Nauka u 2013: Hamburger iz epruvete i auto za pijance

U oblasti nauke i tehnologije, 2013.godina zaslužuje epitet ubrzanog razvoja. Lepeza inovacija kreće se od nagrađivane " Božje čestice" do otkrića najstarije humanoidne lubanje, od automobila bez vozača do prvog laboratorijski uzgojenog hamburgera.

Brz tempo inovacija u automobilskoj industriji ove je godine široko otvorio vrata za skori “dolazak” automobila kojem će pogon biti na vodik, a neće mu trebati vozač.

Auto kojem upravljanje ne treba obećava ogroman napredak, štednju goriva i vremena, sprečavanje nesreća, potpunu reorganizaciju urbanog planiranja, te povećanu pokretljivost starih, invalidnih, pa čak i pijanih osoba.

Ova, takozvana autonomna vozila takođe mogu olakšati zagušenja, jer se njima prktično “uklanja” glavni faktor koji uzrokuje saobraćajne gužve - ljude koji odlučuju o tome kojom će se brznom kretati, okretati se, ili biti udaljeni od drugih vozila.

Larry Page, predsjednik uprave Googlea, jedne od firmi koja vodi projekat izrade automobila bez vozača, prezentirao je sve prednosti nove tehnologije.

"Zamislite kako će se s vozilom koje samo upravlja promijeniti naš život i okolina. Imaćemo više zelenih površina, manje parkirališta, veću mobilnost, manje nesreća, više slobode, manje sati izgubljenih za volanom. Prosječni Amerikanac troši skoro 50 minuta vozeći se na posao. Zamislite kako se to vrijeme može bolje iskoristiti na zadnjem sjedištu”, kaže Page.

Prototipovi ovih automobila već se testiraju, ali će proći još barem desetak godina prije nego budu dostupni široj javnosti.

Uz to, daleko se odmaklo i u izradi vozila koje pokreće vodik, iz čijih se se auspuha ispušta samo vodena para. Za razliku od električnh vozila, ova hidrogenska imaju niz sličnosti s tipičnim benzinskim motorom.

Južnokorejski proizvođač Hyundai je predstavio mali SUV na vodikov pogon koji se na tržištu Kalifornije očekuje već iduće godine. Mjesečna rata leasinga iznosiće 499 dolara na tri godine s predujmom od 3.000 američkih dolara, a u ponudi Hyundaia je plaćeni vodik i troškovi održavanja. Japanska Honda i Toyota u međuvremenu su objavile planove o izradi svojih modela koji će u masovnu prodaju ući 2015 .godine.

Usput, svijetu je ponuđen i prvi hamburger iz laboratorije. 332.000 “pljeskavica” napravljenih od kravljih matičnih stanica u Nizozemskoj ispečeno je i predstavljeno u augustu, na press konferenciji u Londonu. Jedan od dva degustatora, pisac Josh Schönwald, izjavio je kako je okus bio "nekako drugačiji".

“U ustima se osjeća kao meso, ali vidan je nedostatak masnoće. To mu je mana, ali kad se zagrize potpuno liči na normalni hamburger”, opisuje Schönwald.

Naučnici vjeruju da meso “naraslo u epruveti” može ponuditi održivu ekološku alternativu uzgoju stoke koji zahtijeva velike površine zemlje i povećava globalnu emisiju stakleničkih plinova.

Svjetsku pažnju u 2013.godini privuklo je i otkriće lubanje stare milion i 800.000 godina. Nađena je u septembru na Kavkazu, na arheološkom lokalitetu Dmanisi u Gruziji.

Fosil, nazvan Lubanja 5, prva je u potpunosti sačuvana lubanja odraslog humanoida iz rane ere kada je Homo “izrastao” iz izumrlog hominida Australopitekusa.

David Lordkipanidze iz Zemaljskog muzeja Gruzije i njegovi kolege kažu kako analiza lubanje sugerira najraniju vrstu poput Homo habilisa i Homo rudolfensisa. Lubanja 5, naime, objedinjuje neke ključne osobine poput niskog čela i velikog lica.

"Uočljivo je da je humanoidni rod ima podvrste, pa se postavlja pitanje: jesmo li sigurni da postoje više vrsta ljudi u Africi, ili imamo samo jednu lozu?"

U međuvremenu je i ideja da bi neke izumrle životinje opet mogle hodati zemljom dobila novi zamah. Neki naučnici naime ozbiljno razmišljaju o kloniranju, na primjer izumrlog vunastog mamuta, ukoliko se pronađu njegove žive stanice.

Ruski su naučnici u maju objavili da su na korak ostvarenju tog poduhvata, nakon što su pronašli savršeno očuvani trup mamutice koja je umrla prije najmanje 10.000 godina. Oni su, naime, na udaljenom arktičkom otoku Lijakovski pronašli mišićno tkivo pomenute životine u kojm je očuvana “tekuća krv”, jer se mamutica zglavila u čistom ledu.

Sjeveroistočni univerzitet Grigorjev u Jakutsku ranije je potpisao sporazum s južnokorejskim pionirom kloniranja Hvang Vu Sukom, koji je 2005.godine klonirao psa.

I na kraju, vrijedi podsjetiti da su Nobelovu nagradu za fiziku u 2013.godini dobili Peter Higgs iz Velike Britanije i Belgijanac Francois Englert, koji su 2012. dokazali teoriju o postojanju Božje čestice.