnika i objavi sve dobijene informacije o mogućim lokacijama grobnice.
“Imamo nekoliko izvještaja ljudi koji su bili vojnici Dutchbata, ali ih nažalost ne možemo otkriti, jer smo obećali da nećemo. Ali trenutno pregledavamo sve te izvještaje kako bismo otkrili sve informacije o mogućoj lokaciji grobnice. Nije tako jednostavno kao što djeluje, jer te informacije ne otkrivaju tačnu lokaciju, već je opisuju. Na primjer, kaže se da se grobnica nalazi nekoliko metara od te i te tačke. Ali koje tačke? Veoma je teško i ne mogu predvidjeti kada ćemo znati gdje je tačno ta grobnica, a moguće je i da ćemo imati nekoliko lokacija. Tek kad pronađemo tu grobnicu znaćemo koja je od tih lokacija bila tačna.”
Motivi
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za traženje nestalih BIH Amor Mašović kaže da ta institucija nije dobila nikakve podatke od Vlade Holandije, te da je veliki dio terena za koji se pretpostavlja da je na njemu “grobnica za hitne situacije” već pretražen. O motivima zbog kojih je holandska Vlada ćutala šesnaest godina od okončanja rata u BiH Mašović kaže:
Amor Mašović, foto: Midhat Poturović
“Jedini motiv zašto to danas eventualno ne žele da urade je, upravo, protok vremena. Dakle, valjat će objasniti i holandskoj javnosti, a posebno porodicama žrtava, zašto su ćutali punih šesnaest godina. Bilo je za očekivati da će oni, unutar kampa, sa tim podacima u najmanju ruku upoznati Unprofor, odnosno, komandu UN, Vladu Republike Bosne i Hercegovine i konačno saopštiti žrtvama.”
Glasnogovornik holandskog ministarstva odbrane tvrdi da nije tačno da je riječ o skrivanju lokacije ove grobnice. Na pitanje zašto vlada nije preživjelima otkrila informacije o mogućem mjestu grobnice nakon što je saslušala vojnike 1995?
“Ne znam ko je tada na tome radio i koji su bili njihovi razlozi da tako postupe.”
Axel Hagedorn predstavlja “Majke Srebrenice” u građanskim parnicama protiv UN-a i Holandije. U vezi s činjenicom da Holandija nije ranije objavila informacije o ovoj grobnici, on kaže:
"Prema našem mišljenju, ovo samo pokazuje da holandski zvaničnici još uvijek rade sve što je u njihovoj moći kako bi zataškali cijelu priču, tj. ono što se desilo u Srebrenici. U protivnom, ne postoji niti jedan razlog koji bi ih spriječio da kažu: ‘Izvolite, to je to’, i objave sve podatke koje imaju. Ako imate čistu savjest i ne mislite da ste uradili nešto pogrešno, zašto ne biste sve priznali i te činjenice objavili?”
Axel Hagedorn govori i o povjerljivim izjavama koje su vojnici Dutchbata dali vladi nakon masakra.
„U tom dosjeu koji sada ne žele objaviti vjerovatno se spominje da su vlada i vodeći ljudi iz Dutchbata imali te informacije, ali da ih nisu obznanili."
Postupci holandskih vojnika i komandanata u Srebrenici već dugo su izloženi kritikama. Oni koji su uspjeli da prežive genocid u Srebrenici pokrenuli su građansku parnicu protiv Holandije i UN-a.
Protekle sedmice apelacioni sud u Hagu donio je odluku prema kojoj je država Holandija odgovorna je za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.
Sud je odlučivao, po zahtjevu Hasana Nuhanovića, prevodioca u holandskom bataljonu, koji je izgubio oca, majku i brata, te Rize Mustafića, koji je radio kao električar u bazi holandskog bataljona u Potočarima.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Riječ je o grobnici koju su iskopali holandski vojnici iz sastava mirovnih snaga UN-a stacionirani u Srebrenici koja je u to vrijeme bila zaštićena zona.
U bazi UN-a koja se nalazila u obližnjim Potočarima kraj Srebrenice neki od civila umrli su zbog izuzetno loših životnih uslova.
Holandski vojnici su te mrtve civile zakopali u „grobnicu za hitne situacije“ – što je potvrdio glasnogovornik ministarstva odbrane. On nije želio biti imenovan, ali je u intervjuu za IWPR kazao kako holandska vlada ne krije lokaciju grobnice i zapravo je obznanila njeno postojanje i moguću lokaciju u izvještaju Netherlands Institute for War Documentation (NIOD) o Srebrenici 2002. Međutim, lokacija koja je navedena u tom izvještaju nije bila ispravna.
“U NIOD izvještaju je navedena lokacija grobnice, tu su i koordinate na vojnoj mapi, ali ako potražite to mjesto na temelju tih koordinata, završićete na cesti. Te koordinate, nikako ne mogu biti tačne.”
Sve informacije o tome gdje bi grobnica mogla biti nalaze se u izvještaju koji su dali vojnici Dutchbata holandskoj vladi nakon masakra, ali one se povjerljive i holandski sud ih je okarakterisao kao takve.
Maat: Veoma je teško i ne mogu predvidjeti kada ćemo znati gdje je tačno ta grobnica, a moguće je i da ćemo imati nekoliko lokacija.
Međutim, nakon intervjua sa bivšim vojnikom Dutchbata Daveom Maatom koji je 20. juna objavila jedna holandska TV stanica, Ministarstvo odbrane Holandije je pristalo da provjeri izjave vojnika i objavi sve dobijene informacije o mogućim lokacijama grobnice.
“Imamo nekoliko izvještaja ljudi koji su bili vojnici Dutchbata, ali ih nažalost ne možemo otkriti, jer smo obećali da nećemo. Ali trenutno pregledavamo sve te izvještaje kako bismo otkrili sve informacije o mogućoj lokaciji grobnice. Nije tako jednostavno kao što djeluje, jer te informacije ne otkrivaju tačnu lokaciju, već je opisuju. Na primjer, kaže se da se grobnica nalazi nekoliko metara od te i te tačke. Ali koje tačke? Veoma je teško i ne mogu predvidjeti kada ćemo znati gdje je tačno ta grobnica, a moguće je i da ćemo imati nekoliko lokacija. Tek kad pronađemo tu grobnicu znaćemo koja je od tih lokacija bila tačna.”
Motivi
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za traženje nestalih BIH Amor Mašović kaže da ta institucija nije dobila nikakve podatke od Vlade Holandije, te da je veliki dio terena za koji se pretpostavlja da je na njemu “grobnica za hitne situacije” već pretražen. O motivima zbog kojih je holandska Vlada ćutala šesnaest godina od okončanja rata u BiH Mašović kaže:
“Jedini motiv zašto to danas eventualno ne žele da urade je, upravo, protok vremena. Dakle, valjat će objasniti i holandskoj javnosti, a posebno porodicama žrtava, zašto su ćutali punih šesnaest godina. Bilo je za očekivati da će oni, unutar kampa, sa tim podacima u najmanju ruku upoznati Unprofor, odnosno, komandu UN, Vladu Republike Bosne i Hercegovine i konačno saopštiti žrtvama.”
Glasnogovornik holandskog ministarstva odbrane tvrdi da nije tačno da je riječ o skrivanju lokacije ove grobnice. Na pitanje zašto vlada nije preživjelima otkrila informacije o mogućem mjestu grobnice nakon što je saslušala vojnike 1995?
“Ne znam ko je tada na tome radio i koji su bili njihovi razlozi da tako postupe.”
Axel Hagedorn predstavlja “Majke Srebrenice” u građanskim parnicama protiv UN-a i Holandije. U vezi s činjenicom da Holandija nije ranije objavila informacije o ovoj grobnici, on kaže:
"Prema našem mišljenju, ovo samo pokazuje da holandski zvaničnici još uvijek rade sve što je u njihovoj moći kako bi zataškali cijelu priču, tj. ono što se desilo u Srebrenici. U protivnom, ne postoji niti jedan razlog koji bi ih spriječio da kažu: ‘Izvolite, to je to’, i objave sve podatke koje imaju. Ako imate čistu savjest i ne mislite da ste uradili nešto pogrešno, zašto ne biste sve priznali i te činjenice objavili?”
Axel Hagedorn govori i o povjerljivim izjavama koje su vojnici Dutchbata dali vladi nakon masakra.
„U tom dosjeu koji sada ne žele objaviti vjerovatno se spominje da su vlada i vodeći ljudi iz Dutchbata imali te informacije, ali da ih nisu obznanili."
Postupci holandskih vojnika i komandanata u Srebrenici već dugo su izloženi kritikama. Oni koji su uspjeli da prežive genocid u Srebrenici pokrenuli su građansku parnicu protiv Holandije i UN-a.
Protekle sedmice apelacioni sud u Hagu donio je odluku prema kojoj je država Holandija odgovorna je za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.
Sud je odlučivao, po zahtjevu Hasana Nuhanovića, prevodioca u holandskom bataljonu, koji je izgubio oca, majku i brata, te Rize Mustafića, koji je radio kao električar u bazi holandskog bataljona u Potočarima.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.