Visoki zvaničnik NATO pakta je u četvrtak, 7. jula poručio da zemlje Zapadnog Balkana nisu suočene sa "direktnom prijetnjom" zbog rata u Ukrajini, te da su one od strateškog značaja za Sjevernoatlantsku alijansu.
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a, Mirčea Džoana (Mircea Geoana) je boi u posjeti Prištini, glavnom gradu Kosova, gdje je razgovarao sa lokalnim zvaničnicima i posjetio misiju KFOR pod vodstvom NATO saveza.
Džoana je osudio ruski "nelogični, brutalni rat" i njihov "agresivni, maligni uticaj na Zapadnom Balkanu".
"Za nas je Zapadni Balkan mjesto od strateškog interesa. Želim da pošaljem poruku nade za sve ljude ove regije, da ćemo na kraju svi biti dio evropske i evroatlantske porodice", rekao je Džoana za agenciju AP.
Neke zemlje Zapadnog Balkana su već članice NATO saveza, kao što su Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina zemlje partneri.
Zvanična Priština je rekla da će se prijaviti u Partnerstvo za mir, što se smatra kao prvi korak ka punom članstvu u NATO savezu.
NATO trupe su prisutne na Kosovu od 1999. godine, kada se rat između Srbije i njene nekadašnje pokrajine završio vazdušnom kampanjom Alijanse koja je trajala 78 dana.
Džoana je pohvalio članice NATO iz regije zbog njihove povećane potrošnje za odbranu, što je nazvao "prirodnom reakcijom kada vidite agresivnu Rusiju".
Dodao je da će NATO "braniti sve svoje saveznike i svaki kvadratni centimetar teritorije".
Ponovio je da je Alijansa uz Ukrajinu "dugoročno".
"Oni zaslužuju našu pomoć. Ta velika nacija zaslužuje da bude slobodna, nezavisna, suverena nacija u Evropi", poručio je on.
Sjevernoatlanstka alijansa je od početka ruske invazije na Ukrajinu dozvolila svojim članicama da šalju naoružanje ukrajinskoj vojsci, bez izazivanja direktnog konflikta sa Rusijom.
Ugovor o NATO predviđa da bi se eventualni napad na bilo koju članicu saveza smatrao napadom na sve i izazvao vojni odgovor cijele alijanse.
Izvor: AP
