Evropske članice NATO-a prvi put nakon deset godina povećavaju izdvajanja za obranu, rekao je glavni tajnik Alijanse Jens Stoltenberg u intervjuu za Financial Times. Suočavamo se sa više prijetnji i sigurnosnih izazova nego prethodne generacije, pojasnio je prvi čovjek Saveza.
Prošle godine evropski saveznici izdvojili su 253 milijarde dolara za obranu, što je gotovo upola manje od 618 milijardi koliko su obrani namijenile Sjedinjene Američke Države.
O kolikim će se sredstvima ove godine raditi još se točno ne zna, ali baltičke države koje graniče sa Rusijom najavile su značajna povećanja.
Latvija gotovo 60 posto, Litva 35 posto, a Estonija i Poljska će povećati vojni budžet za devet posto. I Velika Britanija će izdvojiti više za svoju vojsku.
"Pred nama je još dug put, ali ono s čime sada raspolažemo je daleko bolja slika nego ranijih godina", ocijenio je Stoltenberg.
Poljski ministar obrane Antoni Macierewicz nakon sastanaka sa Stoltenbergom u Varšavi istaknuo je da će četiri bataljuna NATO koji će biti stacionirani u Poljskoj i tri baltičke države dati toj regiji osjećaj veće sigurnosti. U prosjeku bataljun ima između 300 i 800 vojnika.
Ipak, tek će se tokom samita NATO saveza 8. i 9. jula u Varšavi odlučiti koliko će točno dodatnih vojnika biti raspoređeno na istočnom boku Alijanse, te će se odrediti i njihova lokacija. To je odgovor na "sve nasrtljiviju Rusiju koja ugrožava susjede i mijenja granice silom", rekao je glavni tajnik Saveza.
Na reakciju iz Moskve se nije trebalo dugo čekati. Zamjenik ruskog šefa diplomacije Aleksej Meškov je poručio: "Odgovorićemo na snažniju vojnu prisutnost Alijanse u blizini ruskih granica".
"Moramo pod kontrolom imati sigurnost naše države", rekao je diplomat, ne dajući dodatne informacije o ruskim planovima.
Odnosi NATO i Moskve pogoršani su od ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krim, te zbog vojne i svake druge podrške koju Rusija pruža proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Službena Moskva također je izrazila nezadovoljstvo zbog stavljanja u funkciju američkog proturaketnog obrambenog štita u Rumunjskoj i početka gradnje u Poljskoj. Kremlj smatra da je štit uperen protiv sigurnosti Rusije.
Članice NATO-akoje graniče sa Rusijom upozoravaju na sve agresivnije ponašanje Moskve i potrebu očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i sigurnosti država u sastavu vojnog saveza.
Facebook Forum