Američki magazin National Geographic uvrstio je glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, kao jednu od 20 destinacija koje morate posjetiti u 2014. godini.
Njihova lista odražava sve ono što je autentično i što obiluje kulturnim bogatstvom u današnjem svijetu. Ovaj američki magazin je Sarajevo nazvao balkanskim urbanim feniksom.
Grad koji je preko leđa prevalio i njemačku okupaciju i opsadu izborio je svoj put do 20 destinacija koje, prema savjetu National Geograpfica, morate posjetiti naredne godine. Iduće godine obilježiće se i 100 godina od kada je ubistvom austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda upaljen fitilj za Prvi svjetski rat.
Ipak, draž Sarajeva, kako ga prenosi National Geografic, ne krije se u njegovoj ratnoj prošlosti, već u karakteru koji ni šest nacionalnih zastava u posljednjih 100 godina nije uspljelo promijeniti:
Miris crne kafe koja se kuha u bakrenim posudama odiše Baščaršijom, bazarom iz vremena Osmanlija, piše NG. Kafa u Sarajevu nije samo kafa. To je ritual - pije se polako i u njoj se uživa.
Fildžan viška nije samo pjesnička metafora.
"Kad se poslužuje kafa kao dobrodošlica, veoma često se iznosi jedan fildžan viška. To je ono što se kaže - za nenadanog gosta. Mnogo je primjera te gostoljubivosti. Često mi to prezentiramo kroz taj ritual kafenisanja, jer kafana u našem regionu, i inače na Mediteranu, nije puka kafana tipa bistroa, brzog pića i kafića koji su uobičajeni u Evropi i u svijetu - nego je to jedna institucija“, kaže Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH.
Kujundžije i trgovci ćilimima cjenkaju se i šegače na kaldrmi, navodi NG. Stoljećima zvuk čekića po bakrenim džezvama i tacnama odjekuje Kazandžilukom:
„Džezva, servis za kafu, kutijica neka za nakit, neki suveniri sa znakom Sarajeva, Vijećnica, Begove džamije, Sebilja itd. Zainteresovani su. To kod njih tamo nema, njima je to jako interesantno.“
Nije izostavljen ni Sarajevo Film Festival, ali ni olimpijske planine.
Od najopasnijeg grada na svijetu 90-ih Sarajevo je danas jedna od prestižnih turističkih destinacija. Ne samo kao evropski Jerusalem, već i mjesto koje ima ono nešto - toplinu, ljubaznost i običaje koji datiraju još iz drevnih vremena.
„Historijski je poznato da su musafiri gostovali zato što je musafir nama vjerski sveta stvar. Zbog čega ono tri dana? Ti musafira moraš u kuću primiti, tri dana ga ne smiješ pitati:’Kad ćeš ići?’ Tek treći dan. A što je to? Nije to turizam da ti uzmeš novac - nego da pokažeš kakvi smo mi kao ljudi”, kaže arhitekta Mufid Garibija.
Na običaj poštivanja gosta danas podsjeća sarajevski Sebilj, prvobitno i napravljen da bi putnici namjernici mogli da se okrijepe. Iako se ovaj običaj polako ustupa mjesto turizmu kao načinu zarade, i dalje je Sarajlijama važnije ostaviti lijep utisak na gosta.
Njihova lista odražava sve ono što je autentično i što obiluje kulturnim bogatstvom u današnjem svijetu. Ovaj američki magazin je Sarajevo nazvao balkanskim urbanim feniksom.
Grad koji je preko leđa prevalio i njemačku okupaciju i opsadu izborio je svoj put do 20 destinacija koje, prema savjetu National Geograpfica, morate posjetiti naredne godine. Iduće godine obilježiće se i 100 godina od kada je ubistvom austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda upaljen fitilj za Prvi svjetski rat.
Ipak, draž Sarajeva, kako ga prenosi National Geografic, ne krije se u njegovoj ratnoj prošlosti, već u karakteru koji ni šest nacionalnih zastava u posljednjih 100 godina nije uspljelo promijeniti:
Miris crne kafe koja se kuha u bakrenim posudama odiše Baščaršijom, bazarom iz vremena Osmanlija, piše NG. Kafa u Sarajevu nije samo kafa. To je ritual - pije se polako i u njoj se uživa.
Fildžan viška nije samo pjesnička metafora.
"Kad se poslužuje kafa kao dobrodošlica, veoma često se iznosi jedan fildžan viška. To je ono što se kaže - za nenadanog gosta. Mnogo je primjera te gostoljubivosti. Često mi to prezentiramo kroz taj ritual kafenisanja, jer kafana u našem regionu, i inače na Mediteranu, nije puka kafana tipa bistroa, brzog pića i kafića koji su uobičajeni u Evropi i u svijetu - nego je to jedna institucija“, kaže Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH.
Kujundžije i trgovci ćilimima cjenkaju se i šegače na kaldrmi, navodi NG. Stoljećima zvuk čekića po bakrenim džezvama i tacnama odjekuje Kazandžilukom:
„Džezva, servis za kafu, kutijica neka za nakit, neki suveniri sa znakom Sarajeva, Vijećnica, Begove džamije, Sebilja itd. Zainteresovani su. To kod njih tamo nema, njima je to jako interesantno.“
Nije izostavljen ni Sarajevo Film Festival, ali ni olimpijske planine.
Od najopasnijeg grada na svijetu 90-ih Sarajevo je danas jedna od prestižnih turističkih destinacija. Ne samo kao evropski Jerusalem, već i mjesto koje ima ono nešto - toplinu, ljubaznost i običaje koji datiraju još iz drevnih vremena.
„Historijski je poznato da su musafiri gostovali zato što je musafir nama vjerski sveta stvar. Zbog čega ono tri dana? Ti musafira moraš u kuću primiti, tri dana ga ne smiješ pitati:’Kad ćeš ići?’ Tek treći dan. A što je to? Nije to turizam da ti uzmeš novac - nego da pokažeš kakvi smo mi kao ljudi”, kaže arhitekta Mufid Garibija.
Na običaj poštivanja gosta danas podsjeća sarajevski Sebilj, prvobitno i napravljen da bi putnici namjernici mogli da se okrijepe. Iako se ovaj običaj polako ustupa mjesto turizmu kao načinu zarade, i dalje je Sarajlijama važnije ostaviti lijep utisak na gosta.
