Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost u vezi sa osam amandmana koje je klub Bošnjaka uložio na set zakona o obrazovanju u tom entitetu. Bošnjački delegati u Vijeću ranije su pokrenuli pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa na zakone o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju u RS zahtijevajući, kako kažu, ustavom zagarantovane principe ravnopravnosti naroda. Među, njima je i ravnopravna zastupljenost naroda, prema popisu iz 1991. godine, u školskim odborima i tijelima.
Bošnjaci su pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na set zakona iz obrazovanja, jer smatraju da tim zakonima nije obezbijeđena ustavom garantovana ravnopravnost naroda. Zastupljenost naroda prema popisu iz 1991. godine treba da se primijeni i u slučaju školskih tijela – kažu delegati kluba Bošnjaka.
Predsjednik tog kluba Mujo Hadžiomerović primjerom uz Konjević Polja ilustruje šta su delegati htjeli postići uloženim amandmanima.
"U Konjević Polju postoji jedna škola gdje su sve bošnjačka djeca. Ni jednog nastavnika Bošnjaka. Pokušali smo amandmanom u ovom zakonu ugraditi da školski odbor na neki način odražava procentualno broj djece. Dakle, tamo gdje nema Bošnjaka u školama ne tražimo tu zastupljenost ni u odboru, a samim tim nećemo imati mogućnost kod izbora direktora, nastavnika. Dakle, to je samo jedan mehanizam tamo gdje imamo ovakve slučajeve da pokušamo ugraditi Bošnjake da bi se pitali oko zapošljavanja ili direktora ili nastavnika u tim školama", kaže Hadžiomerović.
Predsjedavajući Vijeća naroda RS, inače srpski delegat, Momir Malić daje svoje tumačenje zašto amandmani Bošnjaka nisu prošli.
"Zakonom o lokalnoj upravi i drugim dokumentima je utvrđeno u kojim se to sferama mora poštovati nacionalna zastupljenost. Obrazovanje nije to", navodi Malić.
Potpredsjedavajući Vijeća naroda iz reda ostalih Miroslav Mikeš kaže da ovaj klub smatra da u zakonima o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju nema povrede vitalnog nacionalnog ineteresa. Mikeš navodi da se u zakonskom rješenju kaže da će se voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda i ostalih, a da su Bošnjaci tražili formulaciju “obavezna zastupljenost”.
"Tamo je pisalo vodiće se računa i to je sasvim dovoljno. Dolazite često u apsurdne situacije da se niko ne prijavi na konkurs i po toj logici Bošnjaka, u mnogim agencijama, školama i na drugim mjestima, jednostavno trebate da imate popunjena radna mjesta dok se neko ne smiluje pa eventualno konkuriše", kazao je Mikeš.
Hafizović: Ignorisanje obaveza
Iz kluba Bošnjaka međutim napominju da je to bježanje od ustavom predviđenih obaveza. Podsjećaju na odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, iz jula 2000. godine, kojom se nalaže zapošljavanje u državnim i javnim ustanovama - prema popisu iz 1991. godine.
Ilustracija
"Činjenica je i to jest najveći problem što odluka Ustavnog suda nije u potpunosti nikada provedena tako da se, na neki način, može dovesti u pitanje i legitimnost i legalitet funkcionisanja inače institucija u BiH", kaže delegat kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Ševket Hafizović.
Hafizović, tvrdi da taj klub, od formiranja Vijeća naroda RS, redovno traži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa – uglavnom na stavke koje su ustavom garantovane. Socijaldemokratska partija BiH smatra da u zakonima o obrazovanju postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa.
Poslanik SDP-a u NSRS Slobodan Popović kaže da je, u Članu 43 Zakona o osnovnom obrazovanju, povrijeđena ustavna odredba o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma u osnovnim školama. Zakonom je predviđeno da Prosvjetno pedagoški zavod ima pravo da testira učenike nakon završenog devetog razreda osnovne škole iz matematike i srpskog jezika. SDP je, objašnjava Popović, tražio da se srpski jezik preformuliše u jezik kojim se služe konstitutivni narodi, a da učenici sami izaberu koji bi to jezik bio.
"Ovaj drugi dio dio zahtjeva nije prihvaćen nego samo ovaj prvi, s tim da on mora da polaže test na jeziku koji je učio u prethodnom školovanju. Može da se desi da je on morao da uči na jeziku kojim se ne služe pripadnici naroda kojem on pripada", objašnjava Popović.
Šefket Hafizović napominje da institucije Republike Srpske iz godine u godinu ignorišu obaveze koje su propisane državnim ustavom kao i odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka. On kaže da o pitanjima ravnopravnosti naroda postaje bezpredmetno raspravljati pred tim institucijama. Zbog toga Bošnjaci najavljuju da će apelovati na predstavnike međunarodne zajednice da se u potpunosti provede odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. U suprotnim, kažu, mogla bi se dovesti u pitanje legitimnost funkcionisanja struktura vlasti u BiH.
Bošnjaci su pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na set zakona iz obrazovanja, jer smatraju da tim zakonima nije obezbijeđena ustavom garantovana ravnopravnost naroda. Zastupljenost naroda prema popisu iz 1991. godine treba da se primijeni i u slučaju školskih tijela – kažu delegati kluba Bošnjaka.
Predsjednik tog kluba Mujo Hadžiomerović primjerom uz Konjević Polja ilustruje šta su delegati htjeli postići uloženim amandmanima.
"U Konjević Polju postoji jedna škola gdje su sve bošnjačka djeca. Ni jednog nastavnika Bošnjaka. Pokušali smo amandmanom u ovom zakonu ugraditi da školski odbor na neki način odražava procentualno broj djece. Dakle, tamo gdje nema Bošnjaka u školama ne tražimo tu zastupljenost ni u odboru, a samim tim nećemo imati mogućnost kod izbora direktora, nastavnika. Dakle, to je samo jedan mehanizam tamo gdje imamo ovakve slučajeve da pokušamo ugraditi Bošnjake da bi se pitali oko zapošljavanja ili direktora ili nastavnika u tim školama", kaže Hadžiomerović.
Hadžiomerović: Pokušali smo amandmanom u ovom zakonu ugraditi da školski odbor na neki način odražava procentualno broj djece.
Predsjedavajući Vijeća naroda RS, inače srpski delegat, Momir Malić daje svoje tumačenje zašto amandmani Bošnjaka nisu prošli.
"Zakonom o lokalnoj upravi i drugim dokumentima je utvrđeno u kojim se to sferama mora poštovati nacionalna zastupljenost. Obrazovanje nije to", navodi Malić.
Potpredsjedavajući Vijeća naroda iz reda ostalih Miroslav Mikeš kaže da ovaj klub smatra da u zakonima o osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju nema povrede vitalnog nacionalnog ineteresa. Mikeš navodi da se u zakonskom rješenju kaže da će se voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda i ostalih, a da su Bošnjaci tražili formulaciju “obavezna zastupljenost”.
"Tamo je pisalo vodiće se računa i to je sasvim dovoljno. Dolazite često u apsurdne situacije da se niko ne prijavi na konkurs i po toj logici Bošnjaka, u mnogim agencijama, školama i na drugim mjestima, jednostavno trebate da imate popunjena radna mjesta dok se neko ne smiluje pa eventualno konkuriše", kazao je Mikeš.
Hafizović: Ignorisanje obaveza
Iz kluba Bošnjaka međutim napominju da je to bježanje od ustavom predviđenih obaveza. Podsjećaju na odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, iz jula 2000. godine, kojom se nalaže zapošljavanje u državnim i javnim ustanovama - prema popisu iz 1991. godine.
"Činjenica je i to jest najveći problem što odluka Ustavnog suda nije u potpunosti nikada provedena tako da se, na neki način, može dovesti u pitanje i legitimnost i legalitet funkcionisanja inače institucija u BiH", kaže delegat kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Ševket Hafizović.
Hafizović, tvrdi da taj klub, od formiranja Vijeća naroda RS, redovno traži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa – uglavnom na stavke koje su ustavom garantovane. Socijaldemokratska partija BiH smatra da u zakonima o obrazovanju postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa.
Poslanik SDP-a u NSRS Slobodan Popović kaže da je, u Članu 43 Zakona o osnovnom obrazovanju, povrijeđena ustavna odredba o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma u osnovnim školama. Zakonom je predviđeno da Prosvjetno pedagoški zavod ima pravo da testira učenike nakon završenog devetog razreda osnovne škole iz matematike i srpskog jezika. SDP je, objašnjava Popović, tražio da se srpski jezik preformuliše u jezik kojim se služe konstitutivni narodi, a da učenici sami izaberu koji bi to jezik bio.
"Ovaj drugi dio dio zahtjeva nije prihvaćen nego samo ovaj prvi, s tim da on mora da polaže test na jeziku koji je učio u prethodnom školovanju. Može da se desi da je on morao da uči na jeziku kojim se ne služe pripadnici naroda kojem on pripada", objašnjava Popović.
Šefket Hafizović napominje da institucije Republike Srpske iz godine u godinu ignorišu obaveze koje su propisane državnim ustavom kao i odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka. On kaže da o pitanjima ravnopravnosti naroda postaje bezpredmetno raspravljati pred tim institucijama. Zbog toga Bošnjaci najavljuju da će apelovati na predstavnike međunarodne zajednice da se u potpunosti provede odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. U suprotnim, kažu, mogla bi se dovesti u pitanje legitimnost funkcionisanja struktura vlasti u BiH.