Najava predsjednika Rusije Vladimira Putina o djelimičnoj mobilizaciji pokazuje da je rusko političko vođstvo spremno da naudi interesima svog naroda, ali i da Rusija nije uspjela da ispuni vojne strateške ciljeve u Ukrajini, ocijenio je predsjedavajući Vojnog komiteta NATO Alijanse Rob Bauer.
Holandski admiral Baurer je to rekao 22. septembra u Budvi, na konferenciji Američko-jadranske povelje (A5), koja se održava dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio 21. septembra djelimičnu mobilizaciju u Rusiji.
Putin je upozorio Zapad da će Moskva odgovoriti silom svog golemog arsenala, ako nastavi s onim što je nazvao "nuklearnom ucjenom". Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da će Rusija odmah početi s mobilizacijom 300.000 rezervista, što je dovelo do protesta u toj zemlji.
"Ono što je Putun najavio jasno pokazuje da Rusija nije uspjela da postigne vojne ciljeve i prisiljava mlade ljude da umiru u ratu u koji niko ne vjeruje", kazao je Baurer.
Prema njegovim riječima, Rusija, kao i Kina, grabe svaku priliku da naprave i pojačaju podjele i konflikte, naročito na Zapadnom Balkanu.
"Mir i stabilnost nikada ne treba uzeti zdravo za gotovo. NATO i EU imaju neizmjerne efekte, kada obje organizacije rade zajedno. Znamo cijenu rata i konflikta dobro, tako da cemo dati sve da promovišemo mir".
Američki general Kristofer Kavoli, vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu, rekao je da je neopravdana i nezakonita agresija Rusije na Ukrajinu povreda principa koji su osnov mira i stabilnosti:
"Bio je potreban odgovor država koje žele mirnu jedinstvenu Evropu i koji žele da stave do znanja da će oni koji žele da podriju evropsku sigurnost snositi posljedice".
Upozorio je da politike Zapadnog Balkana ne smiju biti oslabljene revizionističkim pokušajima nekih država, uz pozive da ostanu posvećene međunarodnom poretku.
"To što vi dajete jeste od ključnog značaja za Ukrajince da odbrane svoju otadžbinu", rekao je Kavoli.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević ocjenjuje da su svjesni ozbiljnih izazova za očuvanje mira i stabilnosti na istočnim granicama Evrope.
"Novi izazovi na evropskom tlu znače potencijalnu prijetnju i našem regionu. Prisustvo NATO-a u regionu od ključnog je značaja za njegovu stabilnost i punu integraciju u Alijansu", istakao je Lazarević.
Ukazao je da se region Zapadnog Balkana, u posljednjih nekoliko decenija suočio sa nizom izazova, koji su vremenom mijenjali intenzitet i oblik ali da nisu nestali.
"Nažalost, neki izazovi su i dalje aktivni. Dobro je da ne zatvaramo oči pred tim činjenicama i nalazimo način da zaštitimo i očuvamo regionalni mir i stabilnost. Od ključnog značaja za postizanje uspjeha u tome je i prisustvo NATO snaga u regionu", rekao je Lazarević.
I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je učestvovao na konferenciji, ukazao je da prvi put imamo prijetnje nuklearnim oružjem što, kako navodi, zabrinjava.
"Crna Gora je zabrinuta zbog bezbjednosnih izazova u EU koje mogu imati implikacije na Balkanu", naveo je Đukanović.
On je mišljenja da su nedovoljna aktivnost EU i NATO u regionu, uz pogrešnu percepciju važnosti integracije, stvorili prostor za upliv trećh strana.
Američko-jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD sa ciljem da koordinira aktivnosti podrške zemljma aspirantima za članstvo u NATO.
Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija i Crna Gora su članice Američko-jadranske povelje dok Srbija, Kosovo i Slovenija, imaju status posmatrača.
