Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici povučen je sa dnevnog reda Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva doma u ovom bh. entitetu), jer nije dostavljen na sva tri jezika. Službeni jezici u BIH su bosanski, srpski i hrvatski.
Predsjednik HDZ-ovog kluba, Marijan Klaić, izjavio je da pojedini prijedlozi zakona nisu dostavljeni na hrvatskom jeziku.
Povod za donošenje novog Zakona je što Federacija BiH nije uskladila svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom VIjeća Evrope, čija je Bosna i Hercegovina potpisnica.
Istanbulska konvencija je prvi pravno obavezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Federacija BiH je cijeli proces trebala završiti prije pet godina. Republika Srpska i Brčko distrikt su uskladili u većem dijelu svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom.
Mreža nevladinih organizacija "Sigurna mreža", kojom koordinira Fondacija lokalne demokratije, je uz podršku ekspertske radne grupe izradila Nacrt novog zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH, s ciljem usklađivanja zakonodavnog okvira i politika s međunarodnim standardima o eliminaciji nasilja nad ženama i drugih oblika diskriminacije.
Predstavnik UN Women u Bosni i Hercegovini, David Saunders, pozvao je 2. jula predstavnike vlasti u Federaciji BiH da hitno usvoje novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH.
“U BiH, polovina svih žena i djevojaka uzrasta preko 15 godina iskusile su ozbiljno nasilje, često u kući, a počinitelj je skoro uvijek muškarac. Sigurnost je prva obaveza vlade. BiH je ratificirala međunarodne konvencije za zaštitu žena i djevojaka, kao što je Istanbulska konvencija, koja se zalaže za zaštitu žrtava nasilja i pružanje pomoći u skladu sa globalnim standardima”, poručio je Saunders u video poruci u sklopu kampanje “Nasilje nije privatna stvar“.
Dan kasnije, u subotu, 3. jula, na usvajanje zakona je pozvao i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattlera.
"Skoro četiri od deset žena kažu da su iskusile psihološko, fizičko ili seksualno nasilje. Ovakve statistike, koje žene otkrivaju privatno i u povjerenju, ne odražavaju se i u zvaničnim policijskim i sudskim brojkama. To znači da mnoge žene osjećaju da postoje prepreke u dostizanju pravde. Potičem vlasti u Bosni i Hercegovini da učine više da zaštite žene i djecu u ovoj zemlji," poručio je ambasador Sattler.
U BiH djeluje ukupno osam sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa smještajnim kapacitetima od ukupno 181 kreveta.
Na području entiteta Federacija BiH trenutno postoji pet sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa ukupno 126 kreveta, dok u Republici Srpskoj djeluju tri sigurne kuće.
Sljedeća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH biće održana 27. jula.