Nastavak rekonstrukcije vlasti u BiH: Prve ponude na stolu

Razgovori o rekonstrukciji vlasti u Bosni i Hercegovini na državnom, ali i federalnom nivou, koja je počela još u maju, biće nastavljeni najvjerovatnije već naredne sedmice. Ko će s kim praviti koalicije već je počelo da se špekuliše, ali na stolu su i prve ponude.

Nekim je strankama dodatni vjetar u leđa dao dobar rezultat na lokalnim izborima, iako on ne bi trebao da ima veze sa entitetskim niti državnim nivoom vlasti. Izvjesno je, međutim, da će najbolju poziciju za pregovore imati dva HDZ-a jer ih sada traže kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj.

Još se nisu zbrojali svi glasovi sa netom završenih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini a već se počelo licitirati o novim koalicijama na entitetskom i državnom nivou.

Prvu ponudu dao je lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić pozvavši svoje nekadašnje koalicione partnere iz takozvane platforme na pomirenje:

„Federacija bez dogovora SDA i SDP-a teško može funkcionisati“, poručio je Tihić.

Širokogrudu poruku iz SDA glatko je odbio lider SDP-a Zlatko Lagumdžija:

„Mi nemamo namjeru sa SDA-om ići nigdje, ni kom nivou u koaliciju, jer smatramo da bi ta koalicija bila pogubna i po reforme u BiH i po BiH, a da bi bila pogubna i za SDP“, odgovorio je Lagumdžija na poziv SDA.

No ako neće SDP, Tihić ima rezervni plan:

„Na državnom nivou npr. sa Strankom za BiH. U RS su SNSD i SDS, a u hrvatskom narodu su dva HDZ-a“, pojašnjava Tihić.

Ne miruju ni u ostalim partijama. O tome ko će koga i zašto podržati na nivou države razgovarali su i stari partneri lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović.

Dodik ne odustaje od najavljenih smjena u državnom Vijeću ministara, prije svega smjene ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije, ali i zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog Parlamenta Denisa Bećirovića:

„Time bi se na neki način očistila situacija u Savjetu ministara i mogli bismo da radimo na tome da se popuni Savjet ministara i da nastavi sa svojim evropskim pitanjima“, kaže Dodik.

Za smjene na državnom nivou izvjesno je imaće podršku HDZ-a BiH, bilo je to jasno nakon srdačnog susreta sa Draganom Čovićem u Banjoj Luci, odakle je on poručio s kim se od bh. političara najbolje razumije:

„Postoje dva čovjeka koji se odlično razumiju oko svih strateških pitanja za BiH, pa tako i naše dvije stranke, znači suština je - to je dogovor na sva moguća pitanja“, rekao je Čović.

Refleksija na lokalni nivo

Pregovore stranačkih lidera i višemjesečnu krizu u BiH profesor iz Banje Luke Miodrag Živanović ocjenjuje ovako:

„U ovom našem teatru uglavnom su se događale tragedije. Možda je ovo jedan od pokušaja da se dogodi komedija. Ali u svakom slučaju, ne mislim da je bilo šta normalno kada je riječ o politici.“

Razgovori o rekonstrukciji vlasti na državnom, ali i federalnom nivou, koji su počeli još u maju, biće nastavljeni najvjerovatnije već naredne sedmice. Još uvijek nije izvjesno hoće li razgovarati čuvena bh. šestorka, ili će na sastancima biti prisutan i odskoro priključeni član - predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić.

Novinar Oslobođenja Almir Terzić vjeruje da bez dogovora SDA i SDP-a neće biti moguće ispuniti ključne zadatke iz Mape puta, prije svega izmjene Ustava BiH.

„Do ozbiljnije prekompozicije u političkom sastavu šestorke neće doći iz prostog razloga što, ako se doista želi provesti Mapa puta, odnosno ono što su dogovorili u briselu lideri političkih partija iz BiH, za izmjene Ustava njima treba dvotrećinska većina u oba doma državnog parlamenta. Dakle, bez SDA ili bez SDP-a sve računice pokazuju da je gotovo nemoguće donijeti izmjene Ustava BiH“, smatra Terzić.

Već sada je izvjesno da će najlagodniju poziciju u budućim pregovorima o rekonstrukciji vlasti imati dva HDZ-a, koji očekuju da će biti dio izvršne vlasti. Analitičar Esad Bajtal podsjeća da je riječ o uobičajenim političkim interesnim igrama:

„Radi se o pragmatskim orijentacijama tog strančarstva i strančarenja. Upravo način na koji se odlučuje o tim koalicijama u ovoj zemlji govori da je demokratija davno izdana i da je na djelu partitokratija. Ništa se ne odlučuje u parlamentu, stranke se dogovaraju, same odlučuju kako će i šta će ne uzimajući pritom u obzir baš ni u najmanjoj mjeri obećanja koja su davali svojim biračima, jer u ovoj zemlji birača ionako nema.“

Nekim strankama vjetar u leđa da odmah počnu pregovore sa ostalima dao je dobar rezultat na lokalnim izborima, iako ti izbori ne bi trebalo da imaju veze sa entitetskim i državnim nivoom, za šta se glasalo još 2010. godine.

Almir Terzić smatra da će se postojeća politička kriza reflektovati i na lokalni nivo.

„Posebno u kantonima sa tzv. bošnjačkom većinom s obzirom da glavne vodeće političke partije koje predstavljaju bošnjački narod su duboko podijeljene i međusobno se svađaju oko raspodjele vlasti, što jasno pokazuje da imamo situaciju da vlast ne funkcionira - i neće još dugo funkcionirati. Imaćemo tu krizu na svim nivoima. Lokalni izbori nam neće donijeti rasplet, nego će se zapravo ta kriza samo dalje produbiti“, tvrdi Terizć.

Nakon raspada koalicije između SDP-a i SDA došlo je do krize vlasti u Federaciji i nekoliko kantona. Takođe, zbog odbijanja da podrže državni budžet SDP je tražio smjenu ministara SDA iz Vijeća ministara.

To nije sve - smjene traže i iz Republike Srpske, ali kadrova koji dolaze iz SDP-a, prije svega lidera stranke Zlatka Lagumdžije koji obnaša dužnost ministra vanjskih poslova BiH.