Knjiga „Rasprava o miru i nasilju“ profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuka Ćurka studijska je analiza trenutne situacije i budućnosti ovih prostora, koji godinama nakon sukoba ne njeguju kulturu mira, nego neprestanih tenzija.
Tijekom promocije u Kamernom teatru 55, naglašeno je da u BiH i dalje preovladavaju nasilne naracije, utemeljene na negaciji drugog.
Profesor Nerzuk Ćurak je u knjizi objedinio brojne eseje i publicističke tekstove, a sve ih povezuje ideja koja je, kako kaže, manjinska na ovim prostorima. To je ideja dijaloga, konstruktivne kritike i izgradnje mira.
Autor smatra da je zadaća javne ličnosti, isticati se upravo na takav način. Na promociji je, citirajući američkog državnika i filozofa Benjamina Franklina, objasnio svoj društveni angažman.
„Ono što se meni čini beskrajno važnim kada je u pitanju javno djelovanje je da istrajemo na principu kojeg je ustanovio Benjamin Franklin. On kaže: 'Onaj ko između kratkotrajne sigurnosti i dugotrajne slobode bira kratkotrajnu sigurnost ne zaslužuje ni sigurnost ni slobodu'.Ja naprosto smatram da ima smisla biti na ovoj strani dugotrajne slobode“, rekao je Ćurak.
Štititi svoja prava znači uvažavati prava drugih, a Bosna i Hercegovina daleko je od te kulture. To je jedan od razloga što su oružane sukobe zamijenile druge vrste nasilja, prisutne i danas, 20 godina nakon rata.
„Sama politička i kulturna zajednica u kojoj živimo na neki način obavezuje na drugi smijer. Hajde da vidimo, ovih 20 godina koje živimo nakon Daytona, da li je to jedina istina Bosne i Hercegovine? Ili postoje neke druge koje su naprosto prignječene, potisnute? Zaista mislim da je jedna drugačija realnost Bosne i Hercegovine moguća. Realnost u kojoj je moguće i unutar vrlo teške političke situacije razvijati nove obrasce koji doprinose izgradnji boljeg i pravednijeg društva“, dodaje Ćurak.
Govoreći o knjizi i autoru, književnik i novinar iz Hrvatske Viktor Ivančić naglasio je da se nasilje na prostoru bivše Jugoslavije iznova reproducira, jer se mjesta zločina počinjenih u ime određene zajednice i dalje slave.
„Dolazim iz Hrvatske, dolazim čak iz grada gdje postoji jedan fini, mediteranski pitoreskni logor, a upravo se danas donosi odluka o tome da se ispred 'Lore', gdje je nekad bio logor digne spomenik 72. bojni, čiji su pripadnici činili zločine. Dakle, da se zločincima dižu spomenici. I to je, zasad, univerzalna priča na ovim prostorima“, rekao je Ivančić.
Profesor Nerzuk Ćurak dodaje da ljudi umjesto lica, jedni drugima okreću leđa, što dovodi do toga da nema konstruktivnog dijaloga i kritike. Vjeruje da uvijek treba krenuti od stvarnosti u kojoj pojedinac djeluje, i stoga govori o glavnom gradu Bosne i Hercegovine koji je, kako kaže, zakazao u ulozi lidera u slobodi mišljenja i sekularizmu.
Kao primjere navodi situacije kada su vjerski službenici pokušali da utječu na program kulturnih festivala, ili kada studentski lideri zahtijevaju posebne tretmane zbog vjere kojoj pripadaju.
„Na te stvari bi trebalo reagirati na način da se proizvede jedna javna diskusija, a ne da se „klepne ušima“ i da se nešto što je zaista ideologija i moć, a pritom se kao poziva na ljudska prava, protumači kao ono što jeste, dakle kao ideologija i moć, a ne kao afirmacija ljudskih prava nekih grupa, recimo u ovom slučaju vjernika“, dodaje Ćurak.
Mir je put, kaže Ćurak citirajući indijskog političara Mahatmu Gandhija, a u BiH se ne njeguje kultura mira, nego nasilja.
„Najvažnije naracije u Bosni i Hercegovini su nasilne, utemeljene na negaciji drugoga, ali ja i kroz svoju knjigu pokušavam da stvaramo uvjete da ljudi ne sumnjaju u bolje anđele svoje prirode, da vjeruju da bolji anđeli u našoj prirodi mogu prevladati demonsku stranu.To je veliki poduhvat, ali moramo krenuti. Uvijek smo trovani nasiljem. A zašto ne bismo krenuli u nešto što nas vodi do mira, do mogućnosti da sve naše konflikte rješavamo na način koji će doprinijeti izgradnji jednog boljeg i pravednijeg društva?“, zaključuje Ćurak.
Facebook Forum