NATO saveznici će pomoći Ukrajini da popravi energetsku infrastrukturu teško oštećenu granatiranjem Moskve, rečeno je tokom prvog dana dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova članica Alijanse.
Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi zimu kao ratno oružje, budući da njegove snage ne uspijevaju na bojnom polju.
Sjedinjene Države su objavile da će osigurati 53 miliona dolara za kupovinu opreme za električnu mrežu.
"Ova oprema će biti brzo isporučena Ukrajini, po vanrednoj osnovi, kako bi se pomoglo Ukrajincima da istraju tokom zime", navodi se u saopćenju State Departmenta, uz dodatak da će paket uključivati i distribucijske transformatore, prekidače i odvodnike prenapona.
Ministri vanjskih poslova NATO-a na sastanku u rumunskoj prijestolnici Bukureštu također su potvrdili odluku sa samita NATO-a iz 2008. godine da će Ukrajina na kraju postati članica Alijanse.
"Izjavili smo da će Ukrajina postati članica, očekujem da saveznici ponove taj stav", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na početku dvodnevnog sastanka.
"Međutim, sada je glavni fokus na podršci Ukrajini. Mi smo usred rata i stoga ne bismo trebali činiti ništa što može potkopati jedinstvo saveznika u pružanju vojne, humanitarne, finansijske podrške Ukrajini."
Ukrajina je pozvala zapadne partnere da im dostave sisteme protivvazdušne odbrane i transformatore kako bi se borili protiv ruskih napade na energetsku infrastrukturu.
"Trebaju nam protivvazdušna odbrana, IRIS, Jastrebovi, Patrioti i potrebni su nam transformatori", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba novinarima na margini sastanka NATO-a u Bukureštu.
"Ako imamo transformatore i generatore, možemo obnoviti naše energetske potrebe. Ako imamo sisteme protivvazdušne odbrane, možemo se zaštititi od narednih ruskih raketnih udara,” rekao je Kuleba.
Sa druge strane litvanski ministar vanjskih poslova rekao je da “sile NATO-a moraju donijeti političku odluku da pošalju moderne borbene tenkove u Ukrajinu kako bi im dale vojnu prednost protiv invazije ruskih snaga tokom zimskih mjeseci.”
"Razgovarao sam sa brojnim vojnim stručnjacima i odgovor koji čujem je da ako osiguramo tenkove do ove zime, recimo u januaru, to bi moglo dovesti do promjene,” rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
'NATO će nastaviti da se zalaže za Ukrajinu'
Stoltenberg je već pozvao i partnere da obećaju više pomoći Kijevu tokom zime, dok se Ukrajina sprema za hladnije i periode u mraku uslijed ruskih napada na infrastrukturu.
"NATO će nastaviti da se zalaže za Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nećemo odustati", rekao je Stoltenberg u govoru u Bukureštu.
Također, tema skupa biće i jačanje pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, rekao je Stoltenberg. On je također dodao da rat Rusije protiv Ukrajine nije natjerao NATO "da zaborave na druge partnere koji se suočavaju sa ruskim pritiskom, zastrašivanjem i agresijom."
"Zapravo, to je naše partnerstvo učinilo još važnijim", rekao je Stoltenberg.
"Zato će se ministri vanjskih poslova NATO-a sastati sa ukrajinskim kolegom, kao i sa Gruzijom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom. Kako bismo odgovorili na izazove sa kojima se suočavamo i da poboljšamo našu podršku", rekao je generalni sekretar NATO-a.
Njegove komentare o pomoći Ukrajini ponovilo je i nekoliko ministara članica NATO-a.
"Naredni mjeseci će biti veliki test za sve nas. Za Ukrajinu je to egzistencijalno, za nas moralno. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini koliko god je potrebno", rekao je slovački ministar vanjskih poslova, Rastislav Kačer.
On je također rekao i da će težnja Ukrajine za članstvom u NATO-u biti razmatrana na sastanku ministara i da bi trebalo da se pruži pomoć da se zemlja što više približi u tom procesu.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky rekao je da bi ministri trebali dogovoriti paket nesmrtonosne pomoći Ukrajini kako bi se zemlja suočila sa zimom.
"Nadam se da ćemo se dogovoriti o prilično značajnom paketu nesmrtonosne pomoći Ukrajini koji bi trebao imati za cilj zimovanje", rekao je on po dolasku na sastanak u Bukurešt. Dodao je da će Alijansa također razgovarati o zabrinutostima oko nivoa zaliha oružja u nekim članicama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je ranije sugrađane na nove ruske napade ove sedmice, koji bi mogli biti jednako loši kao i prošlosedmični, zbog kojih su milioni ljudi ostali bez grijanja, vode i struje.
Rusija priznaje napad na ukrajinsku infrastrukturu, ali negira da je njena namjera da povrijedi civile.
Šta se očekuje tokom sastanka NATO-a?
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će učesnici skupa u Bukureštu najveću pažnju posvetiti "ilegalnom ratu Rusije u Ukrajini koji nastavlja da ugrožava evroatlantski mir i sigurnost".
Ministri 30 članica NATO-a baviće se i pitanjem ulaska Švedske i Finske u Alijansu i djelovanjem Kine, za koju je Stoltenberg 25. novembra kazao da "povećava prisustvo od Arktika do Zapadnog Balkana i da teži da kontroliše važnu infrastrukturu NATO-ovih saveznika".
Švedska je na putu da ispuni zahtjeve Turske za prihvatanje i Finske kao nove članice NATO-a, rekao je švedski ministar vanjskih poslova, Tobias Billstrom.
"Mi smo na stabilnom putu da ispunimo uslove Turske," rekao je on prije sastanka sa kolegama iz zemalja NATO-a. Poručio je da se nada da će razgovori sa Turskom i Finskom kasnije tokom dana pomoći da se proces ubrza.
Tokom dvodnevnog skupa biće održana tri sastanka Sjevernoatlantskog savjeta, ključnog tijela NATO-a, zaduženog za donošenje odluka.
Uz ministre članica NATO-a, na sva tri sastanka učestvovaće i šefovi diplomatija Švedske i Finske, zemalja čije se pristupanje Alijansi uskoro očekuje.
Sve članice NATO-a potpisale su protokol o pristupanju Švedske i Finske, a Mađarska i Turska ga jedine nisu ratifikovale.
Nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta biće održana neformalna radna večera, na kojoj će se šefovima diplomatija 30 članica NATO-a, Švedske i Finske, pridružiti ministar vanjskih poslova Ukrajine, Dmitro Kuleba.
Već 30. novembra će biti održana dva sastanka Sjevernoatlantskog savjeta NATO-a.
Šefovima diplomatija članica Alijanse, Švedske i Finske će se na drugom skupu pridružiti ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.
Facebook Forum