Latvijski ministar vanjskih poslova kaže da bi prijedlog za stvaranje petogodišnjeg fonda za Ukrajinu od 100 milijardi eura (107 milijardi dolara) poboljšao koordinaciju među članicama NATO-a u pružanju vojne pomoći i poslao signal Moskvi da oni u Alijansi zajedno pružaju pomoć.
Krisjanis Karins rekao je u intervjjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) na marginama sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Briselu da su saveznici dali zeleno svjetlo za izradu plana o tome kako će funkcionisati paket pomoći.
Trenutno, saveznici rade na "ad hoc" osnovi u kojoj različite koalicije obezbjeđuju municiju, dronove, opremu za deminiranje i drugu pomoć, rekao je on.
"To bi moglo biti bolje koordinirano kako bi se ujedinile potrebe Ukrajine sa raspoloživim resursima koje imaju razni saveznici u NATO-u", rekao je Karins.
Drugo, prijedlog pomoći od 100 milijardi eura (108 milijardi dolara) bi Ukrajini dao sigurnost i dugoročnu stabilnost finansijske pomoći, rekao je on.
Pomoć može doći u obliku oružja ili municije, ali može biti i direktno plaćanje od NATO-a.
"Mislim da je izuzetno važno dati jasan signal našim ukrajinskim prijateljima i vojnicima na frontu, ali i vrlo jasan signal Moskvi, da Moskva vidi da to nisu samo pojedinačne zemlje, već smo to zapravo svi mi zajedno", kazao je ministar.
Ministri odbrane NATO-a složili su se 3. aprila da počnu planirati veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći Ukrajini. Ali, daleko je od jasnog da li će predloženi fond prihvatiti sve članice Alijanse, što je potrebno prema njegovom pravilu o odlukama konsenzusom.
Karins je rekao da ima još nekoliko mjeseci do samita NATO-a u julu u Washingtonu i da se nada da bi se do tada mogao razraditi način na koji će fond funkcionisati.
Latvijski ministar vanjskih poslova je takođe rekao da ostaje otvoreno pitanje da li će fond od 100 milijardi eura, osim novca koji je već uplaćen, doći od članova koji ispunjavaju osnovnu liniju potrošnje za odbranu od 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je dogovorena godinama prije, ili bi bila potpuno nova sredstva.
Latvija se, na primjer, već obavezala da će potrošiti 0,25 posto BDP-a zemlje na podršku Ukrajini, a nije jasno da li će obećanja koja još nisu realizovana biti dio doprinosa zemlje članice ovom fondu ili će biti i novih sredstava.
Karins je rekao da se zalagao za pravedniju podjelu tereta kako bi pomogao Ukrajini. Priznao je da bi 0,25 posto BDP-a koje je Latvija obećala bila mnogo manja suma od 0,25 posto BDP-a koju bi obezbijedile zemlje poput Francuske ili Njemačke, ali da znači isto.
Sve zemlje su ujedinjene u pomaganju Ukrajini, što je "izuzetno dobra vijest", rekao je on.
"Ono što treba da uradimo je da odlučimo o tome kako će ta pomoć [izgledati] dugoročno, tako da postoji stabilnost i predvidljivost", naveo je.
Neke diplomate su opisale predloženi fond za Ukrajinu kao način da se odgovornost za pomoć Kijevu prenese u sam NATO usred zabrinutosti za budućnost Alijanse ako bivši američki predsjednik Donald Trump pobijedi na izborima u novembru. Trump je rekao da će, ako bude izabran, "osnovno preispitati" svrhu i misiju NATO-a.
Koordinacija vojne podrške u okviru predloženog fonda od 100 milijardi eura manje bi ovisila o Sjedinjenim Državama, koje bi pod novom Trumpovom administracijom vjerovatno bile manje dostupne s pomoći. Trump, republikanac, rekao je da, ako bude izabran, "neće dati ni peni" Ukrajini i da će zahtijevati da evropski saveznici nadoknade Sjedinjenim Državama troškove obnove vojnih zaliha.
Ukrajina i njeni evropski partneri takođe su frustrirani zbog toga što u američkom Kongresu stoji blokiran paket pomoći Ukrajini vrijedan više milijardi dolara.
