Pred Tribunalom u Hagu danas je nastavljeno suđenje Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Svjedočenje je nastavio Momčilo Mandić koji je na početku rata u BiH bio pomoćnik republičkog ministra unutrašnjih poslova, a s proljeća 1992.
imenovan je za ministra pravosuđa RS.
U nastavku svjedočenja, Mandić je odgovarao na pitanja tužioca haškog Tužilaštva Alena Tigera posvećena koncentracionim logorima koje se držali Srbi tokom rata.
Između ostalog, tužilac je od Mandića tražio da se izjasni o izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srspke od 17. jula 1992. godine, u kojem se pominju neregularnosti i nečovječna ponašanja prema zarobljenicima.
„Ja vjerujem da je ovaj izvještaj tačan i da oslikava stanje na terenu, te zabrinutost i ministra policije i Vlade da se krše ljudska prava na terenu, u pojedinim opštinama i pojedinim mjestima, gdje su ljudi nezakonito, odnosno protivno standardima Ženvske konvencije, držani u zarobljeništvu. Nema razloga da sumnjam u ovaj izvještaj ministra policije,“ rekao je Mandić.
Mandić je dodao da je informacije o logorima dobijao od tadašnjeg predsjednika Vlade, Branka Đerića, da su neke on njih bile "uznemirujuće", ali da je Vlada RS povodom toga navodno "preduzimala mjere".
Uslijedilo je pitanje da li je bio upoznat sa uslovima u logoru Omarska, da li je znao da je u centru medijske pažnje, te da je međunarodna javnost bila uznemirena nakon video snimaka i članaka.
„Ne sjećam se, gospodine Tiger,“ odgovorio je.
Mandić je u ovom maniru odgovarao i na druga pitanja tužioca Tigera o konkretnim ratnim zbivanjima – nije mogao da se sjeti.
Mandić je, inače, u svom prvom obraćanju, prije početka svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću, zatražio je od Vijeća Tribunala u Hagu da bude smatran svjedokom Suda, a ne Tužilaštva.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Haškog tribunala O-Gon Kwon odobrio je Mandićevu molbu, ali je kazao da će ga u interesu najboljeg izvođenja dokaza najprije ispitivati Tužilaštvo, a potom Radovan Karadžić, optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Svjedočenje je nastavio Momčilo Mandić koji je na početku rata u BiH bio pomoćnik republičkog ministra unutrašnjih poslova, a s proljeća 1992.
imenovan je za ministra pravosuđa RS.
U nastavku svjedočenja, Mandić je odgovarao na pitanja tužioca haškog Tužilaštva Alena Tigera posvećena koncentracionim logorima koje se držali Srbi tokom rata.
Između ostalog, tužilac je od Mandića tražio da se izjasni o izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srspke od 17. jula 1992. godine, u kojem se pominju neregularnosti i nečovječna ponašanja prema zarobljenicima.
„Ja vjerujem da je ovaj izvještaj tačan i da oslikava stanje na terenu, te zabrinutost i ministra policije i Vlade da se krše ljudska prava na terenu, u pojedinim opštinama i pojedinim mjestima, gdje su ljudi nezakonito, odnosno protivno standardima Ženvske konvencije, držani u zarobljeništvu. Nema razloga da sumnjam u ovaj izvještaj ministra policije,“ rekao je Mandić.
Mandić je dodao da je informacije o logorima dobijao od tadašnjeg predsjednika Vlade, Branka Đerića, da su neke on njih bile "uznemirujuće", ali da je Vlada RS povodom toga navodno "preduzimala mjere".
Uslijedilo je pitanje da li je bio upoznat sa uslovima u logoru Omarska, da li je znao da je u centru medijske pažnje, te da je međunarodna javnost bila uznemirena nakon video snimaka i članaka.
„Ne sjećam se, gospodine Tiger,“ odgovorio je.
Mandić je u ovom maniru odgovarao i na druga pitanja tužioca Tigera o konkretnim ratnim zbivanjima – nije mogao da se sjeti.
Mandić je, inače, u svom prvom obraćanju, prije početka svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću, zatražio je od Vijeća Tribunala u Hagu da bude smatran svjedokom Suda, a ne Tužilaštva.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Haškog tribunala O-Gon Kwon odobrio je Mandićevu molbu, ali je kazao da će ga u interesu najboljeg izvođenja dokaza najprije ispitivati Tužilaštvo, a potom Radovan Karadžić, optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Suđenje Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.