Ove sedmice, saslušanjem svjedoka optužbe pred državnim Sudom nastavljeno je suđenje Mensuru Memiću, Dževadu Salčinu, Senadu Hakaloviću, Nedžadu Hodžiću, Nihadu Bojadžiću i Zulfikaru Ališpagi, optuženima za ubistva 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u selu Trusina 16. aprila 1993. godine. Nakon ovog strašnog zločina, Trusina je selo u kojem Hrvati više ne žive.
16. aprila 1993. godine u selu Trusina opština Konjic ubijena su 22 Hrvata, od kojih 18 civila i 4 vojnika. Milka Drljo tog kobnog 16. aprila izgubila je muža i sina:
„Svi ti ljudi su nevini pobijeni. Što kažu, u mene se predao i muž i sin, a mene su ostavili i kćerku mi“, svjedočila je Milka Drljo svjedočila pred Sudom BiH.
Ispričala je kako su tog dana vojnici odvojili žene i djecu od muškaraca i poveli ih iza kuće.
''Čuli su se pucnji i mi smo počeli plakati, a oni nama govore da će i nas pobiti ako ne prestanemo plakati. Potom su nas utjerali u kuću. Nisam vidjela trenutak strijeljanja, ali jesam mrtva tijela, među kojima je bio i moj sin”, rekla je svjedokinja Drljo.
Nekadašnji pripadnik Specijalnog odreda “Zulfikar”, zaštićeni svjedok, rekao je da je za ubistva u Trusini saznao od jednog pripadnika jedinice koji je sudjelovao u napadu.
“Mjesec dana nakon napada na Trusinu, Ahmed Kokić mi je rekao da su pobijeni civili i vojnici, te da je bilo oduzimanja para i zlata”, kazao je zaštićeni svjedok dodavši da mu je Kokić rekao da su ubistva počinili pripadnici jedinice “Zulfikar”.
Za ubistva 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), državno Tužilaštvo tereti Mensura Memića, Dževada Salčina, Senada Hakalovića, Nedžada Hodžića, Nihada Bojadžića i Zulfikara Ališpagu.
U optužnici stoji da su Memić, Salčin i Hodžić, bivši pripadnici Specijalnog odreda “Zulfikar”, i Hakalović, nekadašnji pripadnik 45. brdske brigade “Neretvica”, učestvovali u napadu na Trusinu i ubistvima civila i ratnih zarobljenika, dok je napadom rukovodio Bojadžić, tadašnji zamjenik komandanta odreda “Zulfikar”. Optuženi Ališpago, bivši komandant istog odreda, tereti se što nije kaznio vojnike koji su učestvovali u ubistvima.
"Niko se nije smio suprotstaviti
Tadašnji komandant jablaničke brigade „Neretvica“ Hasan Hakalović, u čijoj zoni odgovornosti se desio ovaj zločin, a za koga se tokom istrage pokazalo da je tek kasnije saznao za ubistva u Trusini, za RSE je obrazložio do kakvih saznanja je on došao:
„S Igmana sam se vratio. Tada sam saznao da se desila Trusina. Komanda brigade veze nije imala o tom slučaju. Najvjerovatnije da su to pojedinci, da je to više bilo koristoljublje, da su znali da imaju novce, pare.“
Hakalović je jednom prilikom izjavio i da se pripadnicima jedinice „Zulfikar“ niko tada nije smio suprotstaviti.
„Nije mogao da kontroliše ni generalštab u Sarajevu ni na Igmanu ni nigdje u zoni. Ja ne znam ko je stajao iza tih jedinica, a neko jeste, jer se tim jedinicama nije smio suprotstaviti niko. Ja sam se suprotstavio na ovim prostorima, to me moglo koštati glave, ali eto“, rekao je Hakalović.
Kakva je atmosfera vladala tada opisuje Vido Peko iz susjednog sela koji, kako kaže, nije smio spavati u svojoj kući:
„U jednoj staroj kući. Nisam smio u kući noćiti.“
Hakalović je, kada je saznao za ubistva, izjavio da je od službe vojne bezbjednosti tražio izvještaj o zločinu u Trusini koji su počinili pripadnici Armije BiH. Taj izvještaj je sačinjen i proslijeđen u komandu u Konjic, no od tada mu se gubi svaki trag.
Ove sedmice svjedoci Tužilaštva BiH, koji su radili 1994. godine na otkrivanju počinilaca krivičnih djela na području Konjica, na suđenju za zločine u selu Trusina ustvrdili su da nisu imali zvaničnih informacija o ubistvima u ovom selu.
Sead Branković, bivši referent bezbjednosti Četvrtog korpusa Armije BiH tvrdi da nije imao nikakvih zvaničnih informacija o ubistvima civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Trusini.
Zločin je ostavio teške posljedice. Mještana Hrvata danas gotovo da i nema više u Trusini. Tek povremeno navrate da obiđu razorene kuće, kaže nekadašnji mještanin Trusine Jure Krešo:
„Nije se još niko vratio, ali mlađi pogotovo. Kuće nisu obnovljene, nema nikakvih donacija, ništa za povratak.“
Suđenje osumnjičenim za zločin u Trusini nastavlja se 8. avgusta.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
16. aprila 1993. godine u selu Trusina opština Konjic ubijena su 22 Hrvata, od kojih 18 civila i 4 vojnika. Milka Drljo tog kobnog 16. aprila izgubila je muža i sina:
„Svi ti ljudi su nevini pobijeni. Što kažu, u mene se predao i muž i sin, a mene su ostavili i kćerku mi“, svjedočila je Milka Drljo svjedočila pred Sudom BiH.
Ispričala je kako su tog dana vojnici odvojili žene i djecu od muškaraca i poveli ih iza kuće.
16. aprila 1993. godine u selu Trusina opština Konjic ubijena su 22 Hrvata, od kojih 18 civila i 4 vojnika.
''Čuli su se pucnji i mi smo počeli plakati, a oni nama govore da će i nas pobiti ako ne prestanemo plakati. Potom su nas utjerali u kuću. Nisam vidjela trenutak strijeljanja, ali jesam mrtva tijela, među kojima je bio i moj sin”, rekla je svjedokinja Drljo.
Nekadašnji pripadnik Specijalnog odreda “Zulfikar”, zaštićeni svjedok, rekao je da je za ubistva u Trusini saznao od jednog pripadnika jedinice koji je sudjelovao u napadu.
“Mjesec dana nakon napada na Trusinu, Ahmed Kokić mi je rekao da su pobijeni civili i vojnici, te da je bilo oduzimanja para i zlata”, kazao je zaštićeni svjedok dodavši da mu je Kokić rekao da su ubistva počinili pripadnici jedinice “Zulfikar”.
Za ubistva 18 civila i četiri pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), državno Tužilaštvo tereti Mensura Memića, Dževada Salčina, Senada Hakalovića, Nedžada Hodžića, Nihada Bojadžića i Zulfikara Ališpagu.
U optužnici stoji da su Memić, Salčin i Hodžić, bivši pripadnici Specijalnog odreda “Zulfikar”, i Hakalović, nekadašnji pripadnik 45. brdske brigade “Neretvica”, učestvovali u napadu na Trusinu i ubistvima civila i ratnih zarobljenika, dok je napadom rukovodio Bojadžić, tadašnji zamjenik komandanta odreda “Zulfikar”. Optuženi Ališpago, bivši komandant istog odreda, tereti se što nije kaznio vojnike koji su učestvovali u ubistvima.
"Niko se nije smio suprotstaviti
Tadašnji komandant jablaničke brigade „Neretvica“ Hasan Hakalović, u čijoj zoni odgovornosti se desio ovaj zločin, a za koga se tokom istrage pokazalo da je tek kasnije saznao za ubistva u Trusini, za RSE je obrazložio do kakvih saznanja je on došao:
„S Igmana sam se vratio. Tada sam saznao da se desila Trusina. Komanda brigade veze nije imala o tom slučaju. Najvjerovatnije da su to pojedinci, da je to više bilo koristoljublje, da su znali da imaju novce, pare.“
Hakalović je jednom prilikom izjavio i da se pripadnicima jedinice „Zulfikar“ niko tada nije smio suprotstaviti.
„Nije mogao da kontroliše ni generalštab u Sarajevu ni na Igmanu ni nigdje u zoni. Ja ne znam ko je stajao iza tih jedinica, a neko jeste, jer se tim jedinicama nije smio suprotstaviti niko. Ja sam se suprotstavio na ovim prostorima, to me moglo koštati glave, ali eto“, rekao je Hakalović.
Kakva je atmosfera vladala tada opisuje Vido Peko iz susjednog sela koji, kako kaže, nije smio spavati u svojoj kući:
„U jednoj staroj kući. Nisam smio u kući noćiti.“
Hakalović je, kada je saznao za ubistva, izjavio da je od službe vojne bezbjednosti tražio izvještaj o zločinu u Trusini koji su počinili pripadnici Armije BiH. Taj izvještaj je sačinjen i proslijeđen u komandu u Konjic, no od tada mu se gubi svaki trag.
Krešo: Kuće nisu obnovljene, nema nikakvih donacija, ništa za povratak.
Ove sedmice svjedoci Tužilaštva BiH, koji su radili 1994. godine na otkrivanju počinilaca krivičnih djela na području Konjica, na suđenju za zločine u selu Trusina ustvrdili su da nisu imali zvaničnih informacija o ubistvima u ovom selu.
Sead Branković, bivši referent bezbjednosti Četvrtog korpusa Armije BiH tvrdi da nije imao nikakvih zvaničnih informacija o ubistvima civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Trusini.
Zločin je ostavio teške posljedice. Mještana Hrvata danas gotovo da i nema više u Trusini. Tek povremeno navrate da obiđu razorene kuće, kaže nekadašnji mještanin Trusine Jure Krešo:
„Nije se još niko vratio, ali mlađi pogotovo. Kuće nisu obnovljene, nema nikakvih donacija, ništa za povratak.“
Suđenje osumnjičenim za zločin u Trusini nastavlja se 8. avgusta.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.