U Bosnu i Hercegovinu je u prvih sedam mjeseci, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje uvezeno nešto više od 37.000 vozila. Reklo bi se pozamašna brojka, ali kada se pogleda detaljnije, podaci Uprave kažu da se najviše uvoze polovnjaci prosječne vrijednosti oko 6.000 maraka. Uvoz novih vozila je gotovo zanemariv, no među njima je i nekolicina vrlo skupocjenih limuzina. Sve to govori o lošoj kupovnoj moći većine građana i sve većem raslojavanju na bogate i siromašne.
Automobilska industrija jedna je od najjačih svjetskih privrednih grana, a prodaja novih automobila decenijama predstavlja i izvjestan ekonomski pokazatelj stanja u nekoj zemlji.
U Evropskoj uniji se tako mjesečno proda oko milion novih automobila. U susjednoj nam zemlji, Hrvatskoj, na primjer, samo u maju ove godine registrovano je više od 4.000 novih automobila.
U Bosni i Hercegovini, pak, za sedam mjeseci ove godine prodano je tek nešto manje od 3.000 novih četvorotočkaša. No zato je nastavljen konstantan rast uvoza polovnjaka. U istom periodu uvezeno je 35.000 polovnih vozila, kaže portparol Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Ratko Kovačević.
“Kada je u pitanju prosječna vrijednost uvezenih vozila koja spadaju u kategoriju uvezenih polovnih putničkih motornih vozila u BiH, onda možemo reći da je to 6.100 KM (3.050 evra). Najvećim dijelom, dakle, tu spadaju vozila koja u Evropskoj uniji spadaju u nižu kategoriju gdje i vrijednost tih vozila nije velika”, rekao je Kovačević.
Danko iz Banjaluke ovih dana kupio je polovnog folksvagen pola starog oko 15 godina za cijenu od oko 2.500 evra. Para za novije i bolje, kaže, jednostavno nije bilo.
“O novom nismo ni razmišljali, jer kraj svih izdataka, režija i životnih potreba, uopšte ne vidim način da porodica prosječnih primanja može da se prihvati rata otplaćivanja kredita za novi automobile. Sa druge strane, auto nam je neophodan i nije nam trebao neki luksuz. Rekao bih i da su se prodavači prilagodili malim platežnim sposobnostima kupaca te uvoze jeftinija vozila koja su već poprilično izrabljena, te ih onda, nakon manjih estetskih intervencija, preprodaju. Uglavnom su spremni i da spuste cijenu i zadovoljavaju se i sa manjom zaradom, čisto kako bi i oni mogli da opstanu na ovom tržištu”,ispričao je Danko.
Bentli i mercedes
Sa druge strane, u BiH ima i onih koji imaju toliko novca da kupe auto u vrijednosti barem tri prosječna stana. Rekorder je, po podacima UIO BiH, kupac bentli kontinentala koji je svog ljubimca platio gotovo 200.000 evra sa dažbinama.
“Poslije njega slijedi Mercedes S-coupe koji je koštao 293.000 KM (oko 150.000 evra) i gdje su uvozne dažbine iznosile oko 50.000 KM (25.000 evra). Od skupocjenih vozila tu je i porsche carrera, zatim porsche cayenne….. To su vozila čija je vrijednost oko 200.000 KM (100.000 evra) i čije su dažbine po vozilu iznosile oko 40.000 KM (20.000 evra)”, navodi Ratko Kovačević.
Ukupna vrijednost pet najskupljih uvezenih super luksuznih limuzina iznosi oko 750.000 evra. Svi ti podaci govore o dubokoj socijalnoj raslojenosti BH društva, smatra ekonomista Siniša Pepić.
“Imamo ljude koji su uslovno rečeno siromašni ili su niža srednja klasa ili su na samom rubu siromaštva i one koji su ekstremno bogati. Tako se po prosječnim cijenama automobila koji se uvoze i po, ajde da kažemo, tim ekstremnim slučajevima, poput tog bentlija koji je uvezen, vidi da BiH je zemlja u kojoj srednja klasa, definitivno, više ne postoji”, ističe Pepić.
Još gora je činjenica i ta da se znatan dio polovnjaka kupi kreditnim zaduživanjem. Pepić kaže da bi takavi trendovi mogli predstavljati i ozbiljan problem za državu, jer se može očekivati nemali broj dužnika da zbog ekonomske situacije više ne budu u stanju da vraćaju kredite.ž
“Dizanje kredita za kupovinu automobila predstavlja jednu izuzetno lošu odluku, jer nakon otplate kredita, niti imate više te novce niti imate protuvrijednost koju biste mogli da revalizujete tokom tog perioda. Upravo ta činjenica je više za raspravu sa sociolozima i psiholozima nego sa ekonomistima. U svakom slučaju vidljivo je da postoje određeni pokušaji da se u društvu naši građani prikažu bolje platežne moći nego što to jesu”, objašnjava Pepić.
Najviše vozila uvezeno je iz Njemačke, potom Slovenije, Austrije, Holandije, te Italije, ističu u UIO BIH.
Konstantan rast uvoza polovnjaka desio se nakon ukidanja carina na vozila uvezena iz Evropske unije.
No, očekuje se da bi broj uvezenih polovnjaka mogao biti manji nakon uvođenja uredbe o zabrani uvoza vozila koja ne ispunjavaju najmanje euro 4 normu. Donošenje te uredbe najavljuje se još od kraja prošle godine.
