Šefovi diplomatija zemalja članica NATO-a u Estoniji su u četvrtak uveče odobrili Bosni i Hercegovini da se uključi u Akcioni plan za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
NATO-a dodjeljuje Bosni i Hercegovini članstvo u MAP-u, ali uz zahtjev da tokom procesa prijema riješi ključna pitanja vojne imovine, rekao je portparol James Appathurai.
"MAP (Membership Action Plan) je odobren u Bosni i Hercegovini danas ", izjavio je portparol i dodao kako su, međutim, ministri zemalja NATO-a "i dalje zabrinuti što pitanje vojne imovine nije još riješeno."
U četvrtak je tokom dana generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozdravio napredak BiH u reformama u oblasti odbrane.
Uticajni turski list Hurriyet u srijedu je najavio, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, da je vrlo vjerovatno da će BiH dobiti zeleno svjetlo u Talinu.
Zatim će, naveo je ovaj list, uslijediti i "historijski" trilateralni sastanak predsjednika Turske Abdulaha Gula, Srbije Borisa Tadića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića u subotu u Istanbulu.
Informacija da će doći do susreta trojice zvaničnika potvrđena je u srijedu uveče iz Tadićevog kabineta, a šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu u srijedu je novinarima u Briselu rekao da će sastanak biti održan u okviru nastojanja da se podrži mir u regionu, prenijela je turska agencija Anadolija.
"Samit u subotu u Istanbulu biće važan korak za Balkan i predstavićemo veoma važnu sliku regiona", rekao je Davutoglu nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom.
On je rekao da će "pozitivan razvoj" u odnosima BiH i Srbije voditi ka trajnoj stabilnosti Balkana i dodao da je Turska regionu oduvijek pridavala veliki značaj.
Davutoglu i ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić nekoliko puta su se sastali u posljednje vrijeme, a turski je ministar u utorak u Beogradu u diplomatskoj misiji zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
Turska je posljednjih dana intenzivno lobirala za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, saznaje se iz diplomatskih izvora.
Većina za NATO
Prošle godine, 4. decembra, šefovi diplomatija NATO-a odobrili MAP Crnoj Gori, dok je Bosna i Hercegovina ostala na čekanju dok ne provede tražene reforme.
Turska je i tada insistirala da se BiH odobri MAP, dok su ministri Njemačke, Britanije i SAD-a bili protiv jer smatraju da BiH još nije spremna za to jer je i dalje politički i etnički podijeljena.
Od BiH se u ovom procesu očekuje da riješi sva međunarodna, etnička i teritorijalna pitanja, te da poštuje ljudska prava i promoviše stabilnost.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić početkom oktobra je u Bruxellesu zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za MAP.
Prema provedenim istraživanjima, 73 posto anketiranih u BiH podržava ulazak zemlje u NATO. U Federaciji BiH oko 89 posto, a u RS 44 posto ispitanih smatra da je za BiH dobro da bude u Sjevernoatlantskoj alijansi.
*****
Pročitajte i ovo:
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu
NATO-a dodjeljuje Bosni i Hercegovini članstvo u MAP-u, ali uz zahtjev da tokom procesa prijema riješi ključna pitanja vojne imovine, rekao je portparol James Appathurai.
"MAP (Membership Action Plan) je odobren u Bosni i Hercegovini danas ", izjavio je portparol i dodao kako su, međutim, ministri zemalja NATO-a "i dalje zabrinuti što pitanje vojne imovine nije još riješeno."
U četvrtak je tokom dana generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozdravio napredak BiH u reformama u oblasti odbrane.
Uticajni turski list Hurriyet u srijedu je najavio, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, da je vrlo vjerovatno da će BiH dobiti zeleno svjetlo u Talinu.
Zatim će, naveo je ovaj list, uslijediti i "historijski" trilateralni sastanak predsjednika Turske Abdulaha Gula, Srbije Borisa Tadića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića u subotu u Istanbulu.
Informacija da će doći do susreta trojice zvaničnika potvrđena je u srijedu uveče iz Tadićevog kabineta, a šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu u srijedu je novinarima u Briselu rekao da će sastanak biti održan u okviru nastojanja da se podrži mir u regionu, prenijela je turska agencija Anadolija.
"Samit u subotu u Istanbulu biće važan korak za Balkan i predstavićemo veoma važnu sliku regiona", rekao je Davutoglu nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom.
On je rekao da će "pozitivan razvoj" u odnosima BiH i Srbije voditi ka trajnoj stabilnosti Balkana i dodao da je Turska regionu oduvijek pridavala veliki značaj.
Davutoglu i ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić nekoliko puta su se sastali u posljednje vrijeme, a turski je ministar u utorak u Beogradu u diplomatskoj misiji zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
Turska je posljednjih dana intenzivno lobirala za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, saznaje se iz diplomatskih izvora.
Većina za NATO
Prošle godine, 4. decembra, šefovi diplomatija NATO-a odobrili MAP Crnoj Gori, dok je Bosna i Hercegovina ostala na čekanju dok ne provede tražene reforme.
Turska je i tada insistirala da se BiH odobri MAP, dok su ministri Njemačke, Britanije i SAD-a bili protiv jer smatraju da BiH još nije spremna za to jer je i dalje politički i etnički podijeljena.
Od BiH se u ovom procesu očekuje da riješi sva međunarodna, etnička i teritorijalna pitanja, te da poštuje ljudska prava i promoviše stabilnost.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić početkom oktobra je u Bruxellesu zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za MAP.
Prema provedenim istraživanjima, 73 posto anketiranih u BiH podržava ulazak zemlje u NATO. U Federaciji BiH oko 89 posto, a u RS 44 posto ispitanih smatra da je za BiH dobro da bude u Sjevernoatlantskoj alijansi.
*****
Pročitajte i ovo:
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu