Učenici škole "Veselin Masleša" dobili kombi
Nastavnicima i učenicima osnovne škole "Veselin Masleša" u Popovom Mostu, na području opštine Foča, Misija UNHCR u Bosni i Hercegovini, prije nekoliko dana predala je kombi za prevoz učenika.
Veliki dio učenika dolazi iz povratničkih porodica i ova donacija predstavlja primjer stalne materijalne podrške koju UNHCR daje povratničkim zajednicama. Kombi će se koristiti za prevoz djece iz okolnih sela do škole, jer trenutno čak i djeca od šest godina moraju da hodaju do osam kilometara dnevno kako bi došla u školu.
Govoreći na ceremoniji kojoj su također prisustvovali predstavnici opštinskih vlasti, udruženja povratnika i Ministarstva obrazovanja Republike Srpske, glasnogovornik UNHCR-a, Dara Farel (Darragh Farrell), izjavio je da nijedno dijete ne treba da hoda tri sata dnevno da bi pohađalo nastavu. UNHCR-u je zadovoljstvo da pomogne djeci sa područja Popovog Mosta i osoblju škole „Veselin Masleša“.
„Obezbijediti djeci pristup obrazovnim pravima jeste važan faktor garancije održivosti povratka i čvrstih temelja povratničkih zajednica,” rekao je Farel.
UNHCR nastavlja da pomaže povratnicima i raseljenim osobama u BiH u iznalaženju trajnih rješenja i s nadom očekuje da bh. vlasti ostvare brzu realizaciju revidirane "Strategije za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma". Revidirana Strategija sadrži različite projekte i programe koji će omogućiti povratnicima i raseljenim sveobuhvatni pristup pravima i predstavljaće glavni korak ka okončanju poglavlja raseljenja u BiH.
Savez udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba promijenio naziv
(Razgovarala: Aida Đugum)
Savez udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba je promijenio naziv. Šta su razlozi i kakav je novi naziv ovih udruženih izbjegličko- raseljeničko - povratničkih organizacija ? O tome govori Mirhunisa Zukić, predsjednica dosadašnjeg Saveza, odnosno nove Unije:
Mirhunisa Zukić
„Na skupštini Saveza koja je prošle godine održana u decembru, dogovorili smo se da novi naziv, ali pravni nasljednici Saveza udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba, preimenujemo u Uniju za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini. Neophodno je u narednom periodu ekonomski osnažiti proces povratka i u tom pravcu smo željeli da naše lokalne nevladine organizacije izrastu u partnere sa lokalnim vlastima i da mogu u narednom periodu raditi prema zahtjevu Evropske unije. To je: lokalna vlast, lokalne nevladine organizacije i biznis sektor. Svi budući fondovi koji će ići, ići će u tom pravcu. Samim tim smo željeli da naš naziv bude adekvatan u budućem procesu.“
Da li su sve članice Saveza postale i članice Unije za održivi povratak?
„Trenutno smo u fazi prikupljanja informacija svih onih koji žele da se uključe u Uniju. Imamo 126 lokalnih organizacija i pokušaćemo u lokalnim zajednicama da koordiniramo među nevladinim organizacijama koje se neće baviti samo povratkom, već i turizmom, ekologijom, kao i socijalnim potrebama.“
Koliko su lokalne zajednice zainteresovane za ono što vi radite i kakva je saradnja između vaše organizacije i opštinskih čelnika?
„Mi smo impresionirani odazivom lokalnih zajednica. Uputili smo dopise u 144 opštine i već imamo prikupljene informacije od 126 opština. Opštine su se zaista odazvale pismenom zahtjevu u kojem smo zatražili saradnju u budućem periodu i potpisali smo 87 memoranduma o saradnji sa lokalnim vlastima.“
Kakva je saradnja sa vlastima na državnom nivou?
„Mi već imamo razvijeni partnerski odnos sa Ministarstvom za ljudska prava i Komisijom za izbjeglice BiH. Mi prikupljamo podatke na terenu i prosljeđujemo ih Komisiji za izbjeglice. Saradnja je na zavidnom nivou.“
Vaša nevladina organizacija potpisala je ugovor sa sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERD-om. Šta to znači za povratnike?
„SERD-a će raditi ekonomske projekte u osnaživanju i edukacijama. Poznato je da će Evropska unija u narednom periodu davati sredstva onim lokalnim zajednicama koje imaju sređene nevladine organizacije. Naš memorandum o saradnji sa SERD-om će se odnositi na jačanju nevladinih organizacija u mjestima gdje će SERDA raditi.“
Predstavnički dom Parlamenta BiH nedavno je usvojio revidiranu Strategiju aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li ste zadovoljni njenim usvajanjem?
„Nakon trećeg pokušaja Strategija je usvojena. To je jedan važan dokument i na naš zahtjev, kao i na zahtjev mnogih nevladinih organizacija i resornih ministarstava poslanici u Parlamentarnoj skupštini prepoznali su važnost usvajanja ovakvog dokumenta.“
RH nastavlja program pomoći obnove i povratka u BiH
(Autor: Selma Boračić)
I u ovoj godini Republika Hrvatska nastavlja program pomoći obnove i povratka u Bosni i Hercegovini.Novosagrađeno naselje Gojevići kod Fojnice, novi dom za one koji se nemaju gdje vratiti,odnosno za dugogodišnje stanovnike kolektivnih izbjegličkih centara.
Janja Milardović
Iako još uvijek na području BiH ima oko dvije hiljade porodica u kolektivnim centrima, novosagrađeni stanovi u naselju Gojevići kod Fojnice pozitivan su primjer zbrinjavanja ljudi koji još uvijek žive u nekom od alternativnih centara. Da taj život nije nimalo lagan dobro zna i Janja Milardović, koja je sedam godina živjela u kolektivnom centru u Kiseljaku:
“Imali smo jednu sobicu, sin i ja. Sada imamo kupatilo, hodnik, kuhinju i spavaće sobe. Sve je naše, ništa nije zajedničko.”
Kao i većina stanovnika novootvorenog naselja Gojevići i Janja Milardović je nezaposlena. Doselila se prije više od 20 dana, ali je već zasijala kropmir:
“Prelijepo je. Super. Dobili smo svoje stvari za kuću. Jedino ako se bude plaćala stanarina ne znam šta ćemo raditi, jer ja nemam posla.”
Projekat je osmišljen tako da će ovi stanovnici plaćati mjesečnu zakupninu za stanove u iznosu od 27 konvertibilnih maraka po osobi. Prema riječima menadžerice programa američke humanitarne i razvojne agencije Catholic Relife Service BiH, Sanele Imamović, cijene će biti prilagođene finansijskom stanju stanovnika:
“Ovdje smo uz pomoć ministarstava formirali socijalnu rentu i to je ono zbog čega smo posebno zahvalni i ponosni. Ovo više nisu korisnici, ovo su sada stanari Općine Fojnica koji će plaćati dadžbine.”
Zahvaljujući pomoći ambasade Kraljevine Holandije, entitetskih ministarstava raseljenih osoba i izbjeglica, te CRS-u BiH, 30 porodica je dobilo smještaj. Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice, Edin Mušić, ističe da je ovo prvi i za sada jedini projekat socijalnog stanovanja na području FBiH:
“Ovo je naš pilot projekat. Očekujemo najviše pažnje od lokalne zajednice, znači Općine i njenih institucija.”
Projekat “Socijalno stanovanje u BiH” obuhvata izgradnju stanova za raseljene osobe, koje se zbog zdravstvenih razloga, ili starosti, ne mogu vratiti u prijeratno mjesto stanovanja. Ovaj projekat se planira realizovati u još dvije općine u BiH, a osiguraće smještaj za najmanje 130 osoba, kaže menadžerica programa CRS BiH, Sanela Imamović:
“Ovo je jedan potpuno novi model stanovanja koji želimo da promovišemo u BiH. Ovakav model stanovanja pokazao se vrlo dobrim u zemljama Evropske unije i mi želimo da dođemo u situaciju da zatvorimo kolektivne centre i da ljudimo damo pravo na dom dostojan čovjeka.”
Za kraj smo ostavili priču čovjeka po imenu Niko Jurak. Ratni vihor odnio je živote njegova tri sina i supruge. Poratnih godina bio je u izbjeglištu u Fojnici, a sada je jedan od stanovnika Gojevića. Živi od penzije i za sada, kako kaže, to mu je dovoljno:
“Meni je 77 godina. Može se još popiti i zapjevati. Mene to drži.”
Nastavnicima i učenicima osnovne škole "Veselin Masleša" u Popovom Mostu, na području opštine Foča, Misija UNHCR u Bosni i Hercegovini, prije nekoliko dana predala je kombi za prevoz učenika.
Veliki dio učenika dolazi iz povratničkih porodica i ova donacija predstavlja primjer stalne materijalne podrške koju UNHCR daje povratničkim zajednicama. Kombi će se koristiti za prevoz djece iz okolnih sela do škole, jer trenutno čak i djeca od šest godina moraju da hodaju do osam kilometara dnevno kako bi došla u školu.
Kombi će se koristiti za prevoz djece iz okolnih sela do škole, jer trenutno čak i djeca od šest godina moraju da hodaju do osam kilometara dnevno kako bi došla u školu.
Govoreći na ceremoniji kojoj su također prisustvovali predstavnici opštinskih vlasti, udruženja povratnika i Ministarstva obrazovanja Republike Srpske, glasnogovornik UNHCR-a, Dara Farel (Darragh Farrell), izjavio je da nijedno dijete ne treba da hoda tri sata dnevno da bi pohađalo nastavu. UNHCR-u je zadovoljstvo da pomogne djeci sa područja Popovog Mosta i osoblju škole „Veselin Masleša“.
„Obezbijediti djeci pristup obrazovnim pravima jeste važan faktor garancije održivosti povratka i čvrstih temelja povratničkih zajednica,” rekao je Farel.
UNHCR nastavlja da pomaže povratnicima i raseljenim osobama u BiH u iznalaženju trajnih rješenja i s nadom očekuje da bh. vlasti ostvare brzu realizaciju revidirane "Strategije za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma". Revidirana Strategija sadrži različite projekte i programe koji će omogućiti povratnicima i raseljenim sveobuhvatni pristup pravima i predstavljaće glavni korak ka okončanju poglavlja raseljenja u BiH.
Savez udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba promijenio naziv
(Razgovarala: Aida Đugum)
Savez udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba je promijenio naziv. Šta su razlozi i kakav je novi naziv ovih udruženih izbjegličko- raseljeničko - povratničkih organizacija ? O tome govori Mirhunisa Zukić, predsjednica dosadašnjeg Saveza, odnosno nove Unije:
„Na skupštini Saveza koja je prošle godine održana u decembru, dogovorili smo se da novi naziv, ali pravni nasljednici Saveza udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba, preimenujemo u Uniju za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini. Neophodno je u narednom periodu ekonomski osnažiti proces povratka i u tom pravcu smo željeli da naše lokalne nevladine organizacije izrastu u partnere sa lokalnim vlastima i da mogu u narednom periodu raditi prema zahtjevu Evropske unije. To je: lokalna vlast, lokalne nevladine organizacije i biznis sektor. Svi budući fondovi koji će ići, ići će u tom pravcu. Samim tim smo željeli da naš naziv bude adekvatan u budućem procesu.“
Na skupštini Saveza koja je prošle godine održana u decembru, dogovorili smo se da novi naziv, ali pravni nasljednici Saveza udruženja – udruga izbjeglica i raseljenih osoba, preimenujemo u Uniju za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini.
Da li su sve članice Saveza postale i članice Unije za održivi povratak?
„Trenutno smo u fazi prikupljanja informacija svih onih koji žele da se uključe u Uniju. Imamo 126 lokalnih organizacija i pokušaćemo u lokalnim zajednicama da koordiniramo među nevladinim organizacijama koje se neće baviti samo povratkom, već i turizmom, ekologijom, kao i socijalnim potrebama.“
Koliko su lokalne zajednice zainteresovane za ono što vi radite i kakva je saradnja između vaše organizacije i opštinskih čelnika?
„Mi smo impresionirani odazivom lokalnih zajednica. Uputili smo dopise u 144 opštine i već imamo prikupljene informacije od 126 opština. Opštine su se zaista odazvale pismenom zahtjevu u kojem smo zatražili saradnju u budućem periodu i potpisali smo 87 memoranduma o saradnji sa lokalnim vlastima.“
Kakva je saradnja sa vlastima na državnom nivou?
„Mi već imamo razvijeni partnerski odnos sa Ministarstvom za ljudska prava i Komisijom za izbjeglice BiH. Mi prikupljamo podatke na terenu i prosljeđujemo ih Komisiji za izbjeglice. Saradnja je na zavidnom nivou.“
Vaša nevladina organizacija potpisala je ugovor sa sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERD-om. Šta to znači za povratnike?
„SERD-a će raditi ekonomske projekte u osnaživanju i edukacijama. Poznato je da će Evropska unija u narednom periodu davati sredstva onim lokalnim zajednicama koje imaju sređene nevladine organizacije. Naš memorandum o saradnji sa SERD-om će se odnositi na jačanju nevladinih organizacija u mjestima gdje će SERDA raditi.“
Predstavnički dom Parlamenta BiH nedavno je usvojio revidiranu Strategiju aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li ste zadovoljni njenim usvajanjem?
„Nakon trećeg pokušaja Strategija je usvojena. To je jedan važan dokument i na naš zahtjev, kao i na zahtjev mnogih nevladinih organizacija i resornih ministarstava poslanici u Parlamentarnoj skupštini prepoznali su važnost usvajanja ovakvog dokumenta.“
RH nastavlja program pomoći obnove i povratka u BiH
(Autor: Selma Boračić)
I u ovoj godini Republika Hrvatska nastavlja program pomoći obnove i povratka u Bosni i Hercegovini.Novosagrađeno naselje Gojevići kod Fojnice, novi dom za one koji se nemaju gdje vratiti,odnosno za dugogodišnje stanovnike kolektivnih izbjegličkih centara.
Iako još uvijek na području BiH ima oko dvije hiljade porodica u kolektivnim centrima, novosagrađeni stanovi u naselju Gojevići kod Fojnice pozitivan su primjer zbrinjavanja ljudi koji još uvijek žive u nekom od alternativnih centara. Da taj život nije nimalo lagan dobro zna i Janja Milardović, koja je sedam godina živjela u kolektivnom centru u Kiseljaku:
“Imali smo jednu sobicu, sin i ja. Sada imamo kupatilo, hodnik, kuhinju i spavaće sobe. Sve je naše, ništa nije zajedničko.”
Kao i većina stanovnika novootvorenog naselja Gojevići i Janja Milardović je nezaposlena. Doselila se prije više od 20 dana, ali je već zasijala kropmir:
“Prelijepo je. Super. Dobili smo svoje stvari za kuću. Jedino ako se bude plaćala stanarina ne znam šta ćemo raditi, jer ja nemam posla.”
Projekat je osmišljen tako da će ovi stanovnici plaćati mjesečnu zakupninu za stanove u iznosu od 27 konvertibilnih maraka po osobi. Prema riječima menadžerice programa američke humanitarne i razvojne agencije Catholic Relife Service BiH, Sanele Imamović, cijene će biti prilagođene finansijskom stanju stanovnika:
Ovo je jedan potpuno novi model stanovanja koji želimo da promovišemo u BiH. Ovakav model stanovanja pokazao se vrlo dobrim u zemljama Evropske unije i mi želimo da dođemo u situaciju da zatvorimo kolektivne centre i da ljudimo damo pravo na dom dostojan čovjeka.
“Ovdje smo uz pomoć ministarstava formirali socijalnu rentu i to je ono zbog čega smo posebno zahvalni i ponosni. Ovo više nisu korisnici, ovo su sada stanari Općine Fojnica koji će plaćati dadžbine.”
Zahvaljujući pomoći ambasade Kraljevine Holandije, entitetskih ministarstava raseljenih osoba i izbjeglica, te CRS-u BiH, 30 porodica je dobilo smještaj. Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice, Edin Mušić, ističe da je ovo prvi i za sada jedini projekat socijalnog stanovanja na području FBiH:
“Ovo je naš pilot projekat. Očekujemo najviše pažnje od lokalne zajednice, znači Općine i njenih institucija.”
Projekat “Socijalno stanovanje u BiH” obuhvata izgradnju stanova za raseljene osobe, koje se zbog zdravstvenih razloga, ili starosti, ne mogu vratiti u prijeratno mjesto stanovanja. Ovaj projekat se planira realizovati u još dvije općine u BiH, a osiguraće smještaj za najmanje 130 osoba, kaže menadžerica programa CRS BiH, Sanela Imamović:
“Ovo je jedan potpuno novi model stanovanja koji želimo da promovišemo u BiH. Ovakav model stanovanja pokazao se vrlo dobrim u zemljama Evropske unije i mi želimo da dođemo u situaciju da zatvorimo kolektivne centre i da ljudimo damo pravo na dom dostojan čovjeka.”
Za kraj smo ostavili priču čovjeka po imenu Niko Jurak. Ratni vihor odnio je živote njegova tri sina i supruge. Poratnih godina bio je u izbjeglištu u Fojnici, a sada je jedan od stanovnika Gojevića. Živi od penzije i za sada, kako kaže, to mu je dovoljno:
“Meni je 77 godina. Može se još popiti i zapjevati. Mene to drži.”