U Podgorici su psiholozi i sociolozi oprezni kod davanja prednosti Baraku Obami i Vladimiru Putinu jer je, kako navode, riječ o predsjednicima potpuno različitog liderskog i komunikacijskog stila. Ipak, mnogi Crnogorci ističu da im je bliži ruski lider.
Koji faktori određuju simpatije ciljne grupe i kako koja promišlja? Pitanja su za čije je odgovore neophodno raditi istraživanja, smatra psiholog Radoje Cerović, ali se na osnovu tehničke analize njihovih nastupa sa sigurnošću može reći da se radi o predsjednicima potpuno različitog liderskog i komunikacijskog stila. Barak Obama njeguje fleksibilan, a Vladimir Putin tvrd stil.
"Putin se slika go do pasa, u kimonu dok se bori jer je on majstor džudoa, kako jaše konja. Sve su to elementi fizičke dominantnosti i snage. Iako je on relativno nizak čovjek, on se trudi da položajem ramena i brade pokaže dominantan stav. Obama je u tome mnogo više fleksibilan. On češće pokazuje nedominantno ponašanje, ali isključivo u kontekstima u kojima je to primjereno, kao u susretu sa religijskim vođama ili kada izjavljuje saučešće", kaže Cerovi.
Kada se analizira odnos harizmi velikih vođa Obame i Putina i njihovog ponašanja, utisak je da i kod stručne zajednice postoji određena zbunjenost.
Vladimir Putin
"U posljednje vrijeme čitam izvještaje raznih politikologa koji se bave ponašanjem velikih vođa. Zbunjenost postoji i to čini mi se na univerzalnom nivou. Sa Balkana je nezahvalno davati neke ocjene ko je tu pravilniji ili pravičniji jer smo okužaljeni odnosom koji se desio tim nesretnim ratom i situacijom koja je u stvari nas poremetila, pa ne možemo biti ništa drugo, nego subjektivni. Postoji jedan blagi odnos prvenstva koja ide u korist Putinove administracije", ističe Milisav Popović, politikolog za međunarodne poslove i profiličar.
Za psihologa Radoja Cerovića interesantni su susreti dvojice predsjednika.
"Ne uvijek, ali Obama u toj nevidljivoj neverbalnoj bitci uspijeva da dominira, dijelom i zbog svoje visine, mnogo je viši od Putina, a dijelom i zbog fleksibilnijeg i školovanijeg stava u susretu", tvrdi Cerović.
Upravo različiti društveni i politički sistemi iz kojih dolaze Obama i Putina, bitno određuju kakav će utisak ostaviti kod najšire javnosti.
"Imamo čovjeka koji je produkt hladnog rata, koji je bio u hladnoratovskom sistemu. Negdje je pripremljen ili istreniran da se nosi sa tim stanjem. Obama dolazi iz jednog uređenog sistema i principa gdje su njegovi najveći problemi tokom karijere upravo bili ukidanje rasizma ili bilo kakve podvojenosti - tiče se aspekta ljudskih sloboda. Mislim da on nije toliko snalažljiv u odnosima koji su dominantno određeni kod Putina", riječi su Popovića.
Pitanje ko je sposobniji i spremniji za ulogu predsjednika u svijetu u kojem živimo, jedno od onih pitanja koje nema adekvatan odgovora.
"To pitanje zahtijeva kontekstualizaciju. Obama ne bi bio predsjednik u Rusiji, a Putin ne u SAD-u. Tipologija ili demokratska zrelost, kao neki psihološki elementi koji bi mogli da budu povezani sa emancipacijom srednje klase, sa osjećajem sigurnosti u sebe, nezavisnosti, sposobnosti, samostalno funkcionisanje i elementi, bili oni dominantni ili ne u naciji, utiču na to kakav je lider toj naciji primjeren", zaključuje psiholog Radoje Cerović.
