Amerikanci u srijedu odaju poštu žrtvama terorističkih napada 11. septembra 2001.
Na komemoraciji u New Yorku, na mjestu rušenja Svjetskog trgovinskog centra, zajedno su stajali predsjednik Joe Biden, bivši predsjednik Donald Trump i potpredsjednica Kamala Harris.
Na svake četiri godine, komemoracija 11. septembra - dana kada su oteti avioni udarili u "kule bliznakinje" u New Yorku i Pentagon u Washingtonu, dok se četvrti avion srušio u polju u Pennsylvaniji, održava se u punom jeku predsjedničke kampanje, prenosi Glas Amerike (VOA).
Harris i Trump, demokratski i republikanski kandidati, susreli su se licem u lice samo nekoliko sati poslije svoje prve debate, održane u utorak uveče.
Tump i njegov potpredsjednički kandidat J.D. Vance stigli su na komemoraciju oko 8 sati ujutru i pozirali za fotografije sa nekim od građana. Harris je došla oko pola sata kasnije, dok je dio okupljenih na ceremoniji skandirao "Kamala".
Biden i Trump su se rukovali, a bivši gradonačelnik New Yorka Njujorka Michael Bloomberg, po svemu sudeći, posredovao je rukovanju Harris i Trumpa.
Rivali na predsjedničkim izborima su zatim stajali na maloj razdaljini, dok su između njih bili Biden i Bloomberg.
Godinama, političari su samo posmatrači na komemoracijama kod Svjetskog trgovinskog centra, a mikrofoni pripadaju rođacima koji naglas čitaju imena žrtava.
Biden, kojem je ovo posljednja komemoracija 11. septembra u predsjedničkom mandatu, zajedno sa Harris će prisustvovati i komemoracijama u Pensilvaniji i Pentagonu, mjestima gdje su se srušili putnički avion pošto su kontrolu nad njima preuzeli teroristi Al Kaide 11. septembra 2001.
Trump takođe dolazi na komemoraciju blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji. Kasnije je utvrđeno da je taj avion bio na putu ka Washingtonu.
U napadima je poginulo 2.977 ljudi, a ostale su hiljade ožalošćenih rođaka i preživjelih.
Avion je izazvao oštećenja na Pentagonu, sjedištu američkih oružanih snaga, a srušene su "kule bliznakinje" u New Yorku, koje su tada bile među najvišim zgradama na svijetu.
Katastrofalni napadi su promijenili američku spoljnu politiku, prakse u domaćoj bezbjednosti i mentalitet mnogih Amerikanaca koji do tada nisu smatrali da mogu biti meta napada stranih ekstremista.
