Da li će Bosna i Hercegovina ove godine postati punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije (STO) još se sa sigurnošću ne može reči. Članstvo u ovoj organizaciji je i uslov za pristupanje Evropskoj uniji, a da bi BiH postala članica ove organizacije potrebno je još postizanje sporazuma s Ruskom Federacijom.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da je još jedino sporan sporazum s Ruskom Federacijom, dok sa SAD i Ukrajinom ostaje još njihova finalizacija.
„Bilateralne sporazume sa ove dvije zemlje trebali bi da potpišemo krajem jula ove godine u Ženevi, tako da bi kao zemlja sa kojom još nismo završili pregovore ostala samo Ruska Federacija“, objasnio je Šarović.
- Šta BiH dobija članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji?
- Pavlović: Ulazak BiH u STO veliki izazov
Belma Hasić iz Makroekonomskog sektora Vanjsko-trgovinske komore BiH smatra da na pregovore BiH i Rusije treba gledati i u svijetlu narušenih trgovinskih odnosa Evropske unije i Ruske Federacije.
„Suština problema za okončanje pregovora sa Ruskom Federacijom leži u suparništvu u oblasti trgovinskih odnosa Rusije sa EU. Takođe, u oblasti usluga postoji određeni broj sektora gdje BiH nije mogla da revidira svoju ponudu“, smatra Hasić.
Početkom ove godine Rusija je najavila i da bi mogla da izađe iz Svetske trgovinske organizacije u slučaju da se ispuni zahtjev EU za naplatu kazne od 1,39 milijardi evra godišnje od Rusije zbog ograničavanja uvoza svinjskog mesa.
Predstavnici BiH i Ruske Federacije na razgovorima održanim prošle sedmice u Ženevi približili su stavove oko postizanja bilateralnog sporazuma.
Prema riječima Šarovića, napravljen je značajan pomak u više oblasti, a Rusija insistira da BiH usvoji propise o zasebnom označavanju goriva veće kvalitete na pumpama.
„Ključno je riješenje da u proceduru uputimo odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva, s obzirom da je ruska strana zainteresovana za ovu materiju, imajući u vidu da su njihove važne investicije u naftnom sektoru i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori“, kazao je Šarović.
Još nisu završeni razgovori o lakšim pristupima kako BiH ruskom tržištu, tako i Ruske Federacije bosanskohercegovačkom tržištu.
„Najitenzivniji su pregovori za pristup tržištu hrane životinjskog porijekla obzirom da smo već ranije obezbijedili mogućnost izvoza voća i povrća na ovo tržište. Mislim da smo vrlo blizu i dobijanja dozvole za izvoz hrane životinjskog porijekla“, kazao je Šarović.
Pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji počelo je još 1999. godine kada je dobila status posmatrača.
Pristupanje STO je vrlo složen proces koji je zahtijevao donošenje brojnih reformi te niza zakona i propisa koji su morali biti usaglašeni sa međunarodnim standardima.
Ekonomista Slaviša Raković mišljenja je da proces pristupanja BiH STO neopravdano dugo traje
„Prosto je nevjerovatno koji su to problematični dijelovi ostali s obzirom na skromno učešće u svijetskoj trgovini uopšte.Takve prepreke su zaista iracionalne prirode pa je teško i progonzirati kada će konačno doći do riješavanja statusa. To svakako šteti Bosni i Hercegovini“, smatra Raković.
U Vanjsko-trgovinskoj komore BiH kažu da je zbog zastoja u unutrašnjim reformama, ovaj proces bio jedno vrijeme čak i blokiran.
Od bivših jugoslovenskih republika, BiH i Srbija još nisu članice Svjetske trgovinske organizacije
„Krajem 2015. godine putem stalne misije pri UN u STO u Ženevi pokrenuta je inicijativa za reaktiviranje ovog procesa. A zastoj je trajao od 2009. godine“, objašnjava Belma Hasić.
Od bivših jugoslovenskih republika BiH i Srbija još nisu članice Svjetske trgovinske organizacije. Samo 13 država u svijetu je van bilo kakvih pregovora i članstva u ovoj organizaciji.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović ipak je optimista da će se proces pridruživanja BiH STO desiti ove godine, što će prema mišljenju ekonomista, otvoriti našoj zemlji i druga tržišta, a ne samo tržiše Evropske unije i zemalja CEFTA-e.
Facebook Forum