U Neum je rano ujutro 23. juna uplovio kruzer. Grupa građana jedinog bosanskohercegovačkog grada na moru protestvovala je zbog uplovljavanja broda koji je, prema informacijama lokalne vlasti, došao iz pravca Dubrovnika, sa juga susjedne Hrvatske.
Kruzer je, kako su izvijestile lokalne vlasti, dug 283, a visok 44 metra.
Načelnik Opštine Neum Dragan Jurković istakao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Neumski zaliv ne može podnijeti uplovljavanje velikih kruzera.
"Mi smo o uplovljavanju saznali u petak navečer, niko nas nije obavijestio da će kruzer ući u Neum. Brodovi takvih gabarita nije normalno da ulaze u Neumski zaljev. Očigledno da se lokalna zajednica ne pita", kazao je Jurković za RSE.
Jedan od mještanina Neuma Nikola Prkačin kaže za RSE kako Neumski zaliv nema jake struje i vjetrove u slučaju onečišćenja.
Građani Neuma, ističe, žive od turizma, uzgoja ribe i školjaka.
"Neum nema uslove za prihvat brodova, niti kruzera. Neum je u blizini ušća Neretve, oko 20 metara je dubina Neumskog zaljeva, a ispod toga ima mulj star tisućama godinama kojeg je Neretva nanosila. To će neminovno dovesti do zamućenja ulaskom kruzera", ističe Prkačin.
Ko je dao dozvolu za uplovljavanje kruzera u Neum?
Lokalne vlasti u Neumu kažu kako ne znaju ko je dao dozvolu za uplovljavanje kruzera u Neumski zaliv, pozivajući se na raniju odluku Predsjedništva BiH o nadležnosti za davanje saglasnosti za uplovljavanje.
Kapetanija pomorske plovidbe-prometa Neum dozvolila je uplovljavanje putničkog broda “Bolette” u Neumski zaiv, navodi se u odgovoru Ministarstva prometa I komunikacija entiteta Federacija BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Brod plovi, dodaje se, pod zastavom Bahama i u vlasništvu je brodara iz Velike Britanije.
“Kapetanija pomorske plovidbe Neum je u skladu sa Zakonskom regulativom odredila sidrište za kruzer i obračunala naknadu koju plaćaju strana plovila u teritorijalnim vodama Bosne i Hercegovine, kao i naknadu za korištenje objekata sigurnosti koja se uplaćuju na račun javnih prihoda Federacije BiH”, navodi Ministarstvoa za RSE.
U Ministarstvu dodaju da je Kapetanija Neum primila obavijest da kruzer želi uploviti u Neum, te je dostavila entitetskom ministarstvu, Graničnoj policiji, Carini BiH, policiji i vlastima u Neumu.
“Zakonom o slobodnoj plovidbi i međunarodnim konvencijama, čiji je potpisnik BiH, ukoliko država nije u stanju katastrofe (rat, pandemija i sl.) brod koji je tehnički ispravan, ima uredne papire, blagovremeno se prijavi, plati propisane takse, a kako nema adekvatne lučke infrastrukture, brod uz ispunjavanje ovih uvjeta može uploviti na sidrište koje mu se odredi”, navedeno je u odgovoru na upit RSE.
U Ministarstvu prometa i komunikacija Federacije BiH dodaju kako nije najavljen dolazak još kruzera u Neum, te da “u zadnjih nekoliko godina nije bilo posjeta brodova ove veličine”.
Šta stoji u odluci Predsjedništva BiH?
Predsjedništvo BiH je na sjednici 23.jula 2014. usvojilo Zaključak da je isključivo nadležno za davanje saglasnosti za uplovljavanje stranih brodova u Neumski akvatorij.
Predsjedništvo je tada zadužilo Savjet ministara BiH da u roku od 90 dana sačini i Predsjedništvu BiH dostavi sveobuhvatnu analizu efekata uplovljavanja brodova u Neumski akvatorij, koja sadrži ocjenu ekoloških, ekonomskih, vanjskopolitičkih, sigurnosnih i odbrambenih aspekata uplovljavanja, sačinjenu od nezavisnih eksperata i resornih institucija Bosne i Hercegovine.
"Obustavlja se izdavanje saglasnosti za uplovljavanje stranih vojnih brodova u Neumski akvatorij sve dok Predsjedništvo BiH ne razmotri navedenu analizu", navodi se u tadašnjem Zaključku.
Iz Predsjedništva BiH za RSE naveli su, povodom uplovljavanja kruzera u Neum, kako su nadležni za uplovljavanje vojnih, a ne civilnih brodova.
Kahrić: godinama se radi na zaštiti područja, a onda se dozvoli uplovljavanje kruzera
Adla Kahrić, morska je biologinja koja je dosta svog istraživačkog rata posvetila upravo Neumskom zalivu.
Ističe za RSE da infrastrukturni kapacitet Neumanije dovoljan za luku, prvenstveno s aspekta zaštite.
"Već godinama se radi na tome da na području Neuma bude uspostavljeno zaštićeno područje, ali kako da uspostavimo zaštićeno područje kad mi na primjer, evo, uvodimo ogromni kruzer. To je malo kontradiktorno, jer, Hrvatska je zaštitila Malostonski zaliv", kaže Kahrić.
Ona navodi da kruzeri generalno mogu da izazovu razne vrste zagađenja, ali da posebnu specifičnost predstavljaju balastne vode. Radi se o vodi koju brodovi uzimaju radi stabilnosti plovidbe.
"U toj vodi se nalaze tvari i različiti organizmi. Prijetnja takvih voda jeste to što se ta voda uzima u luci gdje se teret iskrcava, a zatim se ispušta u sljedećoj luci gdje se teret ukrcava. Ispuštanjem balastnih voda se vrši prenošenje, da kažem, svih tih organizama i tvari sa udaljenih lokacija", navodi ova morska biologinja.
Sa ispuštanjem balastnih voda, pojašnjava Kahrić, povećava se vjerovatnoća unosa invazivnih vrsta.
"Invazivne vrste su one koje je čovjek donio, a nisu prirodne za određena staništa, što znači da itekalo prijete domaćim vrstama koje tu obitavaju. Samim time se narušava prirodna bioraznolikost, a samim tim postaje i prijetnja ljudskom zdravlju", kaže ona.
Neumski zaliv je mali zaliv smješten u okviru većeg Malostonskog zaliva kojeg zatvara poluostrvo Klek. Pripada Jadranskom moru i predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.
Zaliv je dug šest, a širok 1,2 kilometra, te zauzima površinu od oko 8 kvadratnih kilometara. Na obali zaliva smješten je turistički grad Neum.
